Nedavni slučajevi uginuća jedinki medvjeda na području Bosne i Hercegovine su zabrinuli stručnjake za biodiverzitet Centra za životnu sredinu koji ističu da je neophodna izrada plana upravljanja za mrkog medvjeda.

Izvor: Saopštenje

„Posljednji slučajevi u kojima je u posljednjih tri mjeseca za prirodu izgubljeno šest jedinki medvjeda u Bosni i Hercegovini, tri u FBiH i tri u RS, pokazuju koliko je neophodno imati jasne protokole o postupanju u ovakvim i sličnim situacijama te koliko je važno imati formiran interventni tim za velike zvijeri. Ovakve situacije nas podsjećaju na neophodnost unaprijeđenja i rješavanja pitanja upravljanja vrstama u našoj zemlji. U ovom trenutku RS ima formiran interventni tim dok FBiH nema”, upozorava Aleksandra Anja Dragomirović, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja iz Centra za životnu sredinu.

Pojašnjava da je izrada plana upravljanja za mrkog medvjeda u RS u toku, dok je ranije započeti proces u FBiH, zbog nedovoljnog interesa  radne grupe, prestao sa radom.

“Zabrinjavajuće je da je u kratkom periodu zabilježeno šest jedinki koje iz nedovoljno razjašnjenih uzroka ili zbog nepostojanja jasno definisanih protokola nisu u životu ili nisu dio prirodnih ciklusa. U periodu koji je pred nama trudićemo se u ovom segmentu unaprijedimo ovu oblast, a za to nam daje podstrek i nedavno održan prvi sastanak radne grupe za izradu plana upravljanja medvjedom u RS gdje imamo stručan i posvećen tim sa željom i spremnosti da se završi ovaj proces”, govori Dragomirovićeva.

Sastanak radne grupe održan je nakon potpisivanja memoranduma o saradnji između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Centra za životnu sredinu koji implementira projekat „Zaštita mrkog medvjeda na području Dinarida“. Podršku u impentaciji ovog projekta pruža i najpoznatiji istraživač medvjeda na Balkanu, profesor Đuro Huber.

Izrada plana upravljanja za medvjeda je važna aktivnost ovog projekta, jer do sada ovakav dokument nije izrađen niti za jednu vrstu u BiH što predstavlja dodatni izazov i odgovornost za cijeli tim.

“Planovi upravljanja za vrste su preduslov za implementaciju mnogih međunarodnih konvencija kojih je potpisnik i naša država. Takođe važnost izrade ovakvog dokumenta je i u definisanju protokola, jasnih korak koji se preduzimaju u situacijama sičnim onima koje su se dešavale u prethodnom periodu”, objasnila je Aleksandra Anja Dragomirović.

Podsjećamo, tri mrtve jedinke mrkog medvjeda pronađene su u okolini Banjaluke (na području tromeđe opština Kotor Varoš, Kneževo, Čelinac), a na području Sarajeva, u okolini Kreševa pronađena je mečka sa dva mečeta u jako lošem stanju.

Nalazi interventog tima u slučaju trećeg medvjeda pronađenog u okolini Banjaluke upućuje na trovanje.

„Leš medvjeda je mužjak i ukazivao je na zrelu jedinku dobre fizičke kondicije. Prema navodima veterinara patologa u unutrašnjosti želuca su se nalazile manje rane sa tragovima krvarenja, koji mogu ukazivati na eventualno trovanje divljači“, stoji, između ostalog, u zapisniku člana interventnog tima Željka Sekulića.

Kada je riječ o mečki i mečićima pronađenim na području Kreševa, intervencija veterinara nije donijela željene rezultate i mečka je izgubila bitku za život. Mečići su smješteni u zoološki vrt uprkos savjetu profesora Đure Hubera da je najbolje za mečiće da se vrate u prirodu i ne navikavaju na prisustvo čovjeka.

„Medvjed kao divlja vrsta za čiji život i opstanak postoje optimalni stanišni uslovi u našoj zemlji nema opravdanu potrebu da bude uhvaćen, zatvoren i suđen na život u kavezu. Saglasni smo sa preporukama struke da je za ove jedinke, u situaciji u kojoj se trenutno nalaze, najbolje da se nakon višednevne prihrane puste nazad u prirodu, a do tada da se smanje kontakti jedinki sa čovjekom. Život u kavezu u ovom slučaju nije bolje, jedino ili opravdano rješenje i iz tog razloga apelujemo na nadležne da vrate jedinke nazad u prirodu. Iako su sada mladunci, smatramo da imaju šansu da prežive jer je tek mjesec jun te uz malo sreće do zime mogu dovoljno da ojačaju, prežive u prirodi“, poručuju iz Centra za životnu sredinu.

Napiši komentar