Jedna od pet žena širom svijeta će biti silovana ili pokušana da bude silovana tokom svog života. Istraživanja pokazuju da je silovatelj najčešće upravo njihov partner.
Piše: Melani Isović
Svaki neželjeni spolni odnos je silovanje, uključujući one koji se dešavaju u brakovima i partnerskim vezama. Iako je to u bosanskohercegovačkom drustvu tabu tema, jer nas patrijarhat i tradicija uče da je ženina funkcija i suština u zadovoljenju muškarca, radi se o nasilju i kršenju ljudskih prava.
Jadranka Miličević, iz Fondacije CURE govori da su svi oblici seksualnog uznemiravanja i nasilja tabu tema u bh. društvu.
„Poražavajuća činjenica je da žene, supruge i partnerice najmanje vrše prijavu ovog, za mene strašnog oblika nasilja, gdje je teška dokazivost, jer ovdje se uzimaju u obzir sve patrijahalne nametnute predrasude, da je seksualni čin legitiman i da je to obaveza u bračnim i partnerskim vezama. S tim je teško ostvariti svoja prava u slučajevima kada žena, supruga, partnerica želi da prijavi ovaj oblik nasilja, jer to nažalost ne postoji i nije prepoznato u krivičnom zakonu. U ovim slučajevima se ne poštuju prava svake pojedinke na izbor, spremnost i želju da ima seksualne odnose kada želi, a ne kada neko drugi želi da ih ima“, ističe Jadranka Miličević.
Ne morate da pristanete na seks
Mnogo vremena je potrebno da žene shvate šta im se dešava i da su žrtve nasilja. Pored seksualnog, obično su uključeni i svi drugi oblici nasilja. Važan je odgovoran i adekvatan rad institucija, kao i veće kazne za počinoca ovog krivičnog djela.
„Bitno je osnažiti žene i djevojke da znaju svoja prava i da ih koriste, da nauče da niko nema pravo bilo šta da im nameće u životu, da same donose odluke. Također, bilo bi važno da i predstavnici_e institucija savjesnije rade svoj posao, od same činjenice dokazivosti ovog oblika nasilja, do pooštravanje kaznenih mjera“, naglašava Miličevićeva.
Da žene često nisu svjesne da ne moraju pristati na seks, govori nam i Nada Golubović iz Fondacije “Udružene žene” iz Banjaluke. Situacija je uveliko teža kada se radi o partnerskim vezama. Jedan od problema jeste i taj, što seksualnost još uvijek posmatramo kao tabu temu, kojoj nije mjesto u nastavnom planu i programu.
„Tako da ni djevojčice često ne znaju što je seksulano uzemiravanje, a ni dječaci. Potrebno je obrazovanje o rodnim ulogama i seksualnosti početi već u nižim razredima osnovne škole. Stvaraju se streotipi koji podržavaju mušku dominaciju, tako da u intimnim vezama, neželjeni seks stavlja žensku osobu u podređeni položaj, a muškarac kao ‘dominantni mužjak’ ima pravo da sa svojom partnericom radi što hoće“, govori Nada Golubović.
Razvija se PTSP
Nasilje doživljeno od strane svoje voljene osobe može da pokrene razne nesigurnosti i psihičke posljedice. Radi se o traumatičnom iskustvu za ženu, koje najčešće ne dijeli ni sa kim. Nakon što se ono ponovi nekoliko puta, razvija se posttraumatski stresni poremećaj.
„Žene se sve više povlači iz socijalne sredine, nepovjerljiva je, svijet doživljava kao opasno mjesto. Sve manje uživa u aktivnostima koje su joj ugodne. Teško se opušta i oprezna je. Ima poteškoća s doživljavanjem ugode, zadovoljstva i sreće, sve više se udaljava od porodice (koja je često ne razumije), prijatelja i drugih ljudi. Gubitak kontrole nad traumatskim događajem izaziva strah, paniku i osjećaj bespomoćnosti i može, ukoliko potraje, rezultirati potpunim prepuštanjem, beznađem, gubitkom volje, inicijative, snage, te depresivnim raspoloženjem“, objašnjava Nada Golubović.
Silovanje u braku, kao i svi ostali oblici nasilja, ostavljaju velike traume. U ovom slučaju nasilje vrši voljena osoba sa kojom žrtva živi u zajednici i ima porodicu, a koja je ne poštuje kao osobu.
„Traumatska priroda seksualnog nasilja, uključujući silovanje, zahtijeva posebno osjetljiv odgovor osposobljenog i specijaliziranog osoblja. Žrtvama ove vrste nasilja, potrebna je hitna zdravstvena zaštita i podrška u traumi i u kombinaciji s trenutačnim forenzičkim pregledom, kako bi se prikupili dokazi potrebni za procesuiranje. Često postoji velika potreba za psihološkim savjetovanjem i terapijom sedmicama i mjesecima nakon događaja“, naglašava Nada Golubović.
I dalje krivično djelo
Poražavajuće i zastrašujuće je da neko može i pomisliti da je neželjeni seksualni odnos bračna dužnost. Fatima Bećirović iz Gender centra FBiH, podsjeća da su bračne dužnosti i obaveze potpuno drugačije od nasilja.
„Bračna dužnost i obaveza je međusobno poštovanje, uvažavanje, ljubav i podrška. Bračna dužnost nikako ne može i ne smije biti izloženost bilo kojem obliku nasilja, bilo kakvoj prisili i bilo čemu što je mimo volje druge strane, bilo da se radi o partnerici ili partneru, o bračnoj ili izvanbračnoj zajednici“, navodi ona.
Važno je da ne zaboravimo, da je prema pravnim propisima u Bosni i Hercegovini, svaka vrsta nasilja krivično djelo. Ipak, drugo je pitanje, kako se sistem odnosi prema konkretnim slučajevima nasilja i da li adekvatno kažnjava počinioce.
„Također, pitanje je koliko je društvo senzibilizirano za problem nasilja i koliko je svjesno ozbiljnosti problema nasilja u svakom mogućem smislu, ali i koliko su građani svjesni svoje odgovornosti da reagiraju kada su svjedoci nasilja u svom okruženju“, naglašava Fatima Bećirović.
Inicijative “Nisam tražila” i “Nisi sama” pokrenule su u javnosti pitanje seksualnog nasilja i uznemiravanja. Iako je problem vidljiviji nego što je bio, potrebno je uraditi još mnogo toga. Prvenstveno, o ovim temama razgovarati na javnim medijskim servisima, kako bi zaključci i preporuke stigli i do žena koje nisu informatički pismene. Ne smije da se zanemari uloga medija, koji bi u javni prostor trebalo konstantno da šalju poruke o nultoj toleranciji na nasilje.
