Opštinski sud u Sarajevu je, zbog duga većeg od dva miliona KM, prodao imovinu Sejfudina Tokića, političara i bivšeg zastupnika u Parlamentu BiH, gljivaru u naselju Restnik u opštini Hadžići koju je Tokić, sudeći prema dokumentaciji bivše Hypo banke, prodao još 2006. godine preduzeću VERT d.o.o. iz Sarajeva. Na kraju spora koji traje duže od deset godina kupac je Bora d.o.o., ista kompanija koja je, kao vlasnik potraživanja bivše Hypo banke, tražila prodaju imovine.

Piše: Rubina Čengić – Interview.ba

– Ne znam koje je argumente Opštinski sud upotrijebio u svojoj odluci, ali je malo čudno da se vlasnik duga pojavi kao kupac. Jedino što bi možda imalo smisla jeste da to urade da bi dalje mogli trgovati tom nekretninom bez  opterećenja hipotekom- kaže Ivan Bilač, sudski vještak za ekonomiju, finansije i tržišne odnose.

Advokatica Sejfudina Tokića Lejla Karović kaže da imovina nije trebala biti prodata.

– Taj spor je trajao deset godina, u pitanju je bila greška – oni kao nisu znali Tokićevu adresu koja je sve vrijeme bila ista i ta imovina nije trebala biti prodata, ne znam zašto je kupcu to trebalo, oni ne znaju u šta su se upustili jer je ta imovina opterećana na više načina. Osim toga – oni su kupili samo zemlju, a gljivara sa mašinama im nije prodata jer nikada nije bila uknjižena – tvrdi Karović i naglašava da gljivara u Restniku „nikada ranije nije bila prodata“.

No krenimo redom!

U julu 2006. godine preduzeće Vert d.o.o. iz Sarajeva od Hypo banke dobiva kredit u iznosu od 2,2 milion KM za kupovinu zemljišta i nekretnine u naselju Resnik (Opština Hadžići) koji su tada u vlasništvu Sejfudina Tokića i pokretnim stvarima – opremi koja je u vlasništvu preduzeća «Euroes» čiji je vlasnik bio  Tokić.

On je inače gljivaru osnovao holandskim kreditom koji je dobio u vrijeme kada je bio član Parlamenta BiH i visokopozicionirani član SDP BiH što je tada bilo predmet analize medija u BiH.  Novac iz kredita je bio predviđen za kupovinu nekretnine, pokretanje proizvodnje i vraćanje dugova koje je gljivara imala u tom trenutku i koji su navodno samo prema BOR Banci iznosili 750.000 KM. Ugovorom je predviđeno da garancija bude nekoliko nekretnina na koje je stavljena hipoteka među kojima je i objekat koji je predmet kupovine i koji je procijenjen na oko 3 miliona KM.

Jedan sarajevski advokat koji želi ostati anoniman, a čija stranka je zainteresovana za ovaj spor, kaže da «postoji realna mogućnost da je vlasnica preduzeća VERT d.o.o bila pokriće za dogovor između Tokića i Banke.

Vlasnica preduzeća VERT d.o.o. ne želi da govori za medije uz opasku da „nije pravi trenutak jer je imovina predmet spora i pregovora“.

Nezvanično saznajemo da je VERT d.o.o. odmah nakon potpisivanja ugovora o kreditu ušao u Gljivaru, ali da Tokić navodno nikada nije potpisao dokument kojim daje saglasnost na prenosu imovine na nove vlasnike zbog čega VERT d.o.o. nikada nije uknjižen kao vlasnik imovine zbog čega je su prestali vraćati  kredit i obustavili proizvodnju.

Iz sarajevskog Opštinskog  suda krajem augusta ove godine pojašnjavaju da se kod njih „vodi izvršni postupak tražioca izvršenja Bora d.o.o. Banja Luka (raniji tražilac izvaršenja Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar), a protiv Sejfudina Tokića zastupanog po punomoćniku advokatu Karović Lejli iz Sarajeva, radi izvršenja na nepokretnostima po visini spora od 2.337.267,34 KM“, te da je „nekretnina prodata tražiocu izvršenja na trećem ročištu 17.05.2018. godine“.

