fbpx

Aktivisti i aktivistice koji se bore za zdraviju životnu sredinu i osnovna ljudska prava širom Bosne i Hercegovine sve su češće suočeni sa prijetnjama, pritiscima, napadima i etiketiranjem, kako od strane investitora i njihovih uposlenika, tako i od institucija i medija koji kroz instruirane kampanje nerijetko narušavaju njihov ugled, upozorenje je Centra za životnu sredinu povodom Međunarodnog dana ljudskih prava koji se obilježava danas, 10. decembra.

Izvor: Saopštenje

Tome u prilog govori i najnovija vijest iz Mostara gdje je Općinski sud donio Rješenje kojim se svim aktivistima koji u narednih godinu dana nastave borbu protiv nelegalne deponije Uborak izriče uslovna osuda i utvrđuje novčana kazna u iznosu od 500 KM koja neće biti izvršena ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine od dana pravomoćnosti spomenutog Rješenja ne počine novi prekršaj.

Foto baza

Prijetnje novčanim kaznama jedan su od mnogih vrsta pritisaka kojima se pokušava spriječiti djelovanje ekoloških aktivista, a kako je pokazalo istraživanje Centra za životnu sredinu koje je, pored BiH, realizovano u još četiri zemlje – Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i Albaniji, oni se ogledaju i u napadima, prijetnjama i medijskim pritiscima. Kako navodi Ena Bavčić, pravnica koja je realizovala navedeno istraživanje objavljeno u publikaciji “Sigurnost branitelja životne sredine” koja je dostupna na ovom linku, važno je napomenuti da su neki branitelji/ke životne sredine u BiH prijavili i prijetnje smrću, fizičko nasilje te napade na njihovu imovinu.

“Istraživanje je napravljeno sa ciljem da mapira te napade, kao i odgovore na njih. Uz to, ono ima za cilj da ukaže na činjenicu da su pritisci sa kojima se sučavaju ekološki aktivisti i aktivistice jednaki pristiscima na branitelje ljudskih prava. Istraživanje je dio napora Centra za životnu sredinu da pruži podršku u promovisanju statusa ekoloških aktivista i aktivistica kroz kampanje i obuke”, istakla je Ena Bavčić.

Najveći problemi su detektovani na nivou poštovanja prava na slobodan pristup informacijama, prava na javno okupljanje, tačnije spontanih okupljanja, te pristupu javnim konsultacijama, kao i birokratizaciji rada relevantnih institucija. Uz to, istraživanje je ukazalo i na problem medijskih kampanja protiv branitelja/ki životne sredine koje se koriste kako bi proširile netačne ili neprovjerene informacije. Odgovori države u ovakvim slučajevima su često neadekvatni, obeshrabrujući branitelje/ke životne sredine. Kada postoji odgovor, on je uglavnom iniciran medijskim pritiskom i kampanjama za zaštitu branitelja/ki životne sredine. Ovo dokazuje da je javno govorenje o pritiscima koji branitelji/ke životne sredine doživljavaju najjači alat za poboljšanje statusa ove grupe ljudi u našim društvima.

O prijetnjama i pritiscima sa kojima se suočavaju ekološki aktivisti širom regiona pričali smo i u filmu “Stay safe and speak out” koji će se emitovati u utorak, 14. decembra u u 17:05 na kanalu Al Jazeera Balkans.

“Film i publikacija imaju za cilj da podignu svijest javnosti o ovom problemu, jer mobilizacija oko pitanja zaštite životne sredine postaje sve prominentnija tema kako u BiH, tako i u cijelom regionu. Mobilizacija se obično dešava na lokalnom nivou i često počinje od građana/ki, koje se bore protiv narušavanja njihove životne sredine. Ohrabruje to što aktivisti i aktivistkinje ne odustaju od borbe, bez obzira na pritiske sa kojima se suočavaju. Naša snaga je u podršci i solidarnosti koju jedni drugima svakodnevno pružamo”, istakla je Nataša Crnković, koordinatorica “Stay safe and speak out projekta” u Centru za životnu sredinu.

Istraživanje i film su realizovani kroz projekat “Stay Safe and Speak Out” uz pomoć sredstava Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) preko Balkanske mreže za razvoj civilnog društva (BCSDN).

Napiši komentar