Srđan Lale (29), viši asistent na Elektrotehničkom fakultetu u Istočnom Sarajevu i doktorant na Elektronskom fakultetu u Nišu govori o (ne)razvijenosti RS i cjelokupne BiH u pogledu elektronske industrije, kako unaprijediti pomenuti sektor i zadržati mlade u zemlji.
“BiH generalno nije dovoljno razvijena u pogledu elektronske industrije i njene primjene u privredi, industriji, nauci… Osim relativno manjih firmi koje se direktno bave ovom oblašću, nisam upoznat sa postojanjem velikih kompanija koje kod nas razvijaju napredne elektronske sklopove različite namjene. Na tržištu su uglavnom proizvodi stranih kompanija, a veoma rijetko, ili skoro nikako, domaći. Osim toga, na tehničkim fakultetima nije dovoljno zastupljeno izučavanje elektronike i bliskih oblasti, posebno naprednih tehnologija koje se uveliko razvijaju u svijetu”, ocjenjuje Lale.
Ipak, Srđan kaže da za BiH u tom smislu nije kasno, te da se s obzirom na ogroman značaj elektroničke industrije mora stalno težiti ka njenom unapređenju kako bi se održao korak sa razvijenim zemljama.
“Prvi je znatno veća proizvodnja mladih kadrova koji stečena znanja na fakultetima mogu praktično da primjenjuju i proširuju kroz dalji rad. Potrebno je modernizovati nastavne planove i programe na fakultetima koji u velikoj mjeri moraju da zadovolje aktuelne potrebe tržišta rada. Takođe, veoma je važno da se poveća prisustvo stranih ulaganja, u smislu otvaranja instituta, kompanija…. Time bi se stekli uslovi za proizvodnju modernih elektronskih uređaja sa naprednim tehnologijama. Ponoviću, za jednu zemlju je vrlo važan razvoj elektronske industrije, jer su njeni proizvodi široko zastupljeni i neophodni u svim granama privrede, a posebno za ljudske potrebe”, ističe naš sagovornik.
U tom smjeru, Lale dodaje da smo svjedoci skoro svakodnevnog napredovanja informacionih tehnologija, elektronike, robotike…
“Sve kompanije, a posebno velike koje bave nekom vrstom serijske proizvodnje, svoj rad zasnivaju na masovnoj upotrebi robota. Postoje brojne naučne institucije, posebno u SAD, koje bave razvojem humanoidnih robota za koje se predviđa da će biti upotrijebljeni u na primjer vojne svrhe. Prema tome, u budućnosti je sigurno je da će svijet modernije izgledati”, prognozira ovaj doktorant.
Kako god, on svoju budućnost vidi u našoj zemlji i postavlja pitanje – šta bi se desilo kada bi svi otišli?
“Uglavnom su jasni razlozi zbog kojih