fbpx

Bobar banka a. d. Bijeljina Banka za obnovu i razvoj Republike Srpske i BiH odobrila je Fudbalskom klubu “Leotar” kredit u iznosu od 370.000 KM, a kao obezbjeđenje sredstava prihvatila nezakonit upis hipoteke na nekretninama koje su u vlasništvu države, zbog čega je ostala i bez novca i bez načina da ga naplati.

Piše: Andrijana Pisarević/Fotografija: Pixabay

“Leotaru” je tako, na nezakonit način, omogućeno da dođe do velikog kredita koji onda nije isplaćivao, a banka se odrekla načina da namiri svoja potraživanja, iako je “žirant” za ovaj ugovor bila, ni manje ni više, nego opština Trebinje.

Foto baza

Ovo je samo jedan od mnogobrojnih slučajeva nezakonito upisivanih hipoteka za kredite koji su po automatizmu postajali nenaplativi, pogotovo u Bobar banci, za koju se vezuje veliki broj afera, a koja je služila mnogim visokim funkcionerima iz RS za izvlačenje višemilionskih iznosa, za šta su u toku brojni sudski procesi.

Nezakonitost potvrdio i Vrhovni sud

Nezakonitost u slučaju Bobar banke i FK “Leotar” potvrdio je i Vrhovni sud RS koji je revizijom ustanovio da su prvostepeni i drugostepeni sud pravilno ocijenili pravnu situaciju i presudili da kredit od 370.000 maraka nije mogao biti odobren po osnovu ovakvog obezbjeđenja.

“Prvostepeni sud je zaključio da je FK Leotar bio upisan sa pravom korištenja na nekretninama, a ne sa pravom vlasništva, da nije mogao založiti predmetne nekretnine radi obezbjeđenja potraživanja, te da je stoga ništav predmetni ugovor o hipoteci, a samim tim i upis hipoteke na osnovu takvog ugovora. Drugostepeni sud je prihvatio činjenično stanje i iz presude ovog suda proizilazi FK Leotar nije mogao založiti nekretnine na kojima je na osnovu predmetnog ugovora o hipoteci zasnovano založno hipotekarno pravo, jer nije vlasnik tih nekretnina”, navodi se u presudi i ističe da je Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne odnose naređeno brisanje založnog prava na ovim nekretninama.

Takvih nezakonitih upisa hipoteka ima na hiljade, jer su mnogi korisnici državne imovine, prije svega poslovnih objekata, podizali kredite i uz dopuštenje sudova u čijem je sastavu ranije bila Gruntovnica, stavljali zabilježbu založnog prava tamo gdje se to nije smjelo raditi. Zašto su sudovi dozvoljavali upis hipoteka na državnu imovinu kao pokrića za kredite onih koji nisu polagali pravo na nju, da li je posrijedi nezakonita praksa ili direktna korupcija, zavisi od slučaja do slučaja. Međutim, dobar dio naših sagovornika je u neformalnom dijelu razgovora istakao da je ovo bio način na koji su se izvlačile pare iz banaka: Podignete kredit, stavite obezbjeđenje na imovinu koja je u državnom vlasništvu, svi potpišu šta je potrebno, ne plaćate rate, banka nema odakle da naplati i niko nije odgovoran.

U ovom slučaju, Bobar banka a. d. Bijeljina zaključila je ugovor sa FK Leotar o kreditu u decembru 2011. godine i odobrila mu zajam od 370.000 maraka. Ugovor je ovjerio notar Milenko Žuljević iz Trebinja, a garancije za sredstva dala je opština Trebinje na čijem je čelu tada bio načelnik Dobroslav Ćuk (SNSD). Dvije godine kasnije, za mandata Slavka Vučurevića (PDP), Trebinje podnosi tužbu protiv FK Leotar i traži da se utvrdi da je mjera obezbjeđenja upisana nezakonito, što sud na kraju potvrđuje. Međutim, to i dalje ne znači da će banka dobiti svoj novac nazad, niti otkriva gdje je novac uopšte otišao.

