fbpx

Seksualno nasilje podrazumijeva svaki oblik ponašanja koje ima seksualne konotacije, a koje žene i djevojke doživljavaju kao nasilno i ponižavajuće. Nisu ga izazivale, ne prija im, i na njega ne pristaju.

Izvor: diskriminacija.ba

Iako je definisano u međunarodnim konvencijama i zakonima BiH, Institucija Ombudsmana za ljudska prava u BiH je u 2020. zaprimila tek dvije prijave diskriminacije po osnovu seksualnog uznemiravanja.

Gorica Ivić iz Fondacije Udružene žene ističe da nije svako udvaranje uznemiravanje, ali ono udvaranje na koje žena ne pristaje, koje jasno odbija – jeste.

“Imale smo slučajeve da prepoznamo da je seksualnom nasilju prethodilo seksualno uznemiravanje, koje se kod nas još uvije smatra normalnim ponašanjem. Ono se ne percipira i ne prijavljuje.”

Također ističe da je, prema njihovim anketama, više od 60% ispitanih mladih djevojaka, dobijalo neprimjerene poruke za izlazak u online prostoru, sa slikama spolnih organa, da su doživjele dobacivanja na ulicama. Česta su iskustva seksualnog uznemiravanja i na radnom mjestu.

A šta kad se – desi vama?

Jedna od onih koja je doživjela seksualno uznemiravanje u online prostoru je Jelena Kalinić, biologinja, naučna novinarka i blogerica.

“Krenulo je veoma nevino – podijelila sam tekst u kojem piše daje sarajevska, bh. influenserica dobila dijete. Ljudi su počeli komentarisati i jedan od komentara je bio kako je ona sad ljepša, bolja, ženstvenija, procvjetala je kad je postala majka. Ja sam na to reagovala – zašto mi (žene, op. aut.) moramo biti u funkciji muškarca, zašto ja ne mogu biti ja, zašto su – žene bez djece diskriminirane?” objašnjava ona.

Muškarac, sa kojim se do tada površno poznavala, joj je u privatnoj poruci ponudio “fildžan sperme” da se oplodi, uz komentar da će dijete u nekim segmentima ličiti na njega.

“Da se razumijemo, žena može tako da razgovara sa osobom po svom izboru, ali ovo nije bilo to. Ovo je bilo ismijavanje mene i govorenje da nisam dovoljno dobra žena jer nemam djecu, uz prenebregavanje razloga zašto nemam djecu, iskorištavanje položaja nezaštićene žene”, kaže.

Napravila je screenshot poruke sa Facebooka i objavila je na Twitteru, te je kompletna situacija postala viralna. U porodici je učena da treba da se suprotstavi takvom ponašanju i da ne treba da ga trpi, ali, objasniće – osuđujemo žene koje su prisiljene da trpe ponašanja tipa dobacivanje, zviždanje, cat calling, subliminalne poruke koje su postale dio svakodnevnice, za koje je „normalno“ da trpimo i čekamo da prođe.

“Žene su dovedene u takvu (ne)priliku da je to jedino što mogu uraditi da bi napredovale na socioekonomskoj ljestvici. Ja sam uvijek odbijala takve stvari, ali me to ne čini boljom od svih drugih žena” naglašava.

Pravnu zaštitu nije tražila jer nije bila u zemlji u trenutku dešavanja, nije bila članica strukovnih udruga koje bi joj eventualno pružile pomoć, niti pristup bilo kakvoj pomoći u tom smislu. Navodi – od žena je doživjela osudu, od muškaraca – ne.

“Policija ne reaguje na veće stvari – zašto bi reagovala na ovo? Najgore od svega su reakcije drugih žena, konkretno, žena srednje generacije, da sam ja iskoristila trenutak ili da sam glupača koja ne razumije šalu, s podsmijehom”, kaže, osvrćući se na posljedice svog javnog istupa.

Uslijedili su i verbalni napadi na ulici, zastrašivanje, te okrivljavanje za smrt majke osobe koja joj je poruku neželjenog seksualnog sadržaja poslala, što, reći će – i dovodi do toga da žene ne reaguju javno.

“Optužena sam i da sam privatnu prepisku učinila javnom, što nije tačno – jer prepiske nije bilo. Postojala je ta poruka i to je to”, zaključuje.

Jelena također napominje da je lako govoriti iz pozicije žene u velikoj sredini, ali da uvijek moramo imati na umu žene u malim sredinama, ali i žene koje su osuđene jer su javno istupile, podsjećajući na zlostavljanja djevojčica u Petnici, Danijelu Štajnfeld, žene koje su uslovljene da budu nečije ljubavnice da bi dobijale bolji posao.

Ukoliko ste imale iskustva sa seksualnim uznemiravanjem, pozivamo vas da popunite anketu Fondacije Udružene žene, jer samo na taj način možemo zajedno pokazati da ovaj problem postoji, i tražiti da počinitelji budu adekvatno kažnjeni.

Napiši komentar