fbpx

Rusija je u BiH uvijek djelovala kao spojler i po niskoj cijeni.

Piše: interview.ba

Da li vi stvarno mislite da pored sadašnje strukture vlasti u Republici Srpskoj Rusiji treba još jedna poluga moći? Ne treba, izjavio je nedavno Nedeljko Elek, direktor Sarajevo-gasa Istočno Sarajevo.

Foto baza

Jasne poruke

Zvanična Moskva odavno preko svojih ambasadora u regionu šalje poruke da je vitalni interes Rusije da BiH ne uđe u NATO.

Zbog toga Rusija podržava antidejtonske politike jačajući nestabilnost u Bosni i Hercegovini. U  toj igri učestvuju svi –  operativne radikalne grupe, obavještajne službe, navodni humanitarci, mediji…. A posljedica su brojni unutrašnji problem u BiH.

 – Rusija pokušava kroz politički uticaj u Bosni i Hercegovini u državnim institucijama stvoriti (ne)mogućnost suverenog donošenja odluka koje se tiču brzine njenog euroatlantskog puta, energetske suverenosti i kontrole
nad njenim resursima, reformama u oblasti vladavine prava i slično. Odnosno blokirati sve što BiH vodi ka funkcionalnoj liberalnoj demokratiji. To radi kroz vladajuće politike u RS. Ali, do sada barem, ni partneri pozicije iz RS u Federaciji BiH nisu doprinijeli smanjivanju ruskog utjecaja. Naprotiv, pokazali su manjak volje da se napravi bilo kakav suštinski pomak kada su u pitanju reforme vezane za vladavinu prava
– pojašnjava politolog Harun Cero.

 Kanali uticaja

Prema njegovim riječima moguće je već sada razlikovati nekoliko kanala uticaja.

– Političko-diplomatski utjecaj se kanališe kroz vladajuće političke strukture u Republici Srpskoj i Srbiji. Zatim se prelijeva u bh. institucije. Ekonomski i sigurnosni uticaj se u BiH ogledaju kroz djelovanje neformalnih grupa. Tu su Wagner, Noćni vukovi, pripadnici pojedinih humanitarnih organizacija. Tu je i kulturno-obrazovni uticaja za čije širenje je zadužena Srpska pravoslavna crkva, te organizacije poput Ruske humanitarne misije ili Fonda Umetnost, nauka i sport. Sve do lokalnih  udruženja u RS-u – kaže Cero.

On upozorava da bi se ruski  uticaj, nakon izbora 2022. koji su ojačali poziciju onih koji šire destruktivni uticaj i provode destruktivne politike, mogao nastaviti, pa čak i pojačati.

– U susjednim državama smo vidjeli i međuetničke nemire, koje su izazvali ruski obavještajaca. No, srećom, nisu imali većih posljedica. Ali moram upozoriti da bi bilo katastrofalno da se scene koje smo u prošlosti mogli vidjeti u Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori ili Kosovu dogode i u BiH – upozorava Cero.

Dayton, SAD i EU

Da Rusija u BiH ostvaruje ciljeve kroz podršku lokalnim etno nacionalističkim predstavnicima tvrdi i bivša savjetnica u Delegaciji Evropske komisije u BiH i Misiji OSCE-a u BiH Majda Ruge.  Sada je u Evropskom vijeću za vanjske odnose.

Ona je u autorskom tekstu, objavljenom u septembru2022. godine navela da je ruska podrška usmjerena ka onim predstavnicima koji koriste mehanizme iz Daytonskog ustava da stave veto na odluke koje su nepovoljne po Rusiju. Na primjer, radi se o odlukama  poput ulaska BiH u NATO. Ili se protive politikama EU i SDA-a u multinacionalnim forumima kao što su Vijeće sigurnosti UN ili Vijeće za implementaciju mira (PIC) .

Milorad Dodik je više puta koristio veto kako bi spriječio Predsjedništvo BiH da postigne konsenzus o rezolucijama Generalne skupštine UN-a. Riječ je o rezolucijama kojima se Rusija poziva da povuče svoje vojne snage s Krima i da prekine okupaciju ukrajinske teritorije. Nedavno je predsjedavajući  Vijeća ministara BiH, član Dodikovog SNSD-a, odbio da provede odluke bh. ambasade u Briselu o pridruživanju sankcijama EU prema Rusiji. Nacionalistička HDZ BiH i njen lider Dragan Čović također podržavaju ruske interese. Uprkos činjenici da HDZ formalno podržava ulazak BiH u NATO. Za Rusiju je važno da se HDZ BiH protivi ustavnim promjenama potrebnim da bi se pojednostavile procedure glasanja i omogućilo BiH da napreduje ka pristupanju EU i NATO-u- A Čović i većina delegata HDZ-a BiH u Domu naroda BiH glasali su protiv usklađivanja BiH sa sankcijama EU prema Rusiji. Zajedno sa delegatima iz Republike Srpske. Drugi kanal ruskog političkog uticaja je protivljenje politici EU i SAD-a – piše Ruge.

