Zapošljavanje u bh. školama odavno nema veze s pravičnošću i transparentnošću, već se svodi na princip jačeg – poznanstva, krvnog srodstva ili stranačkog drugovanja.
Izmjenom Pravilnika o kriterijumima i proceduri prijema radnika u radni odnos u osnovnoj/srednjoj školi, konkursnoj komisiji data su znatno veća ovlaštenja od onih koje je imala ranije. Umjesto poštovanja objektivnih uslova, poput prosjeka ocjena tokom studiranja ili vremena provedenog na Zavodu za zapošljavanje, ogromna prednost daje se subjektivnim procjenama kandidata i bodovima koje ostvare na intervjuu.
Da korupcija u obrazovanju dostiže alarmantan nivo, pokazuju i godišnji izvještaji koje objavljuje Transparency International (TI) BiH. Naime, tokom 2016. godine ova organizacija je primila dva puta više prijava nego prethodnih godina, a one su se većinom odnosile na nepravilnosti prilikom zapošljavanja u srednjim i osnovnim školama. Tokom prošle godine, na adresu TI BiH stiglo je trideset prijava iz oblasti obrazovanja, 2015. godine ih je bilo četrnaest, a 2014. sedamnaest. Uglješa Vuković iz TI BiH kazao nam je da se najveći broj prijava od prošle godine odnosio na Kanton Sarajevo.
“Nepravilnosti su se ticale ozbiljnih proceduralnih grešaka, sumnji na nepotizam, kronizam ili partijsko zapošljavanje. Nakon provjere smo pomagali strankama da sastave žalbe ili prigovore u drugostepenom postupku, a tamo gdje je bilo prostora pomagali smo im u sastavljanju tužbi kako bi se poništile sporne odluke rukovodilaca škola”, govori Vuković, te dodaje da su kandidati najviše prigovarali činjenici da pravilnici dozvoljavaju rukovodiocima škola da na osnovu diskrecionih ovlaštenja zaposle osobu koja nije bila najbolji kandidat na konkursu.
Većina kandidata imala je otežan pristup konkursnoj dokumentaciji i zapisnicima konkursnih komisija, što je rezultiralo time da nisu mogli dovoljno kvalitetno sastaviti svoje žalbe i prigovore. Iz TI BiH savjetuju da se prvo traži kopija zapisnika o radu konkursne komisije.
“Čak je išlo do toga da su pojedine škole raspisivale konkurse bez saglasnosti resornog ministarstva, što smo mi prijavljivali ministarstvu. U Osnovnoj školi ‘Hasan Kikić’ u Sarajevu direktor je raspisao konkurs na određeno vrijeme, a zaposlio je kandidatkinju kojoj u ugovoru nije navedeno vremensko trajanje. Izigrao je konkursnu proceduru i učinio sve da bi zaposlio tu osobu na neodređeno vrijeme, iako je konkurs bio raspisan na određeno. Na taj slučaj žalilo se više osoba i predmet je zaveden kod Ombudsmena. Dva puta smo se obraćali resornom ministarstvu, da bi nas oni onda obavijestili da je Vladi Kantona Sarajevo upućen prijedlog da se razriješe dužnosti članovi školskog odbora koji nisu utvrdili odgovornost direktora škole. Postupak je još uvijek u toku”, navodi Vuković.
Imena poznata prije kraja konkursa
Profesorica koja je željela ostati anonimna u svojoj kolekciji broji više od stotinu odbijenica s različitih konkursa. Posljednjih pet godina je nezaposlena jer ne uspijeva dobiti radno mjesto ni u jednoj obrazovnoj instituciji u kojoj se prijavi. Uvijek se nađe – neko bolji.
“Osim pripravničkog, nemam niti dana radnog staža. Redovno se prijavljujem na konkurse, ali skupljam samo odbijenice jer se radna mjesta dijele po političkoj liniji – tačno se zna koja škola pripada kojoj političkoj stranci. Zaista je ponižavajuće da cijeli grad zna ime osobe koja će biti zaposlena još prije nego što se konkurs završi”, govori nam ona.
