Žene na radnim mjestima često se suočavaju sa manjim platama u odnosu na muške kolege, koji rade na istim ili sličnim pozicjama. Za takvu pojavu postoji i politički termin „stakleni plafon“, što znači, nemogućnost žena, ali i drugih marginalizovanih skupina da u poslovnoj hijerarhiji napreduju do vodećih pozicija, bez obzira na kvalifikacije i poslovna dostignuća.
Piše: Melani Isović; Foto: Ajdin Kamber
Prema izvještaju Misije OSCE-a „Diskriminacija u Bosni i Hercegovini: percepcije, stavovi i iskustva javnosti“, ispitanici/ce su kao oblast s najvećim stepenom diskriminacije ocijenile oblast zapošljavanja. Što se tiče rodno zasnovane diskriminacije, 51 posto muškaraca i 66 posto žena smatra da je diskriminacija žena rasprostranjena pojava, dok se prema istom izvještaju 25 posto ispitanika izjasnilo da je u posljednjih 12 mjeseci svjedočilo nepravičnom različitom postupanju ili uznemiravanju na osnovu pola.
Dva nedavna istraživanja u oblasti rodne diskriminacije na radu i to iz 2019. i 2022. godine su pokazala da je u Bosni i Hercegovini izuzetno niska svijest o postojanju rodno zasnovane diskriminacije u oblasti rada, kao i da je i kod zaposlenih i kod poslodavca poznavanje prava i propisa koji regulišu ovu oblast veoma slabo.
„Najčešći razlozi neprijavljivanja su strah od prijave diskriminacije, nedostatak svijesti o tome šta je diskriminacija i kako da postupe nakon obraćanja nadležnim institucijama (čak 10 odsto ispitanika/ca nije znalo kome prijaviti diskriminaciju). Takođe, dugotrajni sudski postupci, koji ponekad traju i do pet godina, te nedostatak internih mehanizama za prijavljivanje ili prevenciju diskriminacije u radu, dodatno otežavaju prijavljivanje ovakvih slučajeva“, govore iz Agencije za ravnopravnost polova.
Osjećaj straha i stida je jedan od glavnih razloga za neprijavljivanje rodno zasnovane diskriminacije. Poražavajuća statistika pokazuje koliko bh. društvo nema svijest o tome.
„Od svih žena koje su doživjele seksualno uznemiravanje na poslu, 37 odsto nije podijelilo ili prijavilo to iskustvo, 33 odsto je reklo prijatelju ili poznaniku, 33 odsto je reklo kolegi/ci, a 28 odsto je podijelilo iskustvo sa članom porodice. Manji dio žena prijavio je iskustvo nadležnoj ustanovi: osam odsto je reklo svom menadžeru, sedam odsto je koristilo službeni mehanizam prijavljivanja na svom radnom mjestu, a jedan od sto je otišlo u policiju“, navode iz Agencije za ravnopravnost polova.
Rezultati istraživanja iz 2021. godine, na uzorku od 500 žena iz cijele BiH, pokazuju prisutnost rodne diskriminacije na radnom mjestu.
„Ispitanice su, pored ostalog, pitane da li su im ikad (bar jednom u životu) prilikom zapošljavanja postavljana pitanja o planovima zasnivanja porodice, o broju i starosti djece i slično, odnosno pitanja vezana za osnove po kojima je zabranjena diskriminacija prema Zakonu o radu BiH. Odgovor koji smo dobili je da su takva pitanja bila postavljana gotovo trećini žena obuhvaćenih istraživanjem”, objašnjavaju iz Agencije za ravnopravost polova.
Fondacija “Udružene žene” već godinama ima uspostavljeno savjetovalište za žene u slučajevima rodno zasnovane diskriminacije na radu. Čak 90 odsto žena koje im se obrate je imalo neugodno iskustvo prilikom prijave nasilja.
„Žrtve diskriminacije na radu nisu spremne da se upuste u sudske postupke plašeći se otkaza. U rijetkim slučajevima, koji su završili pred sudom, iz medija je poznato da su žrtve odmah nakon povratka na posao dobile otkaz kao ‘tehnološki višak’. Tako je zakon koji reguliše ovu oblast ‘mrtvo slovo na papiru’, jer njegovu primjenu nije moguće pratiti s obzirom na mali broj slučajeva izrečenih presuda za diskriminaciju na radu“, napominje Lana Jajčević iz Fondacije “Udružene žene”.
Najčešće se radi o mobingu
Trideset odsto okončanih sudskih postupaka odnosi se na mobilng, koga prati seksualno uznemiravanje.
„Od svih žena koje su izjavile da su se suočile sa seksualnim uznemiravanjem na poslu, 83 odsto njih je izjavilo da je počinilac bio muškarac, a 74 odsto žena i 54 odsto muškaraca izjavilo je da su bili uznemiravani od strane osoba koje rade na višim pozicijama od njih“, naglašava Jajčević.
Poslijedice koje ostavlja diskriminacija na radu utiče vrlo loše na psihu žrtve, ali takođe, može ostavljati i fizičke poslijedice kao i osjećaj odbačenosti.
