Tužiteljica Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka Slavica Matijaš pravosnažno je proglašena disciplinski odgovornom zbog nedoličnog ponašanja ispred tužilaštva u decembru 2020. godine kada se članovima neformalne grupe „Pravda za Davida“ obratila riječima: „Opet ovi kriminalci“. Pravosnažnu odluku je donijela Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH. Vjerovali ili ne, to se desilo.
Piše: Goran Dakić, Foto: Vanja Stokić
Rekao je ovo u razgovoru za portal eTrafika Ozren Perduv, predsjednik „Pokreta Pravde“, političke organizacije koja je izrasla iz građanske inicijative „Pravda za Davida“. U intervjuu za naš portal govori o istrazi ubistva Davida Dragičevića, djelovanju organizacije na čijem je čelu, odnosima sa opozicijom i drugim aktuelnim temama.
Da li ste saznali ko je naredio vaše hapšenje posljednjeg dana 2018. godine?
Da, jesam. Prije svega da istaknem da smo protiv policijskih službenika koji su nas hapsili te noći predali krivičnu prijavu Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci. Nakon dugo vremena tužilac Gordana Mijatović me je pozvala u svojstvu svjedoka i tom prilikom mi je rekla da još ne može saznati ko je naredio moje hapšenje te noći. Navodno joj MUP RS nije dostavio tu informaciju. Sve to sam saopštio i medijima nakon svjedočenja u tužilaštvu da bi me nakon mjesec dana tužiteljka ponovo zvala i tom prilikom mi saopštila da je ta informacija bila u tužilačkom spisu, samo je ona sada malo bolje sve to pregledala. Nevjerovatno. Radi se o Jovanu Stojičiću, načelniku kriminalističke policije. Nedavno je tužiteljka, a nakon više od dvije godine od podnošenja krivične prijave, donijela Naredbu o obustavi istrage protiv pomenutog i ostalih. Međutim, mi smo uložili pritužbu glavnom tužiocu Zoranu Bulatoviću, pa ćemo vidjeti kako će se dalje razvijati situacija.
U julu prošle godine članovi neformalne grupe „Pravda za Davida“ najavili su sopstvena „hapšenja“ ukoliko institucije ne budu radile svoj posao. Šta je bilo s tim obećanjem?
Još se čeka na institucije. Tu prije svega mislim na Tužilaštvo BiH za koje znamo da provode određene istražne radnje i da saslušavaju veliki broj lica. Zanimljivo da mnoga od tih lica Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci nije ni pomišljalo da sasluša. Ali, to tužilaštvo je prošlost i hvala bogu da je tako.
Da li je svojevrsni „prelazak“ građanskog pokreta u politiku bio greška?
Prije svega, taj građanski pokret danas i dalje postoji i djeluje kao udruženje građana „Put pravde“. S druge strane, dio ljudi iz neformalne grupe je formirao i političku organizaciju „Pokret pravde“ kao dodatni vid borbe. Ne smatram da je bilo šta od toga greška. Dakle, u pitanju su različiti vidovi borbe. Mi smo isti oni ljudi kao i prije četiri godine. Isti su nam ciljevi i mislim da smo dokazali i pokazali našu iskrenu i istrajnu borbu za bolje sutra. I to je ono najvažnije. Forma djelovanja je manja važna.
Zašto je na okupljanjima „Pravde za Davida“ sve manje građana?
Pa tih okupljanja više gotovo i da nema. To je prije svega želja roditelja ubijenog Davida. S druge strane, toliko vremena je prošlo. Sve je rečeno. Nema gotovo ništa novo da se kaže. Ljudi su i razočarani kada vide kolika je energija, trud i vrijeme uloženo, a sa druge strane nikakvog pomaka gotovo i da nema.
Da li postoji ikakva saradnja „Pokreta Pravde“ sa drugim političkim partijama?
Za sada nema saradnje.
Da li je postavljanje šatora ispred Tužilaštva BiH posljednji način da se dobiju odgovori od institucija? I da li će institucije ignorisati taj šator?
Mislim da jeste. Posljednji miran i dostojanstven način. Do sada su sve ignorisali, pa mi gotovo ništa ne daje optimizam da će sada biti drugačije.
U jeku najveće borbe „Pravde za Davida“ podržali su vas mnogi opozicioni političari. Šta je bilo s tom podrškom?
Većina njih je ovu inicijativu podržala samo zbog svojih ličnih i partijskih interesa. Ne treba zaboraviti da su nakon izbora u oktobru 2018. godine gotovo svi oni zaboravili na Davora i na nas koji smo i dalje nastavili da se svakodnevno okupljamo na trgu. Već tada je bilo sve jasno. Nažalost, njihova jedina kampanja te 2018. godine je bila „Pravda za Davida“. Draško Stanivuković je obećavao nakon, kako su tada rekli „pokradenih izbora“, da će podići i on jedan šator ispred Narodne Skupštine Republike Srpske. Jelena Trivić je ponovila nekoliko puta da u Narodnu Skupštinu neće ući. Branislav Borenović je rekao da će ući u Skupštinu da ostavi samo jedan papir (na kojem bi pisalo „Ko je ubio Davida?“). Sve su slagali.
Kako komentarišete izuzetnu podijeljenost u opozicionim redovima?
Mala bara, puno krokodila. Mada, većina njih se zove opozicijom samo zbog toga što nisu dio vlasti. Ako Kurta treba da sjaše, samo zbog toga da bi Murta uzjahao, onda neka Kurta nastavi dalje sa jahanjem. Nažalost, ovdje već dugo gotovo da ne postoje iskrene i istrajne snage koje su suštinski i ideološki suprotstavljene Dodikovom kriminalnom sistemu vrijednosti. Da postoje, ne bi Dodik i svita oko njega ovoliko dugo vladala. A, i kada se takvi pojave, bivaju skrajnuti. I od jednih i drugih.
Tvrdili ste u nekoliko navrata da članove grupe prate određeni automobili. Da li je to i dalje „na snazi“?
Nakon što smo sa tim informacijama izašli u javnost i nakon što smo predali krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu, nismo više primjećivali takve aktivnosti.
