fbpx

Četrdeset slučajeva brutalnih prijetnji i napada na novinarke zabilježilo je udruženje BH novinari u periodu od 2019. do jula 2021. godine. Podaci udruženja pokazuju da novinarke najmanje povjerenja imaju u sudove, policiju i tužilaštvo, dok je situacija malo bolja kada se radi o instituciji ombudsmana. Najviše se vjeruje profesionalnim novinarskim organizacijama i asocijacijama.

Piše: Snježana Aničić

Ono što zabrinjava jeste činjenica da većina novinarki ne prijavi nasilje zbog straha. S druge strane, nasilje se ne prijavljuje i zbog manjka podrške unutar vlastite redakcije, ali i osude okoline.

„Riječ je o slučajevima mobinga, kršenja radnih prava, verbalnih i fizičkih napada, klevete, govora mržnje, huškanja, prijetnji… Od početka 2021. godine, riješeno je osam slučajeva u korist novinara i novinarki, a tri su se odnosila na prijetnje novinarkama“, rekla je pravnica BH novinara, Vildana Džekman.

Na onlajn sastanku na temu „Sigurne i snažne novinarke“, koje je ovo udruženje organizvalo,  zaključeno je da je potrebna veća solidarnost među kolegama i koleginicama, jer se problemi sa kojima se suočavaju novinarke tiču i samih novinara.

„Šutnja je indirektna podrška onima koji čine nasilje. Letargija koja vlada u tužilaštvima je zabrinjavajuća, djeluje destimulirajuće za Udruženje i njegov rad kroz FMHL“, rekao je Marko Divković, predsjednik BH novinara.

Takođe, pomenuto je da je mladim novinarkama potrebno obezbijediti više edukacije kako bi se upoznale sa samom problematikom, ali i time kako da reaguju i kome da se obrate za pomoć u slučaju da dožive nasilje.

Od važnosti je i upotreba rodno senzitivnog jezika, koji bi trebalo da se uvede kao obaveza, a ne da bude volja pojedinca. Veliki problem predstavlja i što se o ženama govori prilično stereotipno, što kvari ukupnu sliku o obavljanju njihovog posla. Sastanak je organizovan za članice Mreže novinarki u BiH i novinara/ki s kojima BH novinari imaju saradnju.

Napiši komentar