Šta su krajnji ciljevi?

Podsjeća da se Rusija između 2017. i 2022. protivila mnogobrojnim odlukama i zaključcima koji su bili od suštinske važnosti za BiH. Između ostalog, bila je protiv deklaracije PIC-a da Republika Srpska nema pravo na odcjepljenje. Također je dovela u pitanje legitimnost presuda Tribunala u Haagu. Zatim je prigovorila na izjave PIC-a o podršci Ustavnom sudu BiH i njegovim sudijama. Nedavno je bojkotovala PIC prkoseći odluci da podrži imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH.

Krajnji ciljevi Rusije su zatvaranje OHR i odlazak iz bh. institucija svih zapadnih zvaničnika poput troje evropskih sudija Ustavnog suda BiH… Dodik je većinu posla obavio postepeno uništavajući kočnice i ravnoteže svoje vlasti slijedeći isti scenario od kada je stupio na dužnost 2006. godine. On prijeti secesijom kako bi dobio ustupke SAD i EU, jer su međunarodna i domaća ograničenja  njegovih aktivnosti oslabila – navodi Ruge.

Ista taktika

Ona insistira da Rusija i Dodik imaju za cilj da koriste istu taktiku da uklone sav preostali zapadni nadzor iz zemlje. Ovo, ističe, uključuje Ured visokog predstavnika i troje međunarodnih sudija Ustavnog suda, obje institucije koje se mogu suprotstaviti njegovim napadima na Dejtonski sporazum.

Ukoliko Dodik postigne ovaj cilj, sadašnji ustavni sistem, koji je već opterećen mogućnostima proceduralnih blokada, lošeg finansijskog upravljanja i zloupotrebe položaja, vjerovatno nikada neće biti reformisan. Ovo bi bio idealan scenario za Rusiju-U tom slučaju BiH i dalje ne bi mogla da vodi nezavisnu spoljnu politiku ni u pogledu NATO-a ni u pogledu ruske okupacije dijelova Ukrajine. Na unutrašnjem planu, to bi omogućilo Dodiku ili političkim istomišljenicima da eliminišu nekoliko preostalih institucija, koje su zadržale određeni stepen nezavisnosti od vladajućih političkih partija. Tu se misli na Ustavni sud, Centralna izborna komisija i Visoko sudsko i tužilačko vijeće – upozorava Ruge u svom tekstu.

Nebrojeni susreti Dodika sa ruskim predsjednikom PutinomDirektor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz  Ljubljane Zijad Bećirović, smatra da je Milorad Dodik bosansko-hercegovački Kadirov. On misli da je Dodik spreman i da ratuje za ruske interese. A RS je ruska baza u RS. No, nisu to jedini igrači…

Dodik je bh. Kadirov

– Ciljevi se znaju –  razbiti BiH i omogućiti državnost RS-u. Na BiH nasrću i ruska vojna i diplomatska obavještajna služba. I u svim sferama učvršćuju u RS svoj uticaj.  Rusija je sada zaokupljena agresijom na Ukrajinu. Putin spašava sebe i svoju imperiju. BiH je na čekanju. Putinovci u regionu čekaju signal. Jedan od njih je Dragan Čović. Hrvatska igra igru sa Zapadom. Igra Zorana Milanovića  i  Andreja Plenkovića, kao da je jedan za Ruse, a drugi za Zapad, a u stvari ruski novac i plin predstavljaju život za Hrvatsku. Rusija financijski kontrolira Hrvatsku. Čović provodi dvojnu hrvatsku politiku u BiH, malo za Zapad, malo više za Rusiju s Dodikom. Njih dvojica nikada neće odustati od podjele BiH – pojašnjava Bećirović.

I dodaje kako su dokaz za to i nebrojeni susreti Dodika sa ruskim predsjednikom Putinom i šefom diplomatije Lavrovim.

Vojna baza u RS?

