Stanovnici ulica Aleja svetog Save, Sime Šolaje i Bana Milosavljevića ne žele da se na mjestu nekadašnjeg kina „Kozara“ izgradi stambena zgrada. Ističu da bi ovakva izgradnja uticala na kvalitet njihovog života, a Gradu planiraju ponuditi alternativna rješenja, kako bi se taj prostor što bolje iskoristio.

Piše: Nataša Tomić

Velibor Kralj, jedan od predstavnika stanara koji žive u zgradama koje okružuju kino “Kozara” ističe da plan za izgradnju višespratnice na tom mjestu postoji odavno, te da su nedavno počeli radovi što je njih podstaklo na reakciju.

„Imamo jako veliki broj starijih osoba, osoba sa invaliditetom, djece, vlasnika pasa koji će biti ugroženi, jer će bukvalno sa ulaza izlaziti na cestu. Ta cesta, iako je u lošem stanju, usporava saobraćaj tako da mi za 41 godinu nismo imali nijednu saobraćajku niti bilo kakvih udesa. Sa povećanjem brzine to se ne može garantovati. Zgrada od toliko spratova će zakloniti sunce za nekoliko stotina stanova. To će trajati godinama što će nas izludjeti“, govori on.

Pored toga, ističe i da će gradnja nove zgrade uticati na cijene njihovih stanova i povećati probleme sa kanalizacijom i parkingom koji su već prisutni.

„Tamo je već preopterećeno saobraćajem, parkiranim vozilima. To je iznad normalne količine vozila i ne znam kako to oni misle uraditi sa zgradom od 12 spratova, sa ne znam koliko desetina stanova i auta. Uz to će u donja dva sprata, kako smo čuli, biti objekti komercijalne upotrebe što znači još veću frekvenciju. Pored toga, zgrada u Sime Šolaje ima već sada problem sa kanalizacijom – ako se doda još cijevi na to, ljudima će potopiti podrume. Drugo, zgrada tik do te kojoj će se kopati temelj, stara je preko 40 godina, pitanje je da li postoji mogućnost urušavanja“, ističe Kralj.

Regulacioni plan

Vesna Zarić, takođe jedna od stanarki, govori i da će se tako smanjiti i zelene površine.

„Uništavaju se i zelene površine, jedan parkić, drvored, travnata površina ispred kina “Kozara”, tako da će Banja Luka od grada zelenila postati grad betona“, ističe ona.

Kako bi spriječili da do gradnje na ovoj lokaciji dođe, stanovnici ove tri ulice su se  na jednom zajedničkom sastanku dogovorili da nadležnima ponude alternativno rješenje. Kralj ističe da je ovo stav svih stanovnika zgrada oko kina “Kozara”, te da će ga uputiti Gradu.

„Mi želimo da zaustavimo tu gradnju i ponudimo gradu našu alternativnu verziju nečega što bi trebalo da bude tu napravljeno. Najjeftinija varijanta je da se već postojeća zgrada kina pretvori u omladinski dom, kulturni centar ili bilo šta za opštu društvenu namjenu. Druga stvar je da se kino sruši ako je nepopravljivo, pa neka se tu napravi park na korist svih građana Banja Luke. Treća stvar, to je najskuplja, ali i vjerovatno najbolja varijanta – da se napravi podzemna garaža, da se sva auta iz centra sklone i da se preko toga napravi park. Nismo ni protiv da se taj čovjek obešteti i da mu se da neka parcela na adekvatno atraktivnoj lokaciji pogodnoj za zidanje velike zgrade“, pojašnjava Kralj prijedloge koje će stanovnici uputiti Gradu.

Iz Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banja Luka ističu da je regulacioni plan ovog dijela grada donesen na skupštini još 2018. godine, te da je tu planirana stambeno-poslovna zona.

„Planskim rješenjem na predmetnom lokalitetu predviđena je stambeno-poslovna zona, sa definisanim koeficijentima građenja, odnosno koeficijentom izgrađenosti Ki=4,2 i koeficijentom zauzetosti Kz=0,8. Dio zone u južnom dijelu prema postojećem višeporodičnom stambenom objektu ima definisanu maksimalnu nadzemnu spratnost P (prizemlje)“, navodi se u odgovoru koji je odjeljenje dostavilo.

Dalje, Odjeljenje navodi i da su za objekat pribavljene saglasnosti gradskog arhitekte i odgovornih institucija.