– Rješenje o izvršenju od 03.06.2009. godine doneseno je na prijedlog tražioca izvršenja Hypo Alpe Adria Bank od 23.03.2009.godine, a na osnovu Rješenja Općinskog suda u Sarajevu od 06.09.2006.godine pravosnažnog sa danom donošenja, kojim je zasnovano založno pravo radi obezbjeđenja novčanog potraživanja – kredita u korist povjerioca Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar uknjižbom na nekretnini u Resniku, vlasništvo založnog dužnika Tokić Sejfudina. Ugovorom o ustupanju potraživanja od 10.11.2014. godine Hypo Alpe Adria Banka je ustupila potraživanje Bora d.o.o. Banja Luka pa je sud 21.08.2015.godine donio rješenje kojim se Bora d.o.o. Banja Luka označava kao tražilac izvršenja i stupa u izvršni postupak umjesto Hypo Alpe Adria Bank te preuzima izvršni postupak u stanju u kojem je zatečen – stoji u pisanim odgovorima Amre Hodžić, portparolkom suda i više stručne saradnice za odnose sa javnošću. Napominje da se Tokić žalio na odluku Suda i da je žalba u februaru 2019. godine odbijena, te prvostepeno rješenje potvrđeno.

– Postupak je u fazi donošenja rješenja o namirenju tražioca izvršenja – piše Hodžić.

U kompaniji Bora d.o.o. danima niko nije odgovara na telefonske pozive, a u Heta d.o.o  sredinom augusta su rekli da je „Bora d.o.o. prodata kompaniji APS BH d.o.o.“. U APS BH d.o.o. traže pisani zahtjev za razgovor i nakon nekoliko dana telefonom odgovaraju da „ne želi za medije razgovarati o svojim operacijama“.

Pojašnjenja radi, kada je Hypo Banka trebala prestati sa radom što se na kraju desilo 2016. godine, u BiH je krajem 2014. godine počala da djeluje kompanija HETA ASSET RESOLUTION koju je osnovala Vlada Republike Austrije kako bi u BiH preuzela 1,2 milijarde KM nenaplativih potraživanja Hypo banke od kojih su neka inicijalno odobrena 12 godina ranije. Na početku rada HETA-e na čelu te kompanije u BiH je bio Nijemac Manfred Gram koji je u decembru 2015. godine za Magazin DANI objasnio da  „po pravnom okviru koji reguliše rad HETA-e koji je uspostavila Vlada Republike Austrije u saradnji sa Evropskom komisijom, krajnji cilj je preuzimanje nenaplativa potraživanja Hypo banke u cijeloj regiji (Jugoistočna Evropa), ali ne i nenaplativa potraživanja drugih austrijskih banaka u BiH i regiji“. Uz kompaniju HETA, osnovana je i BORA d.o.o. sa sjedištem u Banjaluci „zbog lakšeg poslovanja u dva entiteta koji nemaju jednake zakone“.

Ova preduzeća nisu u nadležnosti entiteskih Agencija za bankarstvo u FBiH, te Agencije ne mogu kontrolisati njihov rad.

Gram je tada objasnio da banke u  BiH „nemaju specifične poslovne vještine da revitaliziraju i, primjerice, nekretninu ponovo ponude tržištu“.

– Banke kod nenaplativih kredita mogu poduzeti određena pravna sredstva, a poznato vam da su za rješavanje bilo kakvog pravnog slučaja u BiH potrebne godine. U toku tog vremena imovina je blokirana i gubi vrijednost. Tu mi stupamo na scenu drugačijim pristupom rješavanja tog pitanja. Naš generalni pristup je preuzimanje imovine, analiza slučaja i nuđenje rješenja. Možemo ga revitalizirati, restruktuirati ili tražiti investitore koji žele brzo pokrenuti ili postojeću djelatnost ili neku novu… Mi ne preuzimamo kredit nego potraživanje sa određenom sniženom vrijednošću. Drugim riječima, to potraživanje dolazi u našu bilansu stanja i pod naše upravljanje. Pravni postupak koji je banka ranije pokrenula pustimo da teče, a mi otvaramo drugi kanal komunikacije, kontaktiramo klijenta i kažemo mu da iako se dešava sudski postupak, hajmo sjesti i pokušati pronaći rješenje. Prema našem iskustvu, na bh. tržištu, a i na drugim tržištima je isto, klijenti cijene kada ih kontaktirate, ali ne sa advokatom i sa optužbom, nego s ciljem pronalaska zajedničkog i najboljeg mogućeg rješenja – rekao je Gram tada naglasivši da „postoji i opcija da klijent koji nije mogao vratiti dug za kredit, zajedno sa HETA-om, traži investitora za preuzimanje nekretnine ili da to uradi sam“.  Ta austrijska kompanija u BiH je preuzela stanove, kuće, stambene blokove, uredske zgrade, šoping centre, industrijska postrojenja, zemljišta, mašine, a među preuzetom imovinom su bili i avioni BH Airlinesa koji je imao kredit kod Hypo leasinga.

Prema dostupnim podacima na poslovnom portalu Akta i bazi APIF-a, ni Euroes ni VERT d.o.o. nemaju poslovnih operacija i svi su im računi ugašeni. Do zaključenja teksta 1.9.2019. godine u zemljišnim knjigama gljivara se još vodi na Sejfudinu Tokiću.

Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT(Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva).

Napiši komentar