IFIMES je prije godinu dana objavio analizu prema kojoj Rusija koristi Dodika kako bi uspostavila osnove budućeg djelovanja u BiH. I to radi užurbano znajući da bi Dodikovim eliminiranjem od strane EU i SAD bili za određeno vrijeme zaustavljeni.

Ruski humanitarni centar iz Niša u Srbiji je preseljen u Republiku Srpsku. Rusija je dobila svoje vojno predstavništvo u okviru Ministarstva odbrane Srbije. Započeti projekti izgradnje infrastrukture u Republici Srpskoj za potrebe Rusije se intenziviraju. Postoji nekoliko infrastrukturnih projekata, koji podsjećaju ili bi mogli u budućnosti poslužiti kao osnova za formiranje ruske vojne baze u RS. Na niz lokacija Ruska pravoslavna crkva (RPC) uspostavlja svoju infrastrukturu. Ta struktura u mnogim segmentima podsjeća na vojnu. Radovima neposredno rukovodi ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov – navedeno je u analizi.

Istaknuto je i mišljenje da je dolaskom novog patrijarha SPC Porfirija povećan uticaj Ruske pravoslavne crkve. Zato se putovanja patrijarha Porfirija po teritoriji nezavisne i suverene države BiH dovode u vezu s aktivnostima Ruske pravoslavne crkve. Ali i aktivnostima koje Dodik provodi na razbijanju BiH.

Rusija već duže vrijeme koristi Dodika da uspostavi i obavještajnu strukturu nezavisno od Srbije. Prisustvo ruskih obavještajaca u Republici Srpskoj  je zabilježeno i praćeno. Njihov zadatak je da pripreme teren za odvajanje Republike Srpske od BiH.  Aparat koji je uspostavljen je fokusiran i na namjensku proizvodnju u Federaciji BiH, odnosno na istraživanje, da li Federacija BiH ima skrivene vojne  rezerve u slučaju izazivanja konflikta. Jedina nepoznanica za Rusiju je ponašanje NATO-a. Daytonski ustav daje mogućnost NATO-u za intervenciju. Rusiji je nepoznanica koja i kakva bi bila reakcija NATO-a u prvom momentu pokušaja secesije Republike Srpske – stoji u toj analizi.

Namjenska proizvodnja

Bećirović smatra da su obavještajne službe su  odradile svoj  posao i sada samo kontrolišu. On ističe da bi možda bilo svrsishodno da agencije za provođenje zakona i/ili NATO izađu javno s informacijama o prisutnosti ruskih obavještajaca u BiH. Da objelodane detalje sastanaka s Dodikom, djelovanju ruske pravoslavne crkve u BiH, obavještajnim ruskim prodorima u FBiH u pogledu namjenske proizvodnje. Posebno i sa podacima o podzemnim objektima koji se grade u RS-u u saradnji s ruskim obavještajnim strukturama. 

I Ruge upozorava da bi Rusija, čak i dok je zaglavljena u ratu u Ukrajini, mogla pokušati destabilizirati zemlje u susjedstvu Evropske unije.

Krhki mir u BiH

Ona vjeruje da je rat u Ukrajini evropskim kreatorima politike dao novo razumijevanje koliko je mir u Bosni i Hercegovini krhak.

Nekoliko sedmica nakon što je Rusija započela sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, Igor Kalabukhov, ruski ambasador u BiH, izjavio je da Ukrajina pokazuje šta se može očekivati. Činilo se da je  upozoravao da će, ako BiH traži članstvo u NATO-u, Rusija napasti zemlju. Istovremeno, lokalni mediji su prenosili tvrdnje ruske ambasade da Dodik  ima privatni dogovor s predsjednikom Vladimirom Putinom o tome kako dalje u Bosni – piše Ruge.

I doktorica pravnih nauka Ivana Stradner iz Američkog poduzetničkog instituta u Wahsingtonu upozorava na ranjive institucije u BiH. Te i da su, zbog smanjenog angažmana EU i Amerike, zemlje poput Rusije, Turske, Irana, Kine ušle na politički teren i polarizuju društvo.

Destabilizirajući faktor u BiH  nije samo Rusija. Imate problem s turskim interesom. Pa s Iranom i o tome također treba da se govori. Rusija je samo trenutni destabilizator, čije akcije vidimo. Ona na Zapadnom Balkanu ima različite interese. Zavisno od zemlje do zemlje. Uopšteno, Rusiji ne odgovara jak, stabilan i prosperitetan Balkan –  istakla je Stradner nedavno u intervjuu za TV N1.

Ona je naglasila da Milorad Dodik nije jedini koji radi u interesu Rusije.

