Neprecizni zakoni o akcizama i carinskoj tarifi BiH, dvostruki aršini Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, neusaglašeni propisi između entiteta i nerad vlasti domaćoj privredi otežavaju poslovanje, a pojedine firme su bukvalno zatvorili. Zbog toga se kompanija „Euro Lab“ iz Banjaluke skoro tri godine bori s vjetrenjačama, što je rezultiralo milionskom štetom i podnošenjem tužbi, a rezultat je gašenje više od 50 radnih mjesta i to onih koji su u doba pandemije virusa korona proizveli desetine tona tečnosti za dezinfekciju, otkriva portal CAPITAL.

Piše: Svjetlana Šurlan, Capital.ba

Kompanija „Euro Lab“ bavi se proizvodnjom sapuna i deterdženata, preparata za čišćenje i poliranje te ostalih hemijskih proizvoda. Njihovo uspješno poslovanje i rast broja zaposlenih traje od 2012. godine, ali prije skoro tri godine za njih počinje agonija zbog zakonskih i drugih propisa u BiH, njihove nepreciznosti i različitog tumačenja u UIO.

Nedorečenost državnih Zakona o akcizama i Zakona o carinskoj tarifi, neusaglašenost propisa između RS i FBiH, te nedjelovanje institucija vlasti da to promijene, i pored svih apela privredne zajednice, dovelo je do blokade ovog uspješnog preduzeća i nemogućnosti poslovanja.

Opstanak 53 porodice u Srpskoj, čiji članovi rade u „Euro Labu“, ugrožen je jer je UIO toj firmi obračunala naknadno više od četiri miliona maraka dadžbina koje treba da plati, te im blokirala račune i ugrozila poslovanje. Priznajući da ima zakonske mogućnosti da postupi drugačije, UIO je to ipak uradila, iako naplata pomenuta četiri miliona nema efekta po državni budžet, jer se taj novac, po uplati, automatski vraća na račun „Euro Laba“.

Alkohol za konzumaciju ili za proizvodnju?

„Euro Lab“ je uvoznik koncentrata za proizvodnju tečnosti za pranje vjetrobranskog stakla i zaštitu protiv smrzavanja, koji koristi u proizvodnji.

Prilikom kontrole UIO utvrđeno im je da su od početka 2016. do polovine 2018. godine uvozili pomenute koncentrate koje su trošili u proizvodnji. Međutim, prema mišljenju UIO, po Carinskoj tarifi BiH ta roba je pogrešno svrstana u „dodaci protiv smrzavanja i pripremljene tekućine za odleđivanje“ umjesto u „etilni alkohol i ostali alkoholi, denaturisani, bilo koje jačine“.

Pojednostavljeno, inspektori UIO su „Euro Labu“, i pored svih dokaza, odbili priznati da je to sredstvo protiv smrzavanja na bazi etilnog alkohola, na koje se ne plaća akciza.

Zbog takvog svrstavanja robe, „Euro Labu“ je naloženo da plati akcizu u iznosu od 15 maraka po litri, kao što se plaća za alkoholna pića, iako je i sama UIO priznala u svom zapisniku da su se koncentrati koristili kao repromaterijal u prozvodnji sredstava za čišćenje vjetrobranskih stakala.

Ukupna obaveza koju je UIO naknadno obračunala „Euro labu“ iznosi 3,15 miliona KM koje treba da plate na ime akcize i oko 535 hiljada razlike PDV-a. Nakon izvršene uplate, firma ima pravo na povrat svih navedenih dadžbina.

Dugo preduzeće, drugo mišljenje UIO

Koncentrat za vjetrobranska stakla provjeravan je od strane UIO i u firmi „Belif“ Tešanj koja ga takođe uvozi kao i „Euro Lab“, ali je u tom slučaju sve bilo drugačije.