Problem prisutan još od vrtića
Zajedno sa Institucijom ombudsmena za ljudska prava, TI BiH je tokom protekle godine pripremao Inicijativu za izmjenu Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju Tuzlanskog kantona, jer on sadrži odredbe koje dopuštaju zapošljavanje nestručnog osoblja na radnim mjestima na kojima se traži usko specijalizovano stručno znanje, propisujući da programe predškolskog obrazovanja mogu realizovati sve osobe koje su završile neki od fakulteta društvenih nauka. Inicijativa je pokrenuta nakon žalbe vaspitačice iz Živinica koja je odbijena na konkursu za posao jer je prema zakonskim propisima prednost imao profesor bosanskog jezika.
“Inicijativa za izmjenu spornog Zakona insistira na tome da se odredbe moraju uskladiti sa Okvirnim zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju, na čemu je sve vrijeme zasnovana argumentacija TI BiH, jer Okvirni zakon ispravno počiva na principu meritornosti strogo popisujući koji se to tačno nosioci određenih zanimanja (vaspitači, pedagozi, logopedi…) mogu smatrati stručnim osobljem u predškolskim ustanovama, ne ubrajajući među njih lica s bilo kojim završenim društvenim fakultetom, kako to stoji u Zakonu u TK. Inicijativa je upućena Skupštini Tuzlanskog kantona i Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK”, navode iz TI-a BiH.
Posebno osjetljiva oblast
Obrazovni sistem je ujedno i najveći poslodavac, koji čini najveću stavku u svim budžetima, navode u Centru civilnih inicijativa (CCI). Prema podacima koje su prikupili od vlada entiteta, kantona i Brčko distrikta, na bh. obrazovni sistem troši se više od milijardu maraka godišnje, a zbog ogromnog budžeta i najvećeg broja zaposlenih, upravo je ovaj segment izrazito pogodan za korupciju i političke igre.
“Obrazovanje je naročito podložno političkim uticajima zbog značajnog iznosa sredstava koja se ulažu, kao i kroz zapošljavanje kadrova. S obzirom na broj zaposlenih u sektoru obrazovanja, te količinu sredstava koja se troše, ne iznenađuju ni brojni slučajevi korupcije u ovoj oblasti. Međutim, mali je broj osoba koje su identifikovane i kažnjene za postupke korupcije, što ukazuje na nedovoljnu zainteresovanost građana, nedovoljnu društvenu angažovanost u borbi protiv ove pojave, neadekvatne kontrolne mehanizme i isplativost koruptivnih radnji u okviru kojih svi pronalaze svoj interes”, navode u CCI-u.
Do tačnih podataka o zaposlenima u obrazovnom sistemu nemoguće je doći, jer se često dešava da je jedna osoba zaposlena na nekoliko mjesta, ali su procjene da dvije trećine zaposlenih u javnom sektoru ustvari radi u oblasti obrazovanja.
U složenijim ustanovama složenija i korupcija
Kako rastu stepenice obrazovanja i kompleksnosti institucije, tako se otvaraju veće mogućnosti za kriminalne radnje. Tako je na visokoškolskim ustanovama primjetno više oblika korupcije, dok je ona u vezi sa zapošljavanjem među najdominantnijima. Međutim, ne treba zanemariti ni ostale oblike, poput izbora profesora u različita radna tijela ili komisije.
“Korupcija je podjednako prisutna pri zapošljavanju, na bilo kojoj poziciji, pri tolerisanju neizvršavanja obaveza od strane vanjskih saradnika, koji ne održe veći dio predviđenih, a plaćenih časova, i pri imenovanju različitih komisija koje se svakodnevno obrazuju na fakultetima i univerzitetima za veoma značajne poslove kao što su izbori u zvanja, ocjene prijava magistarskih i doktorskih radnji i slično. Većina ovih komisija radi po principu povjerenja u kolegu i po principu ‘ti meni, ja tebi’”, navode u TI-u BiH.
