Piše: Semira Degirmendžić, fokus.ba

Više od stotinu hiljada maraka ukupno je isplaćeno uposlenicima oko 30 institucija na državnom nivou na ime stimulacija, nagrada, otpremnina i drugih naknada mimo plaća u periodu od prvog marta do kraja maja, kada je u BiH trajala vanredna situacija zbog koronavirusa! Od 71 državne institucije kojima je pitanja o isplatama pored plaće u vrijeme dok institucije nisu radile krajem maja uputio Saša Magazinović (SDP), državni poslanik, do sada su stigli odgovori iz njih oko 30. Poražavajuće je da je većina ministarstava, agencija i ustanova koje su na “državnim jaslama” u vrijeme kada je u BiH desetine hiljada radnika ostalo bez posla, kada mnogi nisu znali hoće li narednog dana imati novca za hljeb, lijek ili zaštitnu masku i rukavice, svoje uposlenike koji su bili pošteđeni egzistencijalnih strahova dodatno nagrađivala novcem poreskih obveznika. Tek se očekuju odgovori iz još oko četrdesetak institucija, pa postoji mogućnost da iznosi isplaćeni iz budžeta na ime različitih nagrada budu znatno veći.

EPIDEMIJA IM DOBRODOŠLA

U obrazloženjima institucija uglavnom je navedeno da su njihovi uposlenici koji su u vrijeme vanredne situacije dolazili na posao “radili u otežanim uvjetima, izvršavali zadatke koji nisu u opisu njihovih poslova i ostajali na radnom mjestu preko minimuma koji je bio propisan u to vrijeme “. Pri tome nisu dostavljeni nikakvi konkretni dokazi o tome šta su to posebno uradili državni službenici u vrijeme krize, a što bi zavrijedilo značajne dodatke na plaće.

Faksimil odgovora o isplaćenim stimulacijama u Ministarstvu finansija i trezora BiH

U prvim reakcijama za Fokus.ba predstavnici penzionera, rudara i drugih radnika u realnom sektoru koji su ponijeli najveći teret nezapamćene ekonomske i zdravstvene krize izrazili su svoje ogorčenje i nevjericu da su životi i dolazak na posao privilegirane kaste zaposlene u administrativnom aparatu ove države bili vrednovani i cijenjeni više nego ostalih radnika i građana ove države.

Za penzionere, od kojih je stotine hiljada njih dva mjeseca bilo, kako sami kažu, zaključano u svojim domovima, vanredna situacija donijela je dodatne troškove, a da pri tome nisu dobili ni marke od države. Naprotiv, kako je za Fokus kazao Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, najugroženija kategorija stanovništva u našoj zemlji “u tišini” se odrekla i svog prava na usklađivanje penzija u vrijeme korone, a sve zarad pomoći privredi i nezaposlenima.

– Koronazakonom predviđeno je da se nikome ne daju stimulacije nego da se smanje plaće, u cilju punjenja fonda za pomoć, a sada je, kako vidim, očito da je to naišlo na otpor. Pa ako su oni išli na otežane uvjete rada u vrijeme koronavirusa, onda oni mogu da požele da ubuduće bude što više koronavirusa. Ili neke epidemije. Više bi im se isplatilo. A, najviše povećanje troškova života imali su upravo stariji od 65 godina. Bili smo spriječeni da izlazimo i primorani tražiti nekoga da nam kupi hranu i lijekove po cijenama koje nam se ispostave. Nismo mogli tražiti gdje je jeftinije, nego smo plaćali onoliko koliko su platili oni koji su nam donijeli. Dok su sve zemlje u regionu dale jednokratnu pomoć penzionerima zbog otežanog snabdijevanja i povećane potražnje za lijekovima u FBiH to nije bio slučaj. Mi smo uputili zahtjev za tim dodatkom, ali smo naišli na zid šutnje. Ali mi ćemo pogotovo sada insistirati na tom dodatku i tražimo da nam se uz augustovsku penziju obračuna redovno usklađivanje penzija, i to retroaktivno od Nove godine. Mi smo se toga bili dobrovoljno odrekli u tišini kako bi se pomoglo privredi i nezaposlenima, a sada čujemo da su neki isplaćivali stimulacije. Jasno je da nisu svi podnijeli podjednako teret krize. Ne zaboravite da je u FBiH samo mjesečna isplata penzija ukupno 180 miliona KM i ako se sve to potroši za komunalne usluge i za opskrbu za život, za lijekove i za hranu, od toga se plaća PDV i od tog PDV-a su plaćene sve te stimulacije i nagrađivanja. To je naš novac, jedino se nama ne vraća taj PDV, zato su odluke o stimulacijama u najmanju ruku neodgovorne i neozbiljne – kaže Mehić.