Grupa za kontrolu u UIO, ne znajući kako da se odnosi prilikom svrstavanja robe, zatražila je stručnu pomoć Grupe za tarifu, vrijednost i porijeklo robe Regionalnog centra Tuzla.

Taj Centar rekao je da „nije u mogućnosti dati mišljenje o svrstavanju robe prema Carinskoj tarifi BiH“, dok je druga organizaciona jedinica UIO takvu robu kod „Euro Laba“ odmah svrstala u alkohol i nametnula plaćanje dadžbina.

euro lab

Ovo nisu jedine nelogičnosti i različita praksa u UIO.

U okviru UIO su u dva navrata dali različita mišljenja o istoj stvari, odnosno robu koju „Euro Lab“ uvozi svrstali su u maju 2018. godine u jednu, a u junu iste godine u drugu tarifu.

Zanimljivo je da su u UIO svrstavali robe u različite tarife od slučaja do slučaja kontrole i uzorkovanja.

Dodatni problem je što u BiH nije usvojen Pravilnik o denaturantima i Lista denaturanata, te ne postoji laboratorija koja bi mogla da izvrši neophodne analize i kaže šta je zaista kontrolisana roba, da li alkohol za industrijsku namjenu ili za konzumaciju, ili je pak sredstvo protiv smrzavanja na bazi alkohola.

Upravo zbog nepotpunih zakonskih propisa dolazi do dvoumljenja u UIO prilikom svrstavanja u Carinsku tarifu BiH. Cijenu plaćaju privrednici.

Pored toga, nakon što ova problematika pogađa sve proizvođače iz hemijske industrije, UIO počinje da izdaje obavezujuće informacije o svrstavanju pomenutih roba, koje su takođe kontradiktorne. Tako u decembru 2018. i u maju ove godine, robu „Euro Laba“ svrstava u različite tarife, a za robe za visokim udjelom alkohola, preko 90 odsto.

Vještaci utvrdili suprotno od UIO

Nakon analize više laboratorija u inostranstvu nalaz i stručno mišljenje dao je i vještak hemijsko tehnološke struke Novak Damjanović.

On navodi da se proizvodi koje uvozi „Euro lab“ ne mogu svrstati u alkohole.

UIO nakon niza laboratorijskih nalaza i vještačenja priznala grešku

Tek nakon duže borbe, ispitivanja u laboratorijama i vještačenja Sektor za carine UIO traži od direktora UIO Mire Džakule da obezbijedi stručnu pomoć i pojašnjenje u vezi sa pravilnim svrstavanjem predmetne robe prema Carinskoj tarifi, i ako postoji potreba da zatraži mišljenje neke naučne ili stručne ustanove.

Priznaju iz Regionalnog centra UIO Tuzla da postoje dva različita mišljenja o svrstavanju iste robe, kao i da je od šest korišćenih metoda analize, samo jedna naučno akreditovana.

Navode i da bi po naplati akciza „Euro Lab“ imao pravo na povrat novca i da naplata dadžbina nema finansijski efekat, ali bi mogla imati nesagledive posljedice na poslovanje „Euro Laba“.

Ministartsvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa

Sve to nije bilo dovoljno da UIO promijeni svoju odluku. Na probleme sa kojima je suočen „Euro Lab“ ukazivali su zvaničnim dopisima i drugi uvoznici, Spoljnotrgovinska komora BiH, ali i entitetske privredne komore, potvrdilo je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, iako, kako je navelo, nije u stanju ništa da preduzme da se problemi riješe.

„Na više održanih sastanaka smo ukazivali da se problemi rješavaju u okviru nadležne institucije, a to je UIO i Sud BiH. Ovo Ministarstvo nema zakonskih mogućnosti da se uključi u neki od postupaka koji su u toku. Naš generalni stav je da suština problema nije u svrstavanju po Carinskoj tarifi nego primjena Zakona o akcizama“, naveo je pomoćnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Željko Peštić.

euro lab

Kao što je vidljivo, Ministarstvo je stava da se trebaju spojiti upravni postupci u kojim se rješava naplata i povrat akciza, s obzirom na krajnje efekte po budžet.