Zavadi, pa vladaj

Dragan Čović je prošle godine rekao da u BiH ima malo ruskog uticaja.

Veliki problem BiH jeste što je polarizovana. I u toj vrsti polarizacije svako od stranih aktera želi da iskoristi to na način zavadi, pa vladaj. To veoma uspješno rade – rekla je Stradner.

Ona je ocijenila da Dodik služi Rusiji kao pijun za promociju interesa, ali to ne znači da je on žrtva, kako se često vole i sami nazivati lideri na Balkanu.

Stradner je krajem godine u intervjuu za Radio Slobodna Evropa  upozorila da Rusija ojačava uticaj na Balkanu. Rusija je nedavno otvorila svoju propagandnu mašineriju kao što je RT (Russia Today), otvorila je Sputnjik koji radi, postoji Vagner centar koji je otvoren.

Sve to doprinosi jednom novom intenzitetu hibridnog rata na Balkanu. Da li će to biti ozbiljan sukob ili ne, u ovom trenutku ne mogu da kažem. Ali sa sigurnošću mogu reći da je ovo nastavak ozbiljnog informacionog rata i hibridnog rata koji služi za destabilizaciju ostatka Evrope – izjavila je Stradner za RSE.

Zapad limitira prostor

Cero upozorava da Rusija smatra da Zapad limitira njen prostor za utjecaj na Balkanu, Centralnoj Aziji i Africi i ne mislim da će se to uskoro promijeniti.

Ruski obavještajni rad u BiH je svestran. Nekolicini pripadnika GRU-a i neformalnih grupa je zabranjen ulazak, dok je dokumentovano i da je veliki broj njih uspio ući u BiH. Jedan od primjera rada obavještajnih radnika je finansiranje njima bliskih političara u regiji  kako bi imali što uspješnije kampanje, a to se dešavalo i u BiH. Također i cyber, odnosno hakerski napadi na sisteme država koje su institucionalno razvijenije i robusnije od BiH – sjetimo se samo napada na informatički sistem njemačkog Bundestaga 2015.  i upravo zbog toga je od krucijalne, rekao bih životne važnosti, da BiH u narednom period snažno napreduje u području cyber sigurnosti – kaže Cero.

Šta uraditi u BiH?

 U martu prošle godine je generalni sekretar NATO-a BiH stavio u istu ravan s Gruzijom i Moldavijom u kontekstu mogućih sukoba uzrokovanih ruskim uplitanjem. A krajem novembra 2022. je NATO savez donio odluku da iz istih razloga poveća pomoć prema BiH upravo zbog ruskog uticaja.

Na Samitu u Madridu saveznici su se složili da pojačaju političku i praktičnu podršku drugim partnerima koji su u opasnosti od ruskog zloćudnog uticaja, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Spremni smo pojačati našu podršku BiH na različite načine. Na primjer, pomažući u modernizaciji njenih odbrambenih i sigurnosnih struktura, kazali su.

Također bismo mogli unaprijediti našu saradnju u borbi protiv trgovine malokalibarskim i lakim oružjem, borbi protiv terorizma, upravljanju krizama i cayber sigurnosti. Mogli bismo ojačati naš štab u Sarajevu s više osoblja i obezbijediti više resursa za podršku posjetama stručnih timova zemlji i naporima u borbi protiv dezinformacija – poručuju iz NATO saveza u izjavi za Interview.ba.

Prezentiranje činjenica

S druge strane i Cero i Ruge smatraju da mitove o vezama Rusa i pojedinih grupa u BiH  treba razbijati  prezentiranjem činjenica o prisutnosti Rusije u BiH.

Veze s Rusijom u oblasti kulture, umjetnosti, jezika, religijske saradnje i slično  nisu i ne smiju biti  nužno loše. Ali samo u slučaju kada se te vrijednosti ne pretvaraju u malignitet i koriste protiv neke države ili njenih građana. Obrazovanje i obrazovni materijal su ključni za razbijanje takvih mitova – kaže Cero.

I Cero i Ruge podsjećaju da je ekonomski uticaj Rusije, prema podacima Agencije za Statistiku i Agencije za unaprjeđenje stranih investicija BiH, relativno ograničen.

U prvih sedam mjeseci 2022. godine uvoz iz Rusije je činio 2,4 posto ukupnog uvoza u BiH, a 0,3 posto izvoza iz BiH je išlo u Rusiju. Istovremeno u EU ide 74 posto izvoza iz BiH (69,9 posto izvoza iz RS ide u EU). Rusija osigurava samo 1,5 posto stranih direktnih investicija u RS dok zemlje članice EU čine 55 investicija.  Za BiH u cjelini direktna strana ulaganja iz Rusije čine 4 posto ukupnih direktnih stranih ulaganja.