Zakoni legalizovali kriminal
Prilikom sprovođenja konkursa za zapošljavanje u srednjim školama, primjenjuju se odredbe Pravilnika o kriterijumima i proceduri prijema radnika u radni odnos u osnovnoj/srednjoj školi, koji prednost daje subjektivnim procjenama članova komisije, umjesto objektivnim pokazateljima stručnosti kandidata. Tako komisija ima puno pravo da na mjesto učitelja, nastavnika ili profesora zaposli osobu koja mu se iz bilo kojeg razloga dopala na intervjuu, umjesto da se vodi prosjekom ocjena ili radnim iskustvom. To praktično dovodi do situacija da se zapošljavaju osobe koje su bile znatno lošiji studenti i nemaju radnog iskustva, dok mnogo kompetentniji kandidati ostaju uskraćeni za sklapanje radnog odnosa.
Zanimljivo je da su Pravilnici iz 2013. i 2014. godine vrlo slični jer sadrže iste kriterijume, ali u isto vrijeme potpuno različiti jer ih suprotno rangiraju i boduju. Recimo, Pravilnik iz 2013. godine propisuje da kandidat na osnovu prosjeka ocjena može dobiti najviše 40 bodova, dok je kod Pravilnika iz 2014. godine to samo 10 bodova. Radni staž je kandidatima ranije donosio najviše 20 bodova, dok je sada taj broj duplo manji. Najsporniji dijelovi su testovi i intervjui, koji novim Pravilnikom donose znatno veći broj bodova. Umjesto nekadašnja tri boda za testiranje i dva boda za intervju, kandidati sada mogu osvojiti četiri, odnosno šest bodova.
Već godinama različitim institucijama i nevladinim organizacijama pristižu pritužbe upravo na ovaj segment sprovođenja konkursa, jer se u praksi dešava da kandidati koji osvoje maksimalan broj bodova na objektivnim uslovima konkursa znatno pogoršaju konačni zbir zbog izuzetno loših ocjena na testovima i intervjuima. Naši sagovornici upozoravaju da je to ustaljena praksa podešavanja rezultata kako bi favorit komisije mogao osvojiti najveći broj bodova i biti “zakonski” primljen u radni odnos. Naime, po prijemu dokumenata svih kandidata, odmah se vidi ko su direktni konkurenti kandidatu za koga je konkurs namješten pa im se na intervjuima oduzima većina bodova, dok se konkursnom favoritu ti bodovi dodaju. Tako se pravi razlika među njima, koja se značajno povećava i pismenim testiranjem. Prigovori nezadovoljnih kandidata često se odnose na nerazumno teške testove, na kojima maksimalan broj bodova uspijeva osvojiti jedino favorit konkursne komisije.
Jedan od kriterijuma Pravilnika jeste odredba da djeca palih boraca imaju dodatnih 10 bodova na konkursu, čime im se daje ogromna prednost u odnosu na ostale kandidate. Ipak, Ustavni sud RS naredio je njeno uklanjanje, zbog čega se ona od prošle godine ne poštuje prilikom sprovođenja konkursa za zapošljavanje.
Skrnavljenje profesija i degradiranje znanja
Zapošljavanjem podobnih, a ne sposobnih kandidata na izrazito odgovorna mjesta kakva su katedre u školama i fakultetima, dolazi do značajnog opadanja kvaliteta nastave, kao i znanja i vještina koje njihovi učenici usvajaju. Ukoliko među najboljima biramo najgore da uče nove generacije, ne možemo se nadati poboljšanju stanja u koje je zapalo bh. društvo.
Jer, kao što kaže slogan TI-a BiH, korupcija u obrazovanju – cirkus u profesiji.
Analiziraj.ba
*Tekst je proizveden u okviru medijskog poola Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
