Mnogobrojni članovi upravnih odbora, komisija, nadzornih i drugih radnih tijela u institucijama na državnom nivou u 2013. godini koštali su BiH 4,5 miliona KM, a pojedinci su na konto naknada godišnje dobijali čak 38.400 maraka, čime su uveliko prekršili postojeći zakon, navode revizori u konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta.

Uvidom u Informacioni sistem za centralizovani obračun i isplatu plata Ministarstva finansija i trezora BiH (COIP), uočeno je da su pojedinim članovima radnih tijela isplaćivane godišnje naknade veće za 18.574 KM od dopuštenog.

To se prije svega odnosi na članove Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje i to one iz reda stručnjaka za indirektno oporezivanje koji su dobijali mjesečne naknade u visini 3.200 KM, zatim ministra Ministarstva finasija i trezora BiH Nikolu Špirića, kao predsjedavajućeg 2.288 KM i entitetske ministre finansija 2.080 KM, kao i za posmatrače iz Brčko distrikta BiH i Centralne banke BiH koji su dobijali 1.600 KM.

Prema raspoloživim podacima, pojedina lica koja su u 2013. godini primila naknade po osnovu članstva u više tijela, poput ministra finansija i trezora BiH koji pored članstva u Upravnom odboru (UIO), bio član UO Agencije za javne nabavke BiH, te član UO Agencije za osiguranje depozita BiH, koja se ne finansira iz Budžeta BiH i nije ni poznat podatak o visini naknade. Tu su još i Direktor Centralne harmonizacijske jedinice (CHJ) koji je član Fiskalnog veća, UO Agencije za osiguranje, UO Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija pritvora i drugih mjera BiH u izgradnji, a ukupno je za ove poslove primio 23.443 KM.

Pored njega, budžet je oštetio i Alija Aljović, član Fiskalnog veća i član Savjeta za državnu pomoć koji je zaradio 24.000 KM.
Da zlo bude veće, revizijom je ustanovljeno i da većina tijela naknadu za rad dobija na mjesečnom nivou bez obzira na rezultate rada i broj održanih sjednica i sastanaka u toku godine, pa se dešava da se neka tijela sastanu samo dva puta godišnje, a naknadu primaju mjesečno.

Tako su članovi Odbora Agencije za javne nabavke, čija je mjesečna naknada 500 KM u 2013. godini održali samo dvije sjednice. Slična situacija je i u Odboru Agencije za ljekove i medicinska sredstva, gdje su naknade za devet članova iznosile 27.600 KM, a sastančili su tri puta u godini, isto kao i Stručni savjet ove Agencije, i to za mjesečni honorar od 800 KM za predsjednika, te po 600 KM za članove.

Po samo četiri sjednice održali su članovi UO Agencije za sigurnost hrane BiH, Agencije za promociju stranih investicija – FIPA i Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, a visina njihovih mjesečnih naknada kretala se od 400 do 800 KM.

Ništa vrijedniji nisu bili ni članovi Savjeta nacionalnih manjina u Parlamenu BiH koji su za četiri održane sjednice dobijali po 600 KM mjesečno, dok je za samo tri sastanaka Nezavisni odbor Parlamenta potrošio čak 137.088 KM.

Jedan od glavnih razloga za ovakvo očigledno otimanje od države je, preme mišljnju revizora, činjenica da ne postoje jasni kriterijumi i pravila za formiranje komisija i drugih radnih tijela institucija BiH.
“Često opis nadležnosti određenog tijela odgovara nadležnostima određene institucije pa je upitna opravdanost formiranja istog, a naručito opravdanost plaćanja, posebno ako se ima u vidu da članovi tih tijela sve zadatke obavljaju uglavnom u okviru radnog vremena. U pojedinim slučajevima su rukovodioci sami sebe predložili u komisije, a Savjet ministara BiH to potvrdio. Tako imamo situaciju u kojoj predlagač sastava i predsjednik Komisije za saradnju BiH sa UNESCO-om je ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović, a Komisiju za polaganje pravosudnog ispita na nivou BiH u skladu sa Zakonom o polaganju pravosudnog ispita imenuje ministar pravde BiH Bariša Čolak, koji je ujedno i predsjednik ove komisije – zaključili su revizori u posljednjem izvještaju.

Postavljaju se nekompetentni ljudi “po stranačkoj liniji”

Institucija ombudsmana je na osnovu brojnih prigovora na procedure imenovanja na pozicije u regularnim organima i postupke razrješenja, utvrdila da je još uvijek prisutna praksa da se prilikom imenovanja upravljačkih tijela javnih ustanova ne poštuje načelo „zakonitosti”, shodno kojem se pri imenovanju moraju poštovati odredbe važećih zakona, propisa i pravila, kao i načela “kvaliteta”.
“Izabrani kandidati na ove funkcije po svojim kvalifikacijama, sposobnostima i iskustvu moraju nabolje odgovarati potrebama pozicije na koju se vrši imenovanje, ali to nije uvijek tako jer je u ovoj oblasti i dalje prisutna korupcija, te brojne afere postavljanja nekompetentnih ljudi po stranačkoj liniji”,naveli su u Instituciji ombudsmana.

 

eTrafika.net – Milovan Matić

Napiši komentar