„Rodna diskriminacija na radnom mjestu, prema svim svjetskim istraživanjima iz ove oblasti, kod svih radnika izaziva teške psihičke posljedice koje nekad dovode do dugotrajnog stresa pa i do težih oblika depresije. Raditi svaki dan u takvom okruženju, u kojem trpiš diskriminaciju i mobing, u čovjeku stvara osjećaj manje vrijednosti i izolovanosti“, govori Jajčević.
Žene u bankarskoj industriji
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Bosna i Hercegovina ima veći broj žena u odnosu na muškarce. Podaci Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH, pokazuju da bankarski sektor predstavlja jedan od najvećih sektora u Bosni i Hercegovini, sa približno 10. 000 zaposlenih. Želeći da saznamo više o rodnoj neravnoteži u upravnim odborima i na rukovodećim pozicijama banaka, kao i o borbi protiv rodno zasnovanog uznemiravanja, kontaktirali smo direktora Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Berislava Kutila.
„Po mom mišljenju/iskustvu/informacijama, postoji podjela na sposobne i nesposobne (manje sposobne) ljude. Sve ostalo su predrasude ili pak laganje samom sebi. Isto tako postoje dobri i loši ljudi. Sve ostale podjele čine loši ljudi“, kratko je napisao, ne osvrćući se na postavljena pitanja.
Kako ističe Ivana Kantar, direktorica Odjela uprave i upravljanja ljudskim resursima u Addiko banci a.d. Banja Luka, u ovoj kompaniji su na rukovodećim pozicijama uglavnom žene, njih 60 odsto.
„Nedavno dobijen sertifikat ‘Employer Partner’, pokazao nam je da u segmentu raznolikosti, jednakosti i inkluzije imamo bolje rezultate od prosjeka poslodavaca koji imaju ovaj sertifikat izvrsnosti, odnosno, značajno bolje u odnosu na tržište. Sve rukovodeće pozicije Addiko banke Banja Luka trenutno čini 60 odsto žena i vjerujemo da uvažavanje svih mišljenja istinski doprinosi donošenju pravovremenih odluka, u interesu svih zainteresovanih strana, a ne samo jedne grupe. Svaka neravnoteža može biti opasna, jer može predstavljati odsustvo kritičnog pogleda na odluku koja se donosi“, ističe Kantar.
Međutim, prema podacima koji su javno dostupni na sajtu banke, vidimo da u upravi radi deset muškaraca i dvije žene.
Kako tvrde u banci, sa ciljem sprječavanja rodno zasnovanog nasilja na radu, kompanija šalje zaposlene na radionice koje promovišu jednakost i sprečavanje svakog oblika diskriminacije.
„Svi naši radnici su u obavezi da redovno, kontinuirano pohađaju radionice koje promovišu jednakost i sprečavaju sve oblike diskriminacije, te sve oblike uznemiravanja na poslu, ali i uče o njegovanju raznolikosti, jednakosti i inklizuje na radnom mjestu“, navodi Kantar.
Medijski upit smo poslali i bankama: Nova Banka, Atos Bank, ASA Bank, Intesa Sanpaolo Bank, KIB Banka, NLB Banka, Privredna Banka Sarajevo, ProCredit Banka, BBI Banka Razvojna Banka, Sparkasse Bank, UniCredit Bank i Naša Banka. Nismo dobili tražene odgovore.
Kako je u telekomunikacijama?
Među 20 najprofitabilnijih kompanija u Bosni i Hercegovini nalazi se i Mtel. Prema izvještaju iz 2020. godine, 60 odsto zaposlenih u ovoj kompaniji su muškarci.
„Kada je riječ konkretno o kompaniji Mtel, sama činjenica da je na njenom čelu, odnosno na poziciji generalne direktorke gospođa Jelena Trivan, već je dovoljan i jasan odgovor na pitanja o rodnoj ravnopravnosti kada je riječ o visokim pozicijama u kompaniji“, ističu iz PR tima.
Međutim, ako pogledamo polnu strukturu koja je javno dostupna na sajtu kompanije, vidimo da na najvišim pozicijama radi 12 muškaraca i samo tri žene.
Oni ipak ističu da je ženski kadar dominantan.
„Naglasili bismo da je u četiri od pet organizacionih cjelina kompanije, ženski kadar dominantan, a ukoliko postoji rodna neravnoteža u nekim dijelovima, odnosno funkcionalnim tijelima, ona nije posljedica diskriminacije nego upravo suprotno – izbora prema kvalifikacijama i znanju, bez obzira na rasu, pol, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost“, navode iz PR tima Mtel kompanije.
BH Telekom je takođe jedna od najprofitabilnijih kompanija u BiH, koja u izvještaju pod nazivom „Plan integriteta“ iz 2019. godine, navodi da zapošljava 65 odsto muškaraca. Medijski upit poslali smo generalnom direktoru Sedinu Kahrimanu. ali nismo dobili tražene informacije.