“Zbog ovakvih situacija banka i otišla u stečaj”

I pored brojnih pokušaja, novinari eTrafike nisu uspjeli da dođu do notara Žuljevića kako bi prokomentarisao spor oko pomenutog kredita. Stečajna upravnica Bobar banke Dušanka Novaković rekla nam je da je upoznata sa kreditom FK “Leotar” i upisom hipoteke na državnoj imovini. Ona kaže za eTrafiku da je taj kredit podignut i nije otplaćen, te da je tu najveća odgovornost na upravi banke koja je odobrila ovakav, nenaplativ kredit.

“Taj kredit nije otplaćivan, to znam, ali ne znam precizno da li je bilo nekih uplata rata. Ono što znam jeste da je tadašnja opština Trebinje dala garancije za taj kredit i upis hipoteke. Kako je došlo do toga i ko je odobrio takvu vrstu garancije, mislim da bi trebalo da odgovore istražni organi, ali vidite i sami da kod nas niko ni za šta ne odgovara. Uglavnom, banka se nije naplatila niti je mogla da realizuje tu hipoteku i ostala je nenamirena”, rekla je Novakovićka.

Ona kaže da ne može odgovoriti na to koliko je ovo bila česta praksa, jer je potrebno da se uradi jedna obimna analiza po bankama i utvrdi kakvih je sve hipoteka bilo.

“Ima hipoteka raznih, svakakvih knjiženja i obezbjeđenja. Bilo je čak i krivotvorenja, svega. Mislim da su banke sada puno opreznije što se tiče upisa nego ranije što je bilo. Bespredmetno je bilo šta govoriti o ovom konkretnom slučaju. To je propust i uprave banke i direktora, nekvalitetno obezbjeđenje hipoteke. Zbog ovakvih situacija, je banka i došla u stečaj. Sada banka nema od koga da traži naplatu, u ovom slučaju gubi sredstva. Ne znam šta je tadašnja uprava i mislila i željela, ali jasno je da je to bio veoma rizičan plasman”, kaže ona.

Iz Pravobranilaštva Republike Srpske saznajemo da su i oni tužili FK “Leotar” i da je Osnovni sud u ovom gradu presudio u njihovu korist, odnosno da je ugovor o hipoteci ništavan i da ne proizvodi pravno dejstvo.

“Nakon što je presuda postala pravosnažna, ista je provedena pred RUGIPP Banjaluka, područna jedinica Trebinje i izvršeno je brisanje upisanog založnog prava – hipoteke, nakon čega je predmetna nepokretnost upisana kao svojima Republike Srpske”, rekli su za eTrafiku u Pravobranilaštvu Republike Srpske.

RUGIP: Ovo nije usamljen slučaj

U Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne odnose potvrdili su nam da ovo nije usamljen slučaj, te da je “Leotar” više puta uzimao kredite u Bobar banci i stavljao pod hipoteku prostorije koje su u vlasništvu države. Kažu da je u sistemu zemljišne knjige koja predstavlja evidenciju prava vlasništva na nekretninama postojala decenijska pravna praksa koja pokazuje da je hipoteka u određenim slučajevima zasnivana na nekretninama na kojima je država upisana sa pravom vlasništva (B-list), ali istovremeno su na istim nekretninama upisana fizička ili pravna lica sa pravom korištenja (C-list) i koji samim tim su imali pravo korištenja i raspolaganja predmetnim nekretninama.

Takođe, istakli su i da je hipoteka upisivana na nekretninama pod uslovom da su prethodno bili ispunjeni zakonom propisani uslovi za upis ove vrste tereta i samo na osnovu sudskih akata, ugovora, odnosno notarski obrađenih javnih isprava, te da im nisu poznati slučajevi da je hipoteka upisivana na nekretninama na kojima se kao titular pojavljuje isključivo država ili Republika Srpska.

“U vezi sa predmetima koji se odnose na FК Leotar, konstatovano je da je ovaj klub uknjižen na nekoliko nekretnina, stadion, stambeno poslovni objekat i drugo, kao korisnik istih još od 1970. godine, dok je pravo vlasništva na istim nekretninama uknjiženo u korist države. Predmetne nekretnine su u nekoliko navrata bile u hipotekarnom odnosu u kome je na jednoj strani kao hipotekarni povjerilac bila Bobar Banka a.d. Bijeljina, a na drugoj strani kao založni dužnik i korisnik kredita bio FК Leotar. Hipoteke su upisane od strane Zemljišno knjižnog odjeljenja na osnovu valjanih pravnih osnova, tj. na osnovu notarski obrađenih ugovora i sudskih rješenja. Napominjemo, da su po osnovu brisovnih dozvola hipotekarnog povjerioca sve hipoteke uredno brisane i u ovom trenutku predmetne nekretnine nisu opterećenje založnim pravom”, rekao je za eTrafiku Dragan Stanković, v. d. direktora RUGGIP-a.