„Odjeljenje za prostorno uređenje, po zahtjevu investitora „Cinema Tower“ izdalo je Lokacijske uslove za izgradnju kolektivnog stambeno-poslovnog objekta, spratnosti dijelom -2Po+P, dijelom -2Po+P+1 i dijelom -2Po+P+13 u Ulici Sime Šolaje. Urbanističko-tehnički uslovi koji čine sastavni dio lokacijskih uslova urađeni su na osnovu idejnog rješenja stambeno-poslovnog objekta na koje je pribavljena saglasnost gradskog arhitekte Ivana Raškovića dipl. inž. arh. Takođe za potrebe izdavanja lokacijskih uslova pribavljene su sve saglasnosti i mišljenja komunalnih institucija kao i Stručno mišljenje Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa“, ističu.

Na ovom lokalitetu je planirana rekonstrukcija ulica Sime Šolaje i Aleje svetog Save te izgradnja novog parking prostora.

„Što se tiče uređenja okolnog prostora planirane su promjene u dijelu saobraćaja, na način da se rekonstruiše dio Ulice Sime Šolaje i spaja sa Alejom svetog Save, rekonstrukcija ulice obuhvata i rekonstrukciju postojećeg javnog parkinga. Parkiranje za potrebe stambeno-poslovnog objekta riješeno je u dvoetažnoj podzemnoj garaži objekta. Izgradnja novog javnog otvorenog parking prostora, planirana je uz ogranak saobraćajnice sjeverno od planiranog objekta s ciljem rješavanja problema parkiranja na ovom lokalitetu. Eventualna promjena lokacije podzemne garaže je moguća ukoliko Grad i investitor postignu zajednički dogovor i ako se iznađe bolje rješenje“, govore za eTrafiku iz Odjeljenja za prostorno uređenje.

Veće zakrčenje prostora i slabiji kvalitet života

Dragan Kabić, asistent na programu Transport u Centru za životnu sredinu ističe da višespratnice inače imaju pozitivan uticaj na gustinu naseljenosti, te da omogućavaju više javnog prostora u vidu zelenih i parkovskih površina, trgova i širih trotoara i biciklističkih staza. Ipak, gradnja jednog takvog objekta u ovom slučaju predstavlja gradnju isključivo radi privatnih interesa.

„U ovom konkretnom slučaju, najveće negativne posljedice će se ogledati u oblasti saobraćaja, ali i komunalnih usluga i povećanja egzistencijalne nelagode koju je teško mjeriti, pa o njoj i nećemo. Banja Luka je već preopterećena uzevši u obzir stepen motorizacije, a još jedna višespratnica u užem centru grada će samo još više pozivati dodatni broj automobila, kako u saobraćajnoj mreži – tako i na parkinzima. Što će zahtjevati i izgradnju dodatnih parking površina koje mogu da idu na štetu samo javnom prostoru i to najčešće obližnjoj zelenoj površini. Dakle, umjesto postepenog izbacivanja parkinga, ali i uopšteno motornog saobraćaja iz centra grada, ovim građenjem dobićemo samo još veće zakrčenje, više buke i više štetnih emisija s jedne, a manje javnog prostora i uže trotoare s druge strane“, ističe Kabić.

Značaj javnih prostora je veliki u šta smo se mogli uvjeriti za vrijeme izolacije i policijskih časova koji su prethodnih mjeseci bili na snazi kao mjere borbe protiv korona virusa.

„Ono malo što ih imamo, bili su prepuni, što je za posljedicu imalo istjerivanje građana i zatvaranje javnih površina sa većim brojem okupljanja. Veće javne površine, pogotovo zelene, u ova krizna vremena imaju mogućnost da pruže sigurno utočište svojim građanima, uz bezbjedne distance, dok generalno podstiču jedan aktivniji i zdraviji način života, spuštaju temperaturu grada u ljetnim periodima, te čuvaju biodiverzitet u urbanim područjima“, ističe Kabić.

Naš sagovornik ističe i da sve ovo dovodi do pada kvaliteta života u Banjoj Luci.

„Ovakav trk za brzim i kratkoročnim profitom, kako posjednika budućih cementnih čudovišta i njihovih izvođača – tako i nadležnih Odjeljenja, vodi ka strmoglavom padu kvaliteta života u Banjoj Luci. Svjedoci smo, nažalost, da se kod nas često gradi, pa se tek onda usvajaju planovi. A kada se i planovi usvajaju prije građenja, kada je u pitanju visokogradnja, uglavnom su po mjeri investitora, dok su u slučaju niskogradnje uglavnom mjerila automobili. Uloga čovjeka je ostala na tome da kupi i koristi, ali i da ćuti“, ističe on.

Napiši komentar