Mehić: Penzioneri su se odrekli povećanja, a oni su isplaćivali stimulacije (N1)

I dok su penzioneri, kako kažu, tiho pristali da im u vrijeme krize ne dođe do povećanja penzija, u još većoj tišini i daleko od očiju javnosti najprivilegiraniji sloj društva za nepoznati broj dolazaka na posao u vrijeme vanredne situacije i još nepoznatiji učinak rada bio je nagrađivan mjesečno u rasponu od 100 pa čak i do više od 1.000 KM.

SVE PO ZAKONU

Tako visokih stimulacija čak od po 1.000 KM bilo je, primjerice, u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH koja nije navela čime su neki od njihovih uposlenika zaslužili stimulans u visini nečije dvije plaće iz realnog sektora. Naravno, ni u toj agenciji, kao i u drugim institucijama nisu propustili navesti da su sve isplate vršene “po zakonu i u skladu s propisima, odlukama i pravilnicima”.

No, sramotno je da u izuzetno teškim vremenima za većinu stanovnika ove zemlje, uz rijetke svijetle izuzetke koje ćemo, također, spomenuti, većina institucija nije pokazala kolektivnu empatiju i solidarisala se s ostalim građanima, naročito s onima koji su prva skoro tri mjeseca pandemije proživjela u izuzetno teškim uvjetima.

Posebno su apsurdne isplate stimulacija u vrijeme pandemije koronavirusa primjerice u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH. Naime, neki uposlenici ovog ministarstva dobijali su mjesečno i po nekoliko stotina maraka stimulacije, a da nije poznato da su pomogli da neka od ugroženih kategorija stanovništva ili pojedinac u zemlji u to vrijeme ostvari neko od svojih prava koja su mu bila uskraćena.

Faksimil odgovora o isplaćenim stimulacijama u Tužilaštvu BiH

I u Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH u periodu od 1. marta do 26. maja isplaćivane su stimulacije za pojedine radnike u mjesečnim iznosima od 100 do 150 maraka.

Ne zna čovjek da li bi plakao ili se smijao i na podatak da je i u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH koja u vrijeme kad su ljudi masovno otpuštani, a nije bilo posredovanja u zapošljavanju, nego naprotiv direktnih i nemilosrdnih otkaza, stimulacija isplaćivana onima koji su dolazili na posao u martu i aprilu.

Iz te agencije su se čak požalili kako su u to vrijeme imali dosta uposlenih na bolovanju koje je kod nekih već tada trajalo i po 100 ili 70 dana, pa su njihove poslove morale obavljati njihove kolege, te su stoga stimulirani dodatnim novčanim sredstvima.

Faksimil odgovora Suda BiH o isplaćenim jubilarnim nagradama

No, Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata u BiH, za Fokus kaže da su ovi primjeri samo još jedan dokaz da su se političke elite i oni koje oni postavljaju u državne institucije poodavno odrodile od “običnih” ljudi, radnika i građana. Isplatu stimulacija administrativnoj “aždahi” u najvećoj krizi on ocjenjuje sramnom i neodgovornom

– Jer, većina radnika koji su i sačuvali posao ne da nisu imali nikakvu stimulaciju za prekovremeni rad u otežanim uvjetima i po 12, 14 ili čak u nekim slučajevima i po 16 sati, nego su i te njihove mizerne plaće bile umanjivane zato što su poslodavci koristili priliku da prikažu manji promet ili prihod da bi mogli koristiti povlastice takozvanog koronazakona. Prema našim informacijama, čak nisu svi ni zaposlenima u trgovinama i tržnim centrima isplatili obećane stimulacije, a znamo koliko su ti radnici bili i još su izloženi riziku i teškom radu. S druge strane, imamo ove primjere stimulacija u državnim institucijama i samo možemo konstatirati da toliku administraciju i njihove prohtjeve ne mogu namiriti ni puno razvijenije države od BiH. Najstrašnije je što oni igraju na kartu visokog stepena tolerancije kod građana i radnika i očito da smo im sve to dopustili svojom inertnošću – zaključuje Šatorović.