Nažalost, izjavu iz FK Leotar nismo uspjeli dobiti iako smo pokušali u više navrata kontaktirati Gordana Mišeljića (SNSD), predsjednika pomenutog kluba. Nije odgovarao ni na poziv ni na poruke novinara. Izjavu nismo dobili ni od gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića.

Advokati krivce vide na različitim adresama

Iz jedne advokatske kancelarije koju su novinari eTrafike kontaktirali kažu da je situacija sa “Leotarom” i Bobar bankom samo jedna od posljedica višegodišnje nezakonite prakse Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS da se vrše nezakoniti upisi založnog prava ne samo na pravu korištenja, već i u posjedovnim listovima koji nemaju C – teretni list.

“Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS je svjesno kršila Zakon o zemljišnim knjigama RS i Zakon o stvarnim pravima RS i time proizvela ne samo štetu povjeriocima koji će ostati bez hipoteke ili drugih stvarnih prava na sredstvima obezbjeđenja, već i Republici Srpskoj. Veliki broj zakonskih hipoteka nastalih po osnovu neplaćenih obaveza Poreskoj upravi Republike Srpske nezakonito je upisan u posjedovne listove iz razloga tih što određen broj opština kao što su Kneževo, Šipovo, Gradiška, Kotor Varoš nisu imale uspostavljenu evidenciju o vlasnicima nepokretnosti, tj. nisu imali uspostavljenu zemljišno knjižnu evidenciju vlasnika nepokretnosti. U ovom slučaju povjerilac bi trebao ustati sa tužbenim zahtjevom za naplatu potraživanja, ne samo prema dužniku veći i prema licima koji su mu izazvali štetu, ne uspostavljajući pravilno založno pravo na nepokretnosti. Poreska uprava RS će se sve više susretati u budućnosti sa zahtjevima za brisanje nezakonito upisanih zakonskih hipoteka u posjedovnim listovima dužnika, što je apsolutna greška Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS”, rekli su nam.

Sa druge strane, banjalučka advokatica Bojana Vranješ kaže da zakon na jasan način definiše da samo vlasnik nekretnine može nekretninu dati u zalog i smatra da je teret odgovornosti na notaru.

“Zasnivanje hipoteke u korist banke od strane založnog-hipotekarnog dužnika koji nije vlasnik pravno nije moguć. Notar je dužan da u okviru postupka notarske obrade ugovora provjeri da li su stranke sposobne i ovlaštene za zaključenje pravnog posla. Nažalost ovo nije usamljen primjer i postavlja se pitanje da li je notarska služba pružila očekivani stepen pravne sigurnosti građanima i poslovnim subjektima”, kaže Vranješeva za eTrafiku.

“Nenaplativ svaki drugi kredit”

Ekonomista Slaviša Raković kaže za naš portal da Bobar banci odobravanje kredita nije bila disciplina u kojoj su se isticali.

“Nevjerovatno je, ali svaki drugi kredit koji su dali pravnim licima imao je niz manjkavosti i u suštini bio nenaplativ. Bobar banka je i fenomen jer je ‘privatna’ ali u strukturi kapitala i depozita ima 95 odsto javnog novca. Ne može čovjek da ne pomisli da li je to namjerno rađeno. Naravno da ne može biti slučajno. Još kada bi neko znao kakav je tok novca dalje bio. Međutim, sve je to dalje misterija. Putem pravosuđa cijela afera je razvodnjena i praktično skinuta sa dnevnog reda, a iako su propisi o bankarskom poslovanju izuzetno detaljni i precizno utvrđujući odgovornost kod našeg pravosuđa, ispada da se radi o neregulisanoj oblasti poslovanja. Posebno je interesantna činjenica da evidentiranja propusta u Agenciji za bankarstvo nisu u dovoljnoj mjeri nikada rasvijetljeni”, kaže Raković za eTrafiku.

Napiši komentar