Fondacija „Udružene žene“ iz Banjaluke godinama radi na zbrinjavanju i pružanju pomoći ženama žrtvama nasilja. Vođene time da samo ekonomski nezavisna žena ne trpi nasilje, prije dvije godine formirale su Fond za ekonomsko osnaživanje žena koji postoji još uvijek.
Piše: Anja Zulić
Fond je formiran održavanjem humanitarne večeri, a sredstva prikupljena za formiranje Fonda nalaze se na posebnom računu Fondacije „Udružene žene“. Broj žena kojima su potrebna sredstva za početak vlastitog biznisa je velik, pa praksa prikupljanja sredstava humanitarnim putem nije najbolje rješenje jer prikupljena sredstva nisu dovoljna za pokretanje ozbiljnijeg programa podrške.
Kako nam govori Lana Jajčević, pravna savjetnica iz Fondacije „Udružene žene“, sredstva su se prikupljala organizovanjem humanitarne večeri, donatorske večeri povodom dvadesetogodišnjice osnivanja Fondacije i pokretanjem humanitarnog broja putem javnog servisa RTRS-a. Poziv na broj nije se pokazao jako uspješnim, kao ni odaziv vlasnika velikih privatnih kompanija na donatorskoj večeri.
„Putem humanitarnog TV kratkog broja skupili smo jako malo sredstava, vjerovatno iz razloga što smo putem TV-a svakodnevno bombardovani različitim zahtjevima za pomoć za liječenje građana Republike Srpske, gdje su ljudi vjerovatno osjetljiviji na te vrste potreba građana i češće pozivaju te brojeve nego za ekonomsko osnaživanje žena koje su žrtve porodičnog nasilja. Nešto sredstava prikupili smo od velikih kompanija u većinskom državnom vlasništvu (M:tel, Pošte Srpske, Elektrodistribucija, poneko Ministarstvo)“, govori nam Jajčević.
Još jedan način prikupljanja sredstava bila je prodaja proizvoda i radova korisnica Sigurne kuće (rad na staklu, dekupaž tehnike oslikavanja drveta, metala i stakla), ali ni ta sredstva nisu dovoljna za trajno funkcionisanje Fonda.
„Iz tog razloga odlučili smo se da Fondacija ‘Udružene žene’ formira Zadrugu putem koje ćemo plasirati prikupljena sredstva i također zapošljavati žene koje su u procesu izlaska iz Sigurne kuće. Obzirom da su procedure za formiranje i registraciju Zadruge kao privrednog subjekta dosta komplikovane, procedura još uvije traje ali smo pri kraju registracije“, objašnjava naša sagovornica.
Do sada su sa prikupljenim sredstvima pomogli jednoj klijentici sa srednjom medicinskom školom da volontira u KBC Banjaluka, na način da joj tokom volontiranja plaćaju autobusku kartu i polaganje stručnog ispita.
Izlazne strategije za žene
Prije nego što napuste Sigurnu kuću, Fondacija „Udružene žene“ za svaku štićenicu posebno pravi plan izlazne strategije, koja nekad podrazumijeva potrebu za zapošljavanjem, a nekad ne.
„Trenutno smo u zajedničkom projektu sa Gradskom razvojnom agencijom, gdje žene prolaze različite vrste edukacija, dokvalifikacija i prekvalifikacija potrebnih za pronalaženje posla. Također je Grad Banja Luka zajedno sa Biroom za zapošljavanje pokrenuo projekat zapošljavanje žena žrtava nasilja, žena sa sela i žena koje su dugotrajno nezaposlene. Putem tog projekta jedna od korisnica Sigurne kuće dobila je potrebna sredstva za pokretanje vlastitog biznisa, gdje je uz našu pomoć napisala biznis plan“, za portal eTrafika.net govori Jajčević.
Fondacija često organizuje javne tribine na temu edukacije žena o njihovim pravima. Kroz projekat „Zabrana diskriminacije na osnovu roda/pola“ prošle godine u osam mjesnih zajednica tribine su bile mjesto gdje se razgovaralo o pravima žena Romkinja, žena sa invaliditetom, žena sa sela, žena porodilja, žena u radnim odnosima. Kako naša sagovornica govori, kroz razgovore sa ženama pogotovo onim iz prigradskih mjesnih zajednica ustanovljeno je da su one uskraćene za bilo kakve savjete u vezi sa svojim pravima.
„Kao prvo, udaljene su od centra grada a nemaju dovoljno sredstava za javni prevoz, a također svaki odlazak u grad u Centar za besplatnu pravnu pomoć Vlade Republike Srpske ili u naš Centar iziskuje dosta vremena. Iz tog razloga odlučile smo da do 2020. godine u četiri mjesne zajednice i to Kuljani, Kola, Krupa na Vrbasu i Verići jednom mjesečno imamo tzv. ‘Uredovni dan’ i da pružamo besplatnu savjetodavnu i pravnu pomoć u tim mjesnim zajednicama na terenu. Također, u prošloj godini u partnerstvu sa Republičkom upravom za geodetske poslove imali više javnih nastupa i okruglih stolova na temu važnosti uknjižavanja bračne imovine ½“, objašnjava nam Jajčević.
Začarani krug nasilja
Prema svjetskim statistikama, 97 odsto žrtava nasilja čine žene, dok su preostala tri odsto muškarci. Međutim, djeca su 100 odsto žrtve jer se nasilje direktno prenosi na njih. Po izlasku iz Sigurne kuće, 30 odsto žena se vrati nasilniku. Samo na području Banjaluke svakog dana pet žena potraži pomoć.