DODATAK ZA RAD NA RAČUNARU

U daljnjoj analizi odgovora institucija koje su isplaćivale stimulacije “bode u oči” i to da su one isplaćivane uposlenima u Komisiji za koncesije BiH. Ova komisija je jedna od najneučinkovitijih institicija u državi koja ima sedam članova i koji godinama faktički ništa ne rade, što je više puta javno konstatirano i u raspravama u Parlamentu BiH.

Nedavno je zatraženo čak i njihovo gašenje u Parlamentu BiH, ali nije bilo većine u Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma da podrži taj prijedlog. Tada je objelodanjeno i da je ova komisija od 2005. godine do danas potrošila oko 15 miliona maraka, i to uglavnom na plaće uposlenih, a godinama nije uradila nikakav konkretan posao. Čak je i gotovo većini članova tog tijela još prije nekoliko godina istekao mandat, ali to nije smetnja da oni primaju mjesečne plaće koje po članu premašuju tri hiljade maraka.

Faksimil odgovora o isplaćenim stimulacijama u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH

Ova komisija ništa ne radi ni u normalnim okolnostima, tako da nije jasno zbog čega su isplaćivane stimulacije za dvoje njenih uposlenika u martu i aprilu, a u zvaničnom obrazloženju navedeno je da su ih dobili zbog “obavljanja poslova upražnjenog radnog mjesta”.

Stimulirani su i uposlenici Agencije za javne nabavke BiH. U obrazloženjima zbog čega su pojedinci dobijali mjesečne iznose između 200 i 500 KM na plaću mahom je naveden povećan obim poslova.

Izgleda da se “udarnički” radilo u vrijeme vanredne situacije i u Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH. Osim novčanih nagrada za koje nije naveden iznos u kojem su isplaćivane, te isplate naknada čak i volonterima, ova agencija isplaćivala je i takozvani informatički dodatak.

Nije poznato u kojem iznosu i kojem broju uposlenih je isplaćivana ova vrsta naknade i za koje tačno poslove. Međutim, uvidom u ranije dokumente o ovom dodatku, evidentno je da je on sporan po više osnova iako je odluku o mogućnosti takvog dodatka u institucijama još 2009. godine donijelo Vijeće ministara BiH.

Faksimil odgovora o isplaćenim stimulacijama u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH

Prema nekim aktima do kojih je došao Fokus, taj dodatak u IDDEEA-i iznosi čak 25 posto na plaću, a faktički ga mogu ostvariti svi uposlenici koji rade na računaru!

Ovo je pitanje već problematizirano nedavno na Vijeću ministara BiH kada su institucije počele masovno tražiti dozvolu povećanja plaća po ovom osnovu, no uglavnom su odbijene. Poslali smo upit IDDEEA-i da nam razjasni trenutni osnov ovih isplata, te u kojem tačno novačnom iznosu i za koji broj radnika ga isplaćuju. Pitali smo i da li oni imaju za takvu vrstu isplata mišljenje Ministarstva finansija i trezora BiH. Naime, prema posljednjem izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH, Agencija je tom ministarstvu uputila zahtjev za dostavu mišljenja u vezi s odlukom o dodatku na plaću za obavljanje “složenih informatičko-aplikacijskih poslova”, ali revizori su naveli da do kraja obavljanja revizije, a to je prema datumu izvještaja bio 6. mart, takvo mišljenje Agencija nije dobila. Odgovor na naša pitanja iz Agencije još čekamo.

