fbpx

Ekonomista Zoran Pavlović tvrdi da su vlasti u Republici Srpskoj “pucale u nogu” vlastitom narodu jer, kako kaže, nisu na vrijeme obezbijedile potrebne rezerve hrane i najvažnijih životnih namirnica za nepredviđene krizne situacije, kakva je trenutni sukob u Ukrajini.

Piše: eTrafika.net

U razgovoru za naš portal Pavlović, između ostalog, upozorava da će male i siromašne zemlje, kakva je BiH, biti najteže pogođene ekonomskom krizom čije se posljedice već osjećaju zbog rata u Ukrajini, kao i sankcija koje je Zapad nametnuo Rusiji.

Foto baza

“Najveću štetu od tragičnih događaja u Ukrajini objektivno će imati Evropa. Ogromna šteta će, naravno, zbog sankcija biti nanijeta i Rusiji, ali će sve ovo da se najviše slomi preko leđa najsiromašnijih, među kojima smo i mi”, kaže Pavlović.

Član Predsjedništa BiH i lider SNSD-a, Milorad Dodik, nedavno je najavio novo povećanje plata i penzija u Republici Srpskoj. Da li je to povećanje dovoljno u svjetlu skoro svakodnevnih poskupljenja gotovo svih životnih namirnica?

Najava povećanja plata u javnom sektoru, kao i penzija, predstavlja najavu očigledne potrebe koja postoji za sve građane u Republici Srpskoj, a ne samo za zaposlene u javnom sektoru. To je potrebno svim radnicima. Problem je u tome što je Vladi relativno lako da povećava plate u javnom sektoru, računajući na prilive koje ostvaruje na osnovu porasta cijena zbog inflacije, odnosno indirektnih poreza koji imaju veći priliv prema entitetima nego inače.

Da li to znači da najavljeno povećanja plata i penzija i nije baš tako sjajna vijest za sve građane u Srpskoj, kako tvrde predstavnici vlasti?

Dobro je da neko vodi računa o građanima, ali je loše to što se vodi računa samo o javnom sektoru, a ne o svim građanima, imajući u vidu činjenicu da su opterećenja na plate previsoka i da poslodavci u realnom sektoru ne mogu da isplate povećanje plate koje je najavljeno. Tako se u cijeloj priči opet pravi velika razlika između zaposlenih u javnom sketoru i onih iz privatnog i realnog sektora. To cijelu stvar čini još gorom po poslodavce i pomaže odlasku naših radnika u inostranstvo, jer ne može svako dobiti posao u javnom sektoru.

Kako ocjenjujete ekonomske mjere koje vlasti na svim nivoima čine kako bi se ublažile posljedice ekonomske krize, kao i udar na džepove građana zbog nekontrolisanog povećanja troškova života? Da li ovdašnje vlasti uopšte imaju strategiju kako pomoći ljudima?

Postoje strategije i mogućnosti. One su otpočele iniciranim promjenama stope indirektnih poreza sa 17 odsto, kolike su danas, na dobijanje tri diferencirane stope. Jedne, koja bi se odnosila na osnovne životne namirnice i hranu, koja bi mogla da bude čak i nulta, pa do toga da se ukinu akcize na gorivo, koje nemaju veze s putarinom. Međutim, to što Vlade mogu da urade, one neće da rade na svoj račun.

Kako to mislite?

Vlasti na svim nivoima u BiH žele da budu izdašne prema svojim zaposlenima, zato što se punjenje entitetskih budžeta praktično vrši na račun poskupljenja roba, usluga, goriva i tome slično. U cijeloj ovoj priči lako je biti galantan prema ljudima koji su zaposleni u javnom sektoru, a na račun svih drugih građana koji plaćaju PDV i akcize. Kako na gorivo, tako i na ostale životne namirnice.

Brojni ekonomski stručnjaci upozoravaju da nam zbog rata u Ukrajini prijeti velika prehrambena kriza, a u nekim dijelovima svijeta čak i glad. Koliko smo spremni za ovakav crni scenario? Da li će nam doći na naplatu višegodišnje uništavanje domaće poljoprivredne proizvodnje?

To što su naše vlasti radile sa domaćim poljoprivrednicima bio je direktni pucanj u vlastitu nogu. Oni koji nas vode nisu shvatili probleme koji nas čekaju zbog nedostatka roba koje je redovno proizvodila Rusija, odnosno Ukrajina, posebno u domenu ishrane, đubriva, armaturnog gvožđa, uljarica. Zbog toga se morao staviti akcenat na to da se sav višak prikupljenog novca od indirektnog poreza gurne u poljoprivredu. Konkretno, da se zasije što više zemlje kako bi imali hranu. Naša vlast o tome ne vodi računa, jer to njih uopšte ne interesuje. Svi vapaji naših stočara i proizvođača poljoprivrednih kultura apsolutno ne stižu do ljudi u vlasti. Vidjeli ste, između ostalog, da je SNSD oborio privremeno ukidanje akciza na gorivo. Što se tiče procedura za uvođenje diferencirane stope PDV-a, ona je takva da se ne može uraditi u kratkom roku, makar se u drugim zemljama to uradilo u kratkom roku. Jednostavno, vlast nema sluha za probleme vlastitih građana i tačka!

Posmatrano globalno, ko će, u ekonomskom smislu, biti najteže pogođen zbog dešavanja u Ukrajini?

Najteže će proći male siromašne zemlje. Ozbiljne probleme će doživjeti i Evropa, koja, na neki način, prati instrukcije iz Vašingtona, a SAD, opet, nemaju nikakve poteškoće u životu i radu na svom kontinentu. U sukobu koji je iniciran između Rusije i SAD, a sada direktno između Rusije i Ukrajine, kolateralna šteta će biti Evropa, koja je u ogromnim problemima u industriji, u proizvodnji, u nedostatku metala, nedostatku hemijskih komponenti koje su im potrebne, a koje su dolazile iz Ukrajine. Opet, kao što sam već rekao, najteže posljedice snosiće mali, siromašni i nerazvijeni, kao što je BiH.

Napiši komentar