Alen ŠeranićMinistarstvo zdravlja RS: Koncentrat nije za proizvodnju alkoholnih pića

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS su rekli da su sirovine za proizvodnju sredstava za pranje vjetrobranskih stakala upisane u Inventar hemikalija u skladu sa Zakonom o hemikalijama, kao industrijske hemikalije.

„Utvrđeno je da se radi o koncentratima za proizvodnju sredstava za pranje vjetrobranskih stakala koja u svom sastavu sadrže etil-alkohol, koji se smatra akciznim proizvodom, ali i surfaktante i druge pomoćne materije koje se koriste u formulacijama proizvoda za čišćenje, a koje onemogućavaju upotrebu takvog koncentrata u proizvodnji alkoholnih pića ili drugih proizvoda za ljudsku upotrebu!“, objasnili su u Ministarstvu zdravlja.

Dodali su da je i ranije ukazivano na problem obračuna akcize na robe koje se koriste kao sirovine za proizvodnju sredstava za higijenu.

„Neophodno je da se ovaj problem riješi kako bi se privreda rasteretila dodatnih opterećenja koja su od uticaja na poslovanje, ali i na konkurentnost domaćih proizvoda na bazi etil-alkohola na tržištu“, naveo je ministar zdravlja Srpske Alen Šeranić.

Dezinfekciona sredstva

„Euro Lab“ je bila jedna od prvih kompanija koja je, usljed pandemije virusa korona, preorjentisala poslovanje i počela proizvodnju dezinfekcionih sredstava, a što je bilo od značaja s obzirom na to da je spoljnotrgovinsko poslovanje i uvoz bio onemogućen ili spor.

Istakao je da je ovaj problem posebno došao do izražaja u toku vanredne situacije izazvane virusom korona, čije je širenje bilo neophodno suzbiti pojačanom dezinfekcijom i kada su domaći privrednici reorganizovali poslovanje u svrhu obezbjeđenja potrebnih količina sredstava za dezinfekciju.

Šeranić je istakao da je jedan od načina rješaanja ovog problema donošenje propisa o postupku denaturacije etil-alkohola.

„Ovo pitanje je na nivou EU regulisano carinskim propisima, sa kojima je BiH obavezna usklađivati svoje propise“, istakao je Šeranić.

Privredna zajedica pisala Zori Vidović i Miri Džakuli

Spoljnotrgovinska komora BiH i Privredna komora RS su zbog ove problematike uputile inicijativu za izmjenu Zakona o akcizama, čija je sudbina za sada nepoznata.

„Neophodno je izmjeniti Zakon o akcizama i obezbijediti razdvajanje denaturisanog od nedenaturisanog alkohola i ostalih neakciznih roba na bazi alkohola, kao i usvojiti podzakonske akte. Iznenađuje odlučnost UIO da retroaktivno obračuna akcizu, još više jer su nedostaci regulatornog okvira izloženi i u aktu Sektora za carine UIO“, istakao je predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić.

Urgenciju da se problem riješi pisao je i Ministarstvu finansija RS i ministru Zori Vidović koja je član Upravnog odbora UIO BiH.

„Ostavili smo Vam dokument potpisan od strane direktora Sektora za carine UIO u kojem on sam konstatuje da BiH nema propise na osnovu kojih bi se konkretni proizvod (uvozna sirovina) pravilno podveo pod Carinsku tarifu, ali bez obzira na to, UIO je izdala osam rješenja koja su konačna i čije izvršenje je započelo. Molim Vas da u skladu sa svojim ovlašćenjima, u najkraćem mogućem roku preduzmete aktivnosti koje bi spriječile prijeteće i vrlo izvjesno gašenje i prestanak rada privrednog društva koje zapošljava više od 50 radnika“, naveo je Đurić u dopisu Vidovićevoj prije oko 20 dana.

Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković, koji je zbog problema preduzeća iz hemijske industrije više puta pisao UIO, navodi da se nerješavanjem navedene problematike ugrožava postojanje proizvodnih preduzeća.

„Situacija u kojoj se nalazi „Euro Lab“ može se negativno odraziti na većinu proizvođača u ovoj grani industrije“, istakao je Vuković.

euro labZoru Vidović ne zanima što se gase 53 radna mjesta u Srpskoj

Ministrica finansija RS UIO Zora Vidović očito nema vremena ili volje da se bavi problemom koji može da riješi jedino Upravni odbor UIO čiji je ona član ispred Republike Srpske. Veliki značaj ne pridaje ni činjenici da je pred gašenje dovedeno jedno od uspješnih preduzeća u Srpskoj, te što bi 53 radnika mogla da završe na ulici.

Na pitanja CAPITAL-a  šta je u okviru UO UIO urađeno da se problem u kojem se nalaze proizvodna preduzeća riješi, od Vidovićeve nema odgovora.

Tužba Sudu BiH

Zbog nepravde koju trpe u „Euro Labu“ odlučili su da podnesu tužbu Sudu BiH protiv UIO i njenog postupanja.

Pomoćnik direktora u „Euro Labu“ Vladan Paspalj navodi da je sve počelo kontrolom uvoza jednog kontigenta robe, sredstva protiv smrzavanja, kada je UIO utvrdila da je riječ o alkoholu koji podliježe plaćanju akcize, „što nije tačno“.

Na osnovu te kontrole im je ispostavljeno da plate oko pola miliona maraka na ime akciza i PDV-a, ali je onda UIO pokrenula naknadne postupke za još osam deklaracija uvezenih u prethodnom periodu, čije uzorke nije uzela, ali je ipak obračunala dodatnih 3,5 miliona maraka dadžbina „Euro Labu“.

Žalbe kompanije na takvo postupanje UIO već godinu dana čekaju na rješavanje, ali rješenja UIO postaju pravosnažna i pokrenuta je prinudna naplata za dug koji sada sa kamatama premašuje četiri miliona KM.

„Blokirani su nam poslovni računi, došlo je do uzimanja u zalog svih naših vozila, te prikupljaju informacije o ostaloj imovini, nekretninama, vrijednosnim papirima, potraživanjima“, ističe Paspalj.

Dodaje da je šteta prouzrokovana blokadom računa i drugim mjerama UIO nesaglediva i da je dovela u pitanje njihovo poslovanje.

„Ugasili smo proizvodne pogone. Ako nam račun ostane blokiran i u narednih par dana doći će do trajnog otpuštanja 53 radnika, uz neplaćene dugove prema njima, državi, bankama, dobavljačima. Ovo ne zaustavlja samo nas, imamo ugovore o snabdjevanju trgovačkih lanaca našim proizvodima, a snabdjevamo i druge proizvodne firme različitim sirovinama i kojima će biti narušena proizvodnja. Šteta je nenadoknadiva“, kaže Paspalj.

euro labNaglašava da je apsurd blokade utoliko veći jer i po prinudnoj naplati duga, „Euro Lab“ ima pravo na povrat tog novca jer je uvezeni koncetrat koristio kao repromaterijal u proizvodnji.

„Tražili smo od Suda BiH odgađanje izvršenja naplate duga jer to ne donosi nikakvu korist, niti štetu, budžetu UIO. Apsurdno u svemu je to što je UIO više puta konstatovala da mi imamo puno pravo na povrat ukupnog milionskog iznosa i akcize i PDV-a, ali tek nakon što taj iznos uplatimo“, ističe Paspalj.

Nepune tri godine, koliko traju upravni postupci, više puta su se obraćali za pomoć različitim institucijama RS i BiH, u cilju da se nađe riješenje i da ne dođe do trajnog gašenja preduzeća.