NAGRADE ZA (NE)DOVOĐENJE STRANIH INVESTICIJA

Čak 19 uposlenika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa za mart je dobilo stimulacije u pojedinačnom iznosu od 200 KM, što je ukupno 3.800 KM samo za taj mjesec. Nije navedeno zbog čega su isplaćene ove stimulacije.

Osim plaće i toplog obroka u martu i aprilu stimulacije su dobivali i uposleni koji su dolazili u prostorije Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA).

Ne zna se jesmo li zahvaljujući tim uposlenicima i u normalnim okolnostima ikada doveli u zemlju nekog stranog investitora, a kamoli u vrijeme najveće opasnosti i restrikcija zbog koronavirusa.

FIPA: Kontinuirano dolazili na posao, izvještavali putem e-maila, skenirali, telefonirali…I sve ostalo što inače ne rade

Ali, u obrazloženju je navedeno da su pojedinačne stimulacije od po 100 i 150 KM pojedini uposlenici FIPA-e dobijali jer “pored redovnih poslova zaposleni su doprinosili blagovremenom i efikasnom funkcionisanju Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini u uslovima prirodne nesreće uz povećan rizik kontakata sa strankama i drugim uposlenicima“.

Jasno je da su za ove poslove uposlenici te agencije već dobro plaćeni i bez stimulacija.

Ogorčenje zbog isplate stimulacija u državnim institucijama dok se rudari bore i za poštivanje osnovnih prava iz kolektivnog ugovora za Fokus.ba izražavaju i u Sindikatu rudara FBiH. Sinan Husić, predsjednik ovog sindikata, kaže da je očigledno za mnoge na državnom budžetu u vrijeme vanredne situacije bila primjenjiva ona “a što volim ovaj režim, pare idu, a ja ležim”.

BORBA RUDARA BEZ IJEDNE DODATNE MARKE

Rudari su u najtežim uvjetima ispunjavali sve svoje zadatke, a nisu dobili ni marke stimulacije. Još se svi sjećamo da su čak zeničkim rudarima koji se i ovih dana bore za svoja prava u vrijeme najveće krize pokušali oduzeti dio primanja. Stoga je ogorčenje zbog činjenice da su u toplim i uvjetnim kancelarijama državni službenici osim visokih plaća za svoj rad dobijali i stimulacije i nagrade.

Faksimil odgovora o isplaćenim stimulacijama u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

– Mi za razliku od ovih koji su u tim jako teškim i složenim vremenima bili u stanju da primaju i stimulativne naknade, a upitno je da li su izvršavali zadatke u punom kapacitetu, mi se svaki dan borimo za goli život da imamo realizaciju osnovnih prava koja su definisana kolektivnim ugovorom. Pokušali smo u jednom teškom stanju da odgovorimo potrebama cijelog društva da obezbijedimo potrebne količine uglja za stabilno stanje elektroenergetskog sektora FBiH, a evo ovih dana možemo vidjeti na koji način se to nama vraća. Mi smo i u vrijeme vanredne situacije ispunili sve planove, a nismo za to ni tražili ni dobili nagradu. Dok vidimo da u tom glomaznom, nezasitnom administrativnom aparatu imate zacementirana prava i još ne znamo koliko su učinkoviti bili. I doživite da vam neko ko ima “hodajućeg Boga” izađe i kaže ko vam je kriv što ste rudar, metalac, građevinar, novinar. Svi zajedno imamo puno razloga biti zabrinuti, kako i u kojem pravcu sve ovo ide. Jer u ovom društvu svi imaju prioritet osim onih koji stvaraju nove vrijednosti. I to je sramotno i zabrinjavajuće. Zbog ovakvih stvari mi državi postavljamo još jednom pitanje, čiji smo mi, trebamo li ikome i šta će s nama? – razočarano se pita Husić.

Faksimil odgovora o isplaćenim stimulacijama u Graničnoj policiji BiH

U periodu mart – maj ove godine i u Upravi za indirektno oporezivanje BiH potvrdili su da su isplaćivali stimulacije i nagrade određenom broju uposlenika. Isplate su, kako su naveli, vršene po “osnovima stečenim obavljanjem poslova u novonastaloj situaciji, a u okviru provođenja propisanih mjera zaštite objekata i zaposlenih, u cilju sprečavanja širenja epidemije”. Po tom osnovu isplaćeno je više od 16.000 KM.

