fbpx

Statistički podaci o broju vakcinisanih Roma u Bosni i Hercegovini ne postoje, no u organizacijama koje se bave podrškom Romima kažu da je veliki broj onih koji nisu vakcinisani protiv virusa korona. Jedan od glavnih razloga za to jeste nedostatak kampanje o vakcinaciji u romskim zajednicama.

Pišu: Amra Ahmetović i Ilma Husika, Foto: Asocijacija mladih Roma “AKSIOM”

Asmir Husić, aktivista Asocijacije mladih Roma „AKSIOM“, navodi da nema podataka koliko je Roma vakcinisano po zajednicama.

„Glavni razlog zašto je to tako jeste jer ne postoje organizacije u BiH koje su se konkretno bavile tim pitanjem, kako podizanjem svijesti tako i praćenjem realizacije aktivnosti koje se odnose na broj Roma koji su vakcinisani. Sa druge strane, većina institucija u BiH ne vrši evidenciju o etinčkoj strukturi vakcinisanih osoba”, istakao je Husić.

Doktori svjedoče da je jako izražena potreba za intezivnom kampanjom prema stanovništvu u cjelini. Šef infektivnog odjela Opće bolnice Sarajevo i član Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, Ednan Drljević, kaže da je broj Roma koji se žele vakcinisati i koji su vakcinisani jako nizak.

„Jako je teško izvršiti bilo kakvu vakcinaciju, a posebno u jednoj takvoj populaciji gdje nemamo konkretne podatke koliko zapravo Roma ima, koji nemaju ni adekvatnu dokumentaciju“, rekao je Drljević.

On navodi da bi najviše utjecaja imao direktan dolazak u romska naselja i razgovori sa Romima, s obzirom na to da su oni slabo informisani i da rijetko prate društvene medije. Također, smatra da romski predstavnici u politici mogu dosta utjcati na povećanje broja vakcinisanih Roma. Značajnu ulogu imaju i prosvjetni radnici kada su u pitanju romska djeca.

„Mali je broj nevladinih organizacija koje se bave pitanjem Romske zajednice koje su sprovele određene kampanje kako informativne tako i praktične ”Grassrots” kampanje o podizanju svijesti Roma o značaju vakcinacije kao i razbijanju dezinformacije i lažnih vijesti koje kruže, a koje su prisutne u romskim zajednicama”, istakao je Asmir Husić.

Foto: Asocijacija mladih Roma “AKSIOM”

Aktivisti AKSIOM-a pokrenuli su incijativu koja bi trebalo da rezultira informativnom kampanjom. Biće formirani i mobilni timovi koji će pored aktivista uključiti i zdravstvene radnike, koji bi unutar samih romskih zajednica vakcinisali. Samim tim bi, kako kažu u AKSIOM-u, bio značajno  unaprijeđen procenat vakcinisanih Roma.

Dudana Ramić, jedna od aktivistica „AKSIOMA“, kazala nam je da u romskoj mjesenoj zajednici Skela Kupres u Jajcu, od 200 stanovnika vakcinisano samo pet. Ona se nije vakcinisala, i u dilemi je da li će to uopće uraditi.

“Čitala sam puno, ali nisam sigurna koliko vakcina zaista štiti, jer iako si vakcinisan opet možeš dobiti koronu, sa malo blažim oblikom. Tako da sam u dilemi“, rekla je Ramić.

Medina Spahić, studentica Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kaže da se vakcinisala. Kaže da u njenoj zajednici u Visokom nije bilo nikakve kampanje.

“Smatram da mnogi nisu upućeni na koji način se mogu vakcinisati, gdje i kome treba da se obrate”, kaže Medina.

Dodaje, da tokom pandemije niko nije dolazio u njenu zajednicu i nije donosio sredstva za dezinfekciju.

Foto: Asocijacija mladih Roma “AKSIOM”

Prema podacima Udruženja “Kali Sara- RIC” u Bosni i Hercegovini je zdravstveno osigurano 70 odsto Roma, a procjenjuje se da ih u BiH živi između 35.000 i 40.000. Prema zvaničnim podacima, najčešće žrtve zaraze su upravo nevakcinisani.

Dok svijet uvodi treću dozu vakcine, većina Roma u BiH nisu primili ni prvu. Njihov životni vijek je, prema istraživanju Agencije za temeljna prava EU, čak deset godina kraći od drugih Evropljana. Najčešći uzroci tome su teški uvjeti života.

Napiši komentar