„Na kraju ispostavilo da je sve to bilo samo formalno, a ne i suštinski rješavanje problema. Nedostajalo je volje da se uključe sve organizacione jedinice UIO BiH zajedno i da se nađe povoljno zakonsko rješenje“, rekao je Paspalj.

Ono što je najbitnije je da niko od nadležnih u institucijama ne mari što se, zbog njihovog nedjelovanja, gasi jedno zdravo preduzeće.

Sud BiH

„Euro Lab“ je zatražio od Suda BiH odgodu blokade računa do donošenja konačne sudske odluke. Sud je zakonski dužan da se, zbog hitnosti, po takvim zahtjevima izjasni u roku od tri dana. Prošlo je 15 dana od podnošenja, a odluke nema. U Sudu BiH su se oglušili o naše pitanje zašto nisu donijeli odluku i kada se ona može očekivati. Odgovorili su samo u vezi spora koji je pokrenuo „Euro Lab“  protiv UIO, da je on, u njihovoj evidenciji, zakazan za razmatranje za 1. septembar 2020. godine.

„Predmet je novi, tek formiran i biće završen u skladu sa Pravilnikom o vremenskim okvirima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, odnosno u skladu s hronološkim redom“, naveli su iz Suda BiH“, saopšteno je iz Suda BiH.

UIO: Ovaj problem ne postoji samo u BiH, već i u EU

UIO priznaju postojanje problema, ali se pravdaju da isti postoji i u EU.

U Sektoru za carine, nakon pobrojanih zakonskih rješenja i propisa koji regulišu spornu oblast, priznaju da „u Carinskoj  tarifi BiH, za sada nema napomena niti objašnjenja kojima bi se regulisala oblast denaturacije etanola“.

„Koliko je tarifno razvrstavanja robe kompleksno u predmetnoj oblasti govori i činjenica da je Evropska komisija 4. juna 2020. donijela odluku da suspenduje izdavanje OIT-a (BTI) na najduže 10 mjeseci ili do dana rješavanja pitanja tarifne klasifikacije za koncentrat tečnosti protiv smrzavanja i odmrzavanja vjetrobranskog stakla. Ovakva odluka je donijeta iz razloga što se pojavilo neujednačeno svrstavanje iste ili slične robe na nivou EU“, ističu u UIO.

Dodaju da je navedeni problem prisutan već određeno vrijeme i da su održavani sastanci sa uvoznicima, proizvođačima i Spoljnotrgovinskom komorom, o čemu je upoznat i Upravni odbor UIO.

„U UIO su imenovane radne grupe za zakonodavstvo iz oblasti PDV-a i akciza, koje su sačinile prednacrte zakona o PDV-u i o akcizama. U novim propisima je, između ostalog, sadržana i potpuna i djelimična denaturacija etanola. To će uveliko olakšati, kako prilikom tarifnog razvrstavanja, tako i samo poslovanje preduzećima koja se bave uvozom ove vrste robe i koji predmetnu robu koriste kao repromaterijal“, navedeno je u odgovoru Sektora za carine.

euro lab

Sektor za poreze: Morali smo blokirati račun

U Sektoru za poreze UIO su istakli da firme koje etil-alkohol koriste kao repromaterijal u proizvodnji sredstava za čišćenje i pranje, na koje se ne plaća akciza, imaju pravo na povrat uplaćenog iznosa akcize.

Ističu da postupak prinudne naplate rade po zakonima.

Obzirom da je kod dužnika „Euro Lab“ pokrenut postupak prinudne naplate na osnovu dostavljenih izvještaja o dugu od Odsjeka za carinske poslove u RC Tuzla i RC Banjaluka, i da su rješenja o utvrđivanju obaveze po osnovu carinskih dažbina, na snazi, i izvršna, postupak se mora provesti u skladu sa propisanim pravilima“odgovor je Sektora za poreze.

Napiši komentar