Stimulacije su isplaćivane i u Agenciji za statistiku BiH, ali nije precizirano kome niti u kolikom iznosu.

I Tužilaštvo BiH isplaćivalo je tokom marta i aprila stimulacije za više od 20 uposlenih, a nisu propustili nagraditi ni angažirane u raznim komisijama.

Po tim osnovama isplaćeno je ukupno oko 7.000 KM, a kriza nije spriječila ni da se isplate dvije otpremnine zbog odlaska u penziju dva uposlenika u ukupnom iznosu većem od 10.000 KM.

Ni Sud Bosne i Hercegovine nije odolio da u vrijeme najveće krize isplati dvije jubilarne nagrade u iznosu od po 879 KM dvojici referenata specijalista za rad na sistemu videonadzora, te jednom referentu specijalisti za upravljanje predmetima u iznosu od 439,50 KM.

Faksimil odgovora o isplaćenim stimulacijama u Komisiji za koncesije BiH

I policijske agencije na državnom nivou bile su izdašne u isplati stimulacija svojim uposlenicima.

Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH isplatila je ukupno 34.871,15 KM stimulacija, novčane naknade na osnovu jubilarnih nagrada u ukupnom iznosu od 46.587,00 KM, a naknade za otpremninu prilikom odlaska u penziju isplaćene su u ukupnom iznosu od 14.612,41 KM.

U peirodu od prvog marta do 20. maja Granična policija isplatila je ukupno 54.142,08 po osnovu stimulacija, te angažmana u raznim komisijama za ukupno svojih 197 uposlenika i službenika.

Možda bi se ove isplate stimulacija mogle nekako i opravdati i razumjeti s obzirom na prirodu policijskog posla, ali je svakako nepravedno da recimo policija u Unsko-sanskom kantonu koja je osim dodatnih obaveza u vezi s vanrednom situacijom zbog pandemije koronavirusa imala i ima stalni pojačan angažman i zbog migranata, kako je potvrđeno Fokusu, nije dobila ni marke za stimulaciju.

I ovaj primjer još jedan je od dokaza da će u ovoj zemlji pravilo “da onaj ko je bliže vatri, bolje se i ugrije” još uvijek dugo važiti.

Faksimil odgovora o isplaćenim stimulacijama u Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka

I troje zaposlenih u Sekretarijatu Centralne izborne komisije BiH koji su dolazili na posao u vrijeme vanredne situacije nagrađeni su stimulacijom u pojedinačnom iznosu od po 200 KM, a nagrađeni su i oni uposlenici koji su bili u Komisiji za izbor zaposlenika po javnom oglasu.

U do sada pristiglim odgovorima o isplatama mimo plaća u institucijama ima i nekoliko svijetlih primjera gdje su institucije navele da su upravo zbog koronavirusa i teške situacije u zemlji obustavili sve isplate uposlenicima izuzev plaća.

Među njima su Centralna banka BiH koja je navela i da su neki od njihovih zaposlenih dio plaće davali dobrovoljno i u humanitarne svrhe. Zatim, Ustavni sud BiH koji, također, nije isplaćivao nikakve naknade izuzev plaća i troškova smještaja za sudije koje su dolazile na posao u Sarajevo, a socijalnu osjetljivost pokazali su i DERK i Agencija za nadzor nad tržištem BiH, Ministarstvo pravde, Arhiv BiH, te Regulatorna agencija za komunikacije koji, također, nisu isplaćivali stimulacije u vrijeme vanredne situacije.

Šta će pokazati odgovori iz još četrdesetak institucija BiH o isplati stimulacija tek ćemo saznati.

Faksimil odgovora o isplaćenim stimulacijama u Agenciji za statistiku BiH

Faksimil odgovora o isplaćenim stimulacijama u DKPT-u

Faksimil odgovora o isplati stimulacija i naknada iz CIK-a BiH

Faksimil odgovora o isplaćenim stimulacijama u Agenciji za javne nabavke

Napiši komentar