Na području Banjalučke regije postoji samo jedna dežurna apoteka. Ukoliko građanima okolnih mjesta tokom noći hitno zatreba lijek prinuđeni su putovati do Banjaluke po njega. Proveli smo u apoteci „Prvi maj“ jednu treću smjenu i saznali da su ovakve situacije česte.
Piše: Melani Isović, foto i video: Ajdin Kamber
Kako su nam rekle dežurne apotekarke, navikle su na noćni rad, svjesne su da je on dio njihovog posla i takvog su ga prihvatile. Trenutna situacija sa virusom korona je znatno usporila njihov tempo. Manje je pacijenata, poštuje se fizička distanca, površine se dezinfikuju nekoliko puta dnevno, prati se imaju li pacijenti zaštitnu opremu, smiruju ih kako se ne bi širila panika…
U redu ispred šaltera zatekli smo Zorana Vujića iz Banjaluke, koji nam govori da pandemija nije uticala na njegove noćne dolaske u apoteku, te da je vrlo korisno imati tu mogućnost.
„Jako puno mi znači što u svom gradu imam dežurnu apoteku, dolazim otprilike jednom ili dva puta sedmično. Najčešće sa posla, u kasnim satima“, govori nam on dok preuzima svoju narudžbu.
Njegov sugrađanin Nikola Lakobrija kaže da ovdje dolazi svake dvije sedmice.
„Zavisi od nekog napada, tipa astme ili zubobolje. Puno znači ako vi morate ustati u šest ujutru, a glavobolja ili zubobolja vas uhvati oko ponoći“, ističe on.
Treća smjena se od dnevne razlikuje po obimu posla, vrsti pacijenata, te lijekovima koje kupuju. Noću se više vremena posvećuje uređenju apoteke, kontrolisanju robe i kreiranju narudžbi, dok ima i rada u laboratoriji.
„U noćnoj smjeni uglavnom nam dolaze pacijenti koji su upućeni iz službe hitne pomoći, dakle hitni slučajevi. Takođe, pacijenti koji imaju jake bolove i povišenu tjelesnu temperaturu“, govori nam radnica Tanja Bojinović.
Tokom praznika su noću velike gužve, a redovi ispred šaltera predugački. U trećoj smjeni najčešće se prodaju analgetici, lijekovi protiv povišene tjelesne temperature, antibiotici, u nekim slučajevima antipsihotici i antidepresivi.
„Dakle, u noćnom smjeni se manje prodaje kozmetika i neki proizvodi koji su izloženi na gondolama jer noću radimo preko šaltera, tako da ti proizvodi nisu ni dostupni pacijentima“, objašnjava nam Bojinovićeva.
Pacijenti iz Gradiške, Prnjavora, Laktaša, Dervente…
Napete situacije se dešavaju, većinom zbog nervoze pacijenata.
„Kad kažem ‘napeta situacija’ tada se ne radi o nekim nasilnim situacijama već su to pacijenti koji imaju određenu vrstu problematike, dijagnoze, koji su došli u apoteku zato što imaju neki problem i to je razumljivo. S obzirom na to da smo mi kao zdravstveni radnici svjesni koju odgovornost imamo i da smo jedina dežurna apoteka u Banjaluci, te neprijatnosti smo sveli na minimum. Mi smo jedina dežurna apoteka u Banjaluci, dolaze nam pacijenti iz okolnih gradova. S obzirom da imamo najširi asortiman dešava nam se da se pacijenti iz okolnih gradova upute ka nama kako bi to isto dobili, a prije toga nas nazovu ili rezervišu nešto od tih preparata jer u toku noći ne radi niko osim nas a pacijentima se to mora obezbjediti“, priča ona.
Anegdote su sastavni dio njihovog posla, neposredno prije dolaska naše ekipe jedan pacijent ih je pitao da li je sirup od jagorčevine biljni sirup.
„Što se tiče neobičnih proizvoda, postoji i to. U toku treće smjene dešavalo nam se da roditelj kupuje didaktičku igračku u tri ujutru, kako bi dijete moglo da zaspi“, prisjeća se Bojinovićeva.
Njena koleginica Daria Predragović smatra da pacijenti razumiju i poštuju to da su oni dio zdravstvenog sistema, te da kroz svoj predan rad doprinose zdravijoj zajednici. Poređenja sa trgovcima ne smatra degradiranjem jer je za kvalitetno funkcionisanje društva svaki posao podjednako važan.
„Svjesni smo odgovornosti složenosti koja je dio našeg posla. Smatramo i da ljudi sve više razumiju šta znači biti sa druge strane recepture, koja je naša odgovornost i koliko je ozbiljan posao koji mi radimo. Mi nismo tu samo da stojimo nego smo mi odgovorni za ono što izdajemo, za ono što doziramo i odgovorni smo za krajnji ishod zdravlja našeg pacijenta. Mi smo svi tu da pružimo građanima određenu vrstu usluge, ali je naša odgovornost puno veća nego u drugim profesijama“, ističe ona, podsjećajući da su farmaceuti posljednja karika kontrole lijekova i doziranja koje propisuju ljekari.
Google dijagnostika
Kao veliki problem Predragovićeva navodi uspostavljanje dijagnoza putem Interneta. Sve češće se susreću sa pacijentima koji su svoje simptome potražili na Internetu, pronašli se u nekoj od ponuđenih dijagnoza, a zatim odlučili sam sebi propisati terapiju.
„Mi stalno apelujemo na naše građane da dođu, da se obrate i nama apotekarima i ljekarima. Neko je išao u školu da bi dao vama tu dijagnozu, da bi vam dozirao lijek, a nažalost sve više ljudi se odlučuje da budu sami sebi ljekari, da budu sami sebi apotekari, da doziraju… Doziranje je jedan jako ozbiljan dio našeg posla, ljudi se odlučuju da sami to rade, mi se konstantno borimo, konstantno apelujemo. To je masovni problem u našem poslu. Evo i sad apelujem, tu smo, imate nas u apoteci od 0 do 24h, imate besplatnu info liniju, ljekare… Dođite, samo da se izbjegnu nezgodne situacije i loši potezi po zdravlje“, ističe ona za kraj našeg razgovora.
