Požari izazvani nesavjesnim postupanjem pojedinaca za posljedicu mogu imati ljudske žrtve, velike materijalne štete, ali i uništavanje biljnog i životinjskog svijeta. Iako je ova oblast zakonski regulisana, građani Republike Srpske ne odustaju do ustaljenih navika. Tako je u martu ove godine zabilježen povećan broj vatrogasnih intervencija, a veliki problem jesu djela nepoznatih počinioca koja ostaju nekažnjena.

Piše: Nataša Tomić, Foto: Vatrogasni savez RS

Proljeće je vrijeme kada se javlja veliki broj požara, prvenstveno tokom uređivanja poljoprivrednih površina ili krčenja šuma. Iz Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta ističu da se požari u prirodi mogu javiti iz tri razloga, ali da su najčešći u poljoprivrednim krajevima.

„Prvo je paljenje strnjišta (njiva poslije žetve) i paljenje nepoljoprivrednog zemljišta koje se namjerava iskrčiti za pretvaranje u poljoprivredno, kada se požar nenamjerno proširi na prirodni ekosistem, posebno kad je sušno ili vjetrovito vrijeme. Drugi uzrok je namjerna paljevina iz različitih razloga. Treba spomenuti i da se požari u prirodi mogu javiti i spontano, npr. udarom groma, ali te su pojave rijetke kod nas. Požari u prirodi se kod nas dešavaju u svim krajevima zemlje, ali najčešći su u pretežno poljoprivrednim krajevima“, ističe Jovica Sjeničić u ime Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta iz Banjaluke.

Bez obzira da li su izazvani namjerno ili ne, požari su velika šteta za životnu sredinu. Uništavaju vegetaciju i površinski sloj zemljišta, brojne životinje ostavljaju bez staništa a mnoge od njih stradaju u vatri. Takođe, narušavaju i kvalitet vazduha, doprinose globalnom zagrijavanju a često ostavljaju i veliku materijalnu štetu i prijete ljudskim životima.

„Kad dođe do požara u prirodi većinom izgori šuma, žbunaste površine ili često tršćaci. Sa vegetacijom naravno strada i životinjski svijet koji ne može da pobjegne. Stradaju mladunci krupnijih životinja, gnijezda ptica, gmizavci i vodozemci koji su blizu tla ili u zimskom snu, brojni insekti i drugi beskičmenjaci. Sve to ljudima djeluje beznačajno, ali to poremeti odnose u ekosistemu. Posebno su štetni požari u proljeće kad priroda krene da se obnavlja, a ovakvim stvarima se ta obnova poremeti i uspori”, ističe naš sagovornik.

Takođe su opasni podzemni požari u šumama i močvarama, jer tada gore nataloženo lišće i korijenje, a ovakve požare je teško lokalizovati. Vatrom se ugrožavaju i tlo i voda.

“Požari unište površinski sloj tla, humus, sloj sa brojnim mikroorganizmima koji razlažu organsku materiju, stvore sloj manje propustan za vodu, nagomilaju neke teške metale u tlu. Narušava se i kvalitet vazduha, jer se u slučaju većeg požara oslobađaju gasovi koji doprinose globalnom zagrijavanju, prije svega CO2, zatim oslobađaju se lebdeće čestice u vazduh i dim (čađ) koje narušavaju kvalitet vazduha i šire neprijatan miris. Iako se priroda obnovi sama, u svakom slučaju požari u prirodi su nepoželjna pojava”, govori Sjeničić.

Izazivanje požara je kršenje Zakona o zaštiti prirode, Zakona o zaštiti od požara i Krivičnog zakona RS. Ovim posljednjim je za nenamjerno izazivanje požara predviđena kazna od jedne do tri godine zatvora ili novčana kazna,  a  za namjerno izazivanje požara velikih razmjera ili požara u zaštićenim šumama, nacionalnom parku, voćnjaku ili drugoj šumi sa specijalnom namjenom, ili žitnim poljima, kazna od jedne do osam godina.

Iz Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta ističu da je najavljivanje svih poljskih radova koji uključuju spaljivanje zakonska obaveza koju rijetko ko ispoštuje.

„Problem je što se na ove probleme ne gleda dovoljno ozbiljno, pa se ova praksa ponavlja svake godine i pored upozorenja MUP-a i vatrogasnih jedinica. Ljudi imaju zakonsku obavezu da najave spaljivanje strnjišta ili šikara vatrogascima, ali ipak to rijetko čine. Vatrogasci bez naknade dolaze i stavljaju se na raspolaganje za kontrolu plamena. Kad je u pitanju namjerna paljevina to je suvišno i komentarisati. U današnje vrijeme evidentnih klimatskih promjena, sušenja šuma i porasta temperature treba biti na neki način psihički poremećen da namjerno širite požar u prirodi. Podsjećam i da je svako paljenje vatre u šumi, kao i 100 m od granice šume, zabranjeno zakonom“, ističe Sjeničić.

Iz Vatrogasnog saveza Republike Srpske ističu da je javnost putem medija upoznata sa zakonskim odredbama koje regulišu ovu oblast te da ima savjesnih pojedinaca koji prijavljuju paljenja i da vatrogasci u takvim slučajevima nemaju nikakih problema na terenu. Problem su nesavjesni pojedinci koji često ostanu nepoznati a samim tim i nekažnjeni za svoja djela.

„Za zadnjih četrdesetak dana ove godine povećan je broj intervencija kod svih vatrogasnih jedinica u vezi požara na otvorenom prostoru u odnosu na prošlu godinu zbog viših vanjskih temperatura za ovo doba godine, te male količine padavina u prethodnom periodu – u prosjeku za 20%. Širenju požara doprinio je i vjetar pojačanog intenziteta koji je često mijenjao pravac i smjer djelovanja. Najčešći razlozi za nastanak požara na otvorenom prostoru su nepridržavanja i nesprovođenje potrebnih preventivnih mjera za sprječavanje širenja požara, nesmotrenost u vršenju te radnje, te namjerno izazivanje požara“, ističu iz Vatrogasnog saveza RS.

U martu ove godine vatrogasci su širom Srpske imali 267 intervencija gašenja požara. Kada je riječ o prijavama i kažnjavanju pojedinaca, iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS nismo dobili tražene infomacije.

Dio intervencija vatrogasaca tokom marta:

  • Istočno Sarajevo – 137 (od toga požari niskog rastinja-90 i šumski požari-14)
  • Prijedor – 66 (od toga požari niskog rastinja-17 i šumski požari-15)
  • Bratunac – 37 (od toga požari niskog rastinja-16 i šumski požari-3)

Napiši komentar