Prije potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine ruska ekonomska aktivnost u BiH bila je koncentrisana u finansijskom i energetskom sektoru. Naftni derivati čine više od 28 posto energetskog miksa BiH, a u RS najveći udio na tržištu nafte drži ruska kompanija Optima Group čija matična kompanija Njeftegazinkor kontroliše oko 30 posto tržišta nafte u BiH.

Optimalna Optima grupa

 Optima grupa posjeduje Rafineriju nafte Brod i Rafineriju ulja Modriča u Republici Srpskoj koje uvoze samo rusku sirovu naftu naftovodom iz Srbije. Te dvije rafinerije bilježe gubitke uod  514 miliona eura. Optima grupa tima obaveze veće od 600 miliona eura. Dugovi koje su nagomilale te ruske naftne kompanije vjerovatno će postati teret za  RS.

Ukoliko bi vlasti u Republici Srpskoj preuzele dvije rafinerije u situaciji sličnoj onoj s kojom se nedavno suočila Sberbanka, oni bi naslijedili lokalne dugove Optima grupe.

Istovremeno, BiH skoro sav gas uvozi iz Rusije, ali to čini samo 3,3 posto  ukupnog energetskog miksa, daleko manje od prosjeka EU koji je do nedavno bio 26 posto, i većinu tog gasa troši FBiH.

Nizom spornih odluka, koje bi mogle imati izuzetno skupe posljedice, BiH je postala potpuno ovisna o gasu iz Rusije. Energoinvest, kao ovlašteni uvoznik za BiH, je raskinuo ugovor s mađarskom firmom FGSZ.  Zatim je sa gasovoda koji je išao preko Ukrajine, Mađarske i Srbije prešao na ruski gasovod Turski/Balkanski tok koji ide preko Srbije. Ovaj je gasovod u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma putem udjela u kompaniji Gastrans, kao rezultat dugoročne ruske ambicije da transport plina kroz Ukrajinu svede na minimum.

Savršeno odigran model

Benjamin Schmit sa Univerziteta Harward za Detektor.ba kazao je da, za razliku od evropskih zemalja koje su pronašle nove izvore plina, BiH ostaje ovisna od Rusije u trenutku kada druge zemlje odustaju od toga zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Kada vidimo zemlje poput BiH, gledamo u savršeno odigran ruski model u kojem Moskva preferira da evropske zemlje imaju jedan jedini izvor prirodnog gasa ili jednu konekciju – objašnjava Schmit.

Da bi ova ovisnost mogla biti i veća pokazuje činjenica da krajem ove godine, dok jačaju sankcije EU prema Rusiji, Vlada RS ukrupnjava kontrolu nad gasnim sektorom. Vlada RS kupuje, putem Investiciono-razvojne banke i njenih fondova Sarajevo gas iz Istočnog Sarajeva s namjerom da, navodno ruskim kapitalom, gasificira Istočno Sarajevo i Jahorinu. S ciljem da gasovod razvije do Trebinje i koristi isključivo ruski gas.

No, to za sada neće biti moguće legalnim putem jer su potrebne odluke institucija vlasti na nivou države kojih nema.

Dva dokumenta

Naime, Vijeće ministara BiH je u julu 2022. godine odbilo dva dokumenta koji su im bili ponuđeni u paketu. Riječ je o Nacrtu osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Republike Hrvatske o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija BiH i Republike Hrvatske na pravcu Zagvozd (HR) – Posušje (BiH) – Novi Travnik/Travnik sa odvojkom za Mostar. Drugi dokument je osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o izgradnji gasovoda na pravcu granica Republika Srbija – Bosna i Hercegovina – Bijeljina – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad. Oba međunarodna sporazuma sa dvije države spojene u jednu tačku dnevnog reda.

Zamka političkih snaga

Stručnjak za prometovanje gasom Almir Bećarević upozorava da je ovo bila zamka političkih snaga iz RS za političke partnere iz FBiH koji zagovaraju gradnju južne interkonekcije, odnosno gasovoda iz pravca Hrvatske.

Prijedlog RS je bio da se u paketu na Vijeću ministara usvoje dokumenti za obje interkonekcije. Bez obzira što stepen razvijenosti projekata nije ni približno isti. Nisu isti ni benefiti. A  uslovljavanje da oba projekta idu kao jedna tačka dnevnog reda je dokaz upravo ovih konstatacija.

