Općina Vogošća ove godine napravila je više grešaka u nabavci fotokopir aparata, zbog čega je bespotrebno potrošen budžetski novac i izgubljeno više od pola godine za instaliranje nove opreme. Na gubitku su i ponuđači  koji troše svoj novac za učešće na loše provedenim tenderima.

Piše: Mirnes Bakija, foto: StockSnap.io

Ova općina je početkom maja 2019. godine za najpovoljnijeg ponuđača izabrala kompaniju koja je ponudila printere, umjesto multifunkcionalnih uređaja sa opcijom fotokopiranja koji su bili propisani u postupku javne nabavke. Nakon što je Ured za razmatranje žalbi BiH utvrdio nepravilnosti i naredio novo odlučivanje, greška je napravljena i u ponovljenom izboru, pa je tender poništen i raspisan novi. Godina se bliži kraju a fotokopir aparati koji su trebali omogućiti efikasniji rad administracije još nisu nabavljeni.

Početkom aprila 2019. godine Općina Vogošća pokrenula je postupak javne nabavke pet centralizovanih mašina sa opcijama ispisa, kopiranja i skeniranja koje su trebale biti instalirane u njenim uredima. Po završetku otvorenog postupka općina donosi odluku da je najpovoljniji ponuđač sarajevska kompanija „Konica Minolta poslovna rješenja BH“, s ponuđenom cijenom u iznosu od  48.269,52 KM sa uračunatim PDV-om.

Drugoplasirani ponuđač kompanija „EMADO“ d.o.o. Sarajevo u maju 2019. godine podnosi žalbu na odluku o izboru. U žalbi navode da su prilikom uvida u ponudu odabranog ponuđača utvrdili da je model Konica Minolta bizhub 3602P zapravo laserski printer, a ne multifunkcionalni uređaj sa opcijom kopiranja, te predlažu da se odluka o najpovoljnijem ponuđaču poništi.

Ured za razamatranje žalbi BiH sredinom juna 2019. godine uvažava tvrdnje kompanije “Emado” i nalaže općini da ponovo preispita izbor najboljeg ponuđača. Ured je potvrdio da je ponuđeni model laserski printer, a ne multifunkcionali uređaj, kako je bilo propisano tenderskom dokumentacijom.

Komisija za javne nabavke Općine Vogošća ponovo zasjeda krajem juna 2019. godine i utvrđuje da je ponuđač  “Emado” d.o.o. Sarajevo ispunio zahtjeve tražene tenderskom dokumentacijom i donosi odluka da je ova kompanija ipak najpovoljniji ponuđač, s cijenom od  50.017,50 KM.

Međutim, nedugo nakon toga, kompanija “Konica Minolta poslovna rješenja BH” podnosi žalbu na odluku komisije navodeći da izabrani uređaji ne odgovaraju karakteristikama u tenderu. Ured za razmatranje žalbi BiH usvaja i ovu žalbu. U obrazloženju navode da ponuđeni uređaj ima prosječno vrijeme zagrijavanja 18 sekundi ili manje, a da je u zahtjevu iz tenderske dokumentacije precizirano da traženi uređaj treba imati vrijeme zagrijavanja od 15 sekundi.

Postupajući po uputama Ureda za razmatranje žalbi BiH, komisija za javne nabavke Općine Vogošća jednoglasno je dala preporuku općinskom načelniku da poništi ovu javnu nabavku, jer nijedna od primljenih ponuda nije prihvatljiva i u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH. Početkom seprembra 2019. godine, tender za ovu javnu nabavku ponovno je raspisan i trenutno je još uvijek u postupku.

Općina Vogošća nije odgovorila na naša pitanja o troškovima organizacije tendera i naknadama za rad komisije koja je odlučivala o ponudama, niti je objasnila zašto su nastale greške u odabiru aparata.

Postupak javnih nabavki u BiH skup i dugotrajan

Damir Begić, direktor kompanije „Emado“ kaže da ne može komentarisati ovu javnu nabavku, ali je kazao da je općenito proces javnih nabavki u našoj zemlji „nakaradan“.

„Ugovorni organi često traže veliki broj certifikata i kojekakvih zahtjeva koji nemaju nikakve veze s predmetnom nabavkom, već s ciljem da se odbaci sva moguća konkurencija i napravi prolaz za određenog ponuđača. Ovo je samo jedan od načina kako se ubija tržišna konkurentnost“, kaže Begić.

Postoji veliki broj pravnih subjekata koji kvalitetno i u skladu sa zakonom vrše javne nabavke, ali je daleko veći broj onih koji neadekvatno sprovode proces javnih nabavki. Prema njegovim riječima veliku ulogu u izboru pobjednika na tenderima igraju političke, rodbinske i prijateljske veze, koje je nemoguće eliminirati na temelju trenutnih propisa i ambijentom koji vlada minimizirati.

„Ured za razmatranje žalbi BiH je organ koji procesuira naše žalbe i zakonom su propisane vrlo visoke uplate po žalbi, što pogoduje ugovornim organima koji se svjesno bave određenim mahinacijama prilikom formiranja tenderske dokumentacije, te samog procesa javnih nabavki“, dodaje Begić.

Smatra da iza većine “uspješnih kompanija” stoji politička stranka ili pojedinac iz politike. Pobjedničke firme nisu one koje nude najkvalitetnije, niti najjeftinije usluge ili proizvode.

Sistem javnih nabavki u BiH dovodi kompanije u situaciju da gube vrijeme i novac na unaprijed dogovorene poslove, govori Begić. Prijava na tendere iziskuje dosta posla, ali i finansija. Kaže da za jednu aplikaciju treba od jednog do tri dana, a da se za ovjere i takse izdvoji od 50 do 150 KM. Dodaje da ukoliko se zahtjeva ovjera sudskog tumača, prevod dokumentacije može koštati i do 500 maraka.

Blage kazne za kršenje Zakona o javnim nabavkama

Transparency International BiH već duži niz godina angažovan je na unapređenju sistema javnih nabavki u Bosni i Hercegovini. Kontinuirano analiziraju pojedinačne postupke javnih nabavki i kreiraju preporuke za unapređenje zakonskog okvira i implementacije Zakona o javnim nabavkama u BiH. Kažu da nije rijedak slučaj da ugovorni organ plaća troškove žalbenog postupka, zbog nepravilne primjene Zakona o javnim nabavkama.

„Tako smo imali slučajeve da ugovorni organ plaća desetine hiljada maraka za pokretanje žalbenog postupka i za naknade advokatskih troškova. Kad je riječ o prekršajnim odredbama u aktuelnom Zakonu o javnim nabavkama, one predviđaju neprimjereno niske novčane kazne, te je neophodno pooštravanje sankcija, kako bi se uspostavio sistem odgovornosti za provođenje tenderskih procedura“, ističu iz Transparency Internationala BiH.

Kako dodaju, komercijalni interesi se često stavljaju iznad javnog.

„Zbog nedovoljno razvijene svijesti pojedinih predstavnika javnih organa da raspolažu javnim novcem i zaključuju ugovore u ime svih građana, imamo situacije da javni organi često prilikom zaključivanja ugovora, ali i realizacije, ispred javnog interesa stavljaju komercijalni interesi trećih strana“, navode oni.

Transparency International BiH je sa partnerskim organizacijama civilnog društva uputila prijedloge za izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama BiH, koji su prvenstveno usmjereni na povećanje transparentnosti i prevenciju korupcije u javnim nabavkama.

Jedna od preporuka je da se uz ostalo pooštre sankcije protiv institucija zbog lošeg postupanja u javnim nabavkama.

Napiši komentar