Sanacija rupe koja se u ljeto 2016. godine pojavila na mostarskom Bulevaru plaćena je iz gradske blagajne 11 tisuća maraka. Rupa je četiri dana nakon otvaranja zatrpana zemljanim materijalom, a mjesec kasnije i potpuno sanirana. Do kraja kolovoza 2018. rupa je krpana još tri puta, a tek 5. rujna 2019. godine urađena je posljednja sanacija, koja drži do danas.

Piše: Marko Mlikota

Mostarska javnost je ‘krivcem’ za njeno pojavljivanje smatrala radove na kolektorima, koji su završili nepunih godinu dana ranije, no iz Grada kažu da nije tako.

“Oštećenje je nastalo uslijed urušavanja odvodnog kanala, starog više od stotinu godina i isto se moglo dogoditi i prije izgradnje kolektora”, kazao je šef Službe za građenje infrastrukturnih objekata Emir Nuspahić, dodajući da se to moglo očekivati kada-tada.

Suprotno Gradskoj upravi, iz Službe za komunalne poslove i JP Komunalno kazali su da je jedan sloj prilikom radova na kolektorskoj mreži nepropisno ugrađen.

Kanal, čiji se dio urušio na Bulevaru pored Doma zdravlja, proteže se od Rondoa, kroz Ulicu kneza Mihajla Viševića Humskog i spaja se s novim kolektorom. Višemilijunske radove na izgradnji kolektorske mreže koji su se povezivali s nastalom rupom, radilo je poduzeće HP Investing, ali je urušeni dio, tvrde iz Službe za komunalne poslove, saniralo javno poduzeće Vodovod.

Dio sanacije rupe je građane koštalo 11.267 KM, dok svi radovi nisu ni plaćeni poduzeću.

“Cijena sanacije rupe nastale u lipnju, srpnju i kolovozu 2018. godine je obračunata prema aktualnim tržišnim cijenama i urađenim količinama radova, te je ista poduzeću JP Vodovod d.o.o. Mostar koji kao poduzeće kojemu je osnivač Grad Mostar, ima godišnji ugovor za sanacijske radove na javnoj hidrotehničkoj infrastrukturi, isplaćena samo jednom bez obzira na veći broj navrata u kojemu je spomenuto poduzeće moralo intervenirati na propadanju trupa kolnika i pripadajućeg tamponskog sloja, prouzrokovano oštećenjem i dotrajalošću instalacije — odnosno odvodnog kanala”, navode iz Službe za komunalne poslove.

Vodovod je, međutim, u prosincu 2019. negirao da su obavljali sanacije. To poduzeće je tijekom prve tri sanacije javnost obavijestilo kako su obavljena ispitivanja na rupi te je ista bivala saniranom.

Na naš upit kako su, prema tvrdnjama Grada, obavljeni radovi isplaćeni Vodovodu koji to niječe, glasnogovornica Marina Sušac kazala je kako o tome nema informacija. Sušac nije imala što reći ni na činjenicu da su ranije obavještavali javnost o vršenim radovima na sanaciji, a da nekoliko godine poslije isto demantira.

Iz Vodovoda je rečeno da su “sporni dio (saniranje rupe, op.a.) radili J.P. Komunalno i Grad Mostar”.

Nakon, prema tvrdnjama Grada, intervencija Vodovoda, posljednja sanaciju koja drži do danas, obavilo je JP Komunalno doo Mostar. Direktor Komunalnog Esad Pobrić potvrdio je da je njihovo poduzeće radilo samo na posljednjoj sanaciji rupe.

“Mi smo to (rupu, op.a.) sanirali kao neko hitno rješenje. Mi smo obavili zadnju sanaciju što je bila, jer mi to nismo ranije radili”, kazao je direktor Pobrić.

Sanacije je, tvrdi Pobrić, ranije pokušao izvesti izvođač radova kolektorske mreže. Iz Službe za građenje infrastrukturnih objekata kazali su kako privatno poduzeće u tom slučaju nije bilo dužno obaviti sanaciju. I iz HP Investinga su potvrdili kako oni nisu obavljali nikakvu sanaciju rupe.

Komunalnom je, pojašnjava Pobrić, za saniranje rupe nalog izdao Grad posredstvom svoje službe. Dodao je da su imali primjedbu što je njihovo poduzeće bilo primorano na sanaciju rupe, jer radovi na kolektorskoj mreži nisu urađeni kako treba.

Pritom, radovi na izgradnji kolektorske mreže, kao i svi ostali građevinski radovi, rade se prema projektnoj dokumentaciji. Obveznim dijelom te dokumentacije bila su “detaljna geomehanička ispitivanja tla”.

Geomehanička ispitivanja, stoji u Glavnom projektu, rađena su na 12 lokacija-istražnih bušotina, a ista su mogla ukazati na eventualne specifičnosti zemljišta, zbog čega bi se, u ovom slučaju, izvođač opreznije ophodio prema vršenju izgradnje kolektora.

“Geomehanički testovi pokazuju da je podzemni sastav tla podoban za izvođenje radova”, stavka je odrađenog ispitivanja koja je bila “zeleno svjetlo” projektu. Provedena ispitivanja tako nisu predvidjela austrougarski cjevovod, kao ni tragove osmansko doba što su radnici na kolektorima pronalazili na različitim lokacijama u gradu na Neretvi.

Bez obzira je li krivac za propadanje tla ispod mostarskih kolektora zub vremena ili obavljeni radovi, radovi za sanacije su naplaćeni iz džepa građana.

Šef Službe za građenje infrastrukturnih objekata Emir Nuspahić kaže da bi poduzeće HP Investing imalo obavezu u jamstvenom roku otkloniti sve nedostatke da je Grad utvrdio kako radovi nisu dobro obavljeni. Međutim, to se nije dogodilo iako je ova firma za posao izgradnje kolektora na javnoj nabavci dobila posao vrijedan 2.737.036,66 maraka.

“Dodatno jamstvo da će to (op.a., građevinska poduzeća inače) uraditi je bankovna garancija na pet posto vrijednosti ugovora i rokom važenje koliko je jamstveno razdoblje”, kazao je šef Nuspahić.

Na pitanje kakva zapažanja je tijekom izvođenja radova na izgradnji kolektorske mreže imao nadzorni organ, od gradskih službi nismo dobili odgovor.

Podsjećamo, radovi na kolektorskoj mreži u Mostaru, kao i svugdje, trebali su poslužiti da se otpadne i kanalizacijske vode više ne ulijevaju izravno u rijeku Neretvu i Radobolju, nego da se odvode do pročistača preko kojeg bi se, tek takve pročišćene, ispuštale u okoliš.

Mostarci, inače, već nekoliko godina slušaju najave o puštanju u rad tog pročistača, za što su čak međunarodni donatori iskazali zabrinutost na koji način su ta donirana sredstava utrošena. Vrijednost kompletnih radova na izgradnji kolektora oborinskih voda i pročistača otpadnih voda, što je prvi čovjek Grada nazvao povijesnim projektom, procjenjuje na 130 milijuna maraka.

Napiši komentar