Interesi HDZ BiH

Naime, u FBiH četiri kantona s većinskim hrvatskim stanovništvom, u kojima vlast obnaša HDZ BiH, osnivaju firmu za promet gasom. Njihov gasovod bi trebala  graditi firma bliska političkim elitama HDZ-a BiH. Izgovor je da nisu zadovoljni radom BH Gasa na gradnji novog gasovoda iz pravca Hrvatske i EU ( koji podržava i SAD). Nisu bili zadovoljni ni nacionalnom strukturom zaposlenih u tom javnom preduzeću.

Realizacija tog projekta bi omogućila da BiH ima pristup većem broju izvora snabdijevanja, odnosno pristup izvorima gasa s različitih gasovoda i gasnih čvorišta. Kao i pristup skladištima gasa u regiji. S druge strane, novi istočni gasovod prema Srbiji nema pribavljene saglasnosti. Nije dokazan osnov ili interes BiH da gradi novi veliki plinovod prema Srbiji, odnosno prema ruskom izvoru plina. A teško i da bi iko iz EU htio finansirati ili kreditirati tu gradnju u vrijeme kada je u EU svega 9 posto potreba za gasom pokriveno iz Rusije – pojašnjava Bećarević.

Zaboravljeni u pandemiji

No, direktor Sarajevo – gasa Istočno Sarajevo Nedeljko Elek ima svoje mišljenje.

Da li vi stvarno mislite da pored sadašnje strukture vlasti u Republici Srpskoj Rusiji treba još jedna poluga moći? Ne treba – kategoričan je Elek.

Ruge upozorava da Rusija nije spremna da ekonomski pomaže regije, pa tako ni RS. Ona podsjeća da se Rusija nije uključila da pomogne Vladi Republike Srpske u finansijskim poteškoćama tokom pandemije covid-19 ili drugih kriza. Rusija također nije ispunila obećanje iz 2014. da će Vladi RS obezbijediti kredit od 250 miliona eura. Također i pored glasina da je nekoliko ruskih oligarha kupilo državne obveznice Republike Srpske što bi im dalo polugu kontrole nad Dodikom, nema zvaničnih podataka koji bi to potvrdili.

Nekoliko ključnih pitanja

Ona upozorava da Evropa, ako želi spriječiti novi sukob u BiH, mora razumjeti nekoliko ključnih pitanja. Prije svega, koji kanali ruskog uplitanja mogu destabilizovati BiH. Zatim, na koji se način Rusija sve može umiješati u BiH. Treba analizirati političke, ekonomske i sigurnosne poluge koje bi Kremlj mogao koristiti za zaštitu tih interesa. Na kraju i načine na koje će ruska invazija na Ukrajinu uticati na njenu sposobnost da djeluje u BiH.

Najvažniji instrumenti Rusije na terenu su domaći  akteri i mehanizmi ustavne blokade koji su im na raspolaganju, smatra ona.

Bez njih bi, kaže, uticaj Rusije u Bosni bio marginalan kao i u Albaniji. U rješavanju ovih pitanja, zapadni kreatori politike će morati da odvoje rizike vezane za Rusiju od onih koji su domaći ili regionalni.

Prijetnje miru

No, dodaje kako je prijetnja miru u BiH prvenstveno domaća i regionalna, a Rusija igra ulogu spojlera.

Ona zaključuje da sposobnost Rusije da oblikuje lokalnu politiku u BiH proizlazi iz činjenice da su njeni ciljevi jednostavniji od ciljeva EU i SAD.. Dok je Zapad nastojao uvjeriti lokalne nacionalističke elite da aktivno sarađuju u procesu izgradnje države, cilj Rusije uvijek bio da zadrži stvari kakve jesu osiguravajući.

Rusija nikada nije imala potrebu da mijenja ponašanje nacionalističkih lidera bosanskih Srba ili bosanskih Hrvata. Naprotiv, njihov rad na potkopavanju bosanske države bio je oružje koje je Rusija mogla uzeti – pojašnjava.

I zato zaključuje da je Rusija uspjela da potkopa zapadne inicijative zbog toga što su se, počevši od 2008. godine, SAD i EU postupno povlačile iz BiH i samo pokušavale da umire ruske zastupnike.

BiH je krajem prošle godine, nakon dugo, dugo čekanja, dobila kandidatski status na putu ka EU. Mijenja li se situacija?

Napiši komentar