Tačno 110 ljekara obuhvaćeno je izložbom “Banjalučki ljekari u Kraljevini Jugoslaviji”, koja je postavljena u Banskom dvoru u Banjaluci. 

Piše: Milica Kulić

Radi se o ljudima koji su cijeli život posvetili svojoj profesiji, Banjaluci, državi i svom narodu. Direktor Arhiva Republike Srpske Bojan Stojnić, koji je zajedno sa koleginicom Vericom Stošić radio na stvaranju ove vrijedne izložbe, istakao je da postavku prati i monografija, koja je plod višegodišnjeg naučnoistrživačkog rada i traganja za dokumentacijom od Banjaluke, bivše Jugoslavije, pa do inostranstva.

“Riječ je o arhivskim dokumentima iz perioda 1918-1941. godine koje smo prikazali azbučnim redom. Svi su zaslužili istu pažnju, to su ljudi koji su radili na suzbijanju zaraznih bolesti i osnivanju zdravstvenih ustanova, a mnogi od njih nisu bili samo ljekari, već i članovi brojni umjetničkih i humanitarnih društava i političkih stranaka. Banjalučani nisu upoznati sa njima jer naš grad do sada nije imao ovakvu izložbu koja je rezultat opsežnog istraživanja“, rekao je Stojnić.

Jedna od autorki izložbe Verica Stošić rekla nam je da se svakodnevno susretala sa obiljem informacija o ovim ljudima, te je uvidjevši da se niko sa istorijskog aspekta nije pozabavio time, odlučila da prikupi podatke koji su bili na raspolaganju.

“Osim profesionalnog, postoji i senzibilni motiv nastanka izložbe. Ovo su ljudi koji su značajani za naš život, čiji je posao odgovoran, težak, traži veliku stručnost, pa smo pokušali iz našeg ugla da ih osvijetlimo kako ne bi pali u zaborav”, kazala je ona.

Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić, koji je otvorio izložbu, rekao je da su postavka i monografija svjedočanstvo jednog vremena iz malo drugačijeg ugla.

“Rijetko imamo priliku da pogledamo izložbe o ljekarima, iako oni čine važan dio društva. Ovo je ujedno i priča o društvenoj zajednici Banjaluke toga doba. Tadašnji ljekari su se školovali u najporestižnijim fakultetima Evrope, bavili su se istaživačkim i naučnim radom. Dolazili su iz različitih prostora i pripadali različtim nacionalnostima. Vodili su i osnivali društva kao što su Crveni krst, Sokolski dom, Merhamet…”, dodao je gradonačelnik Banjaluke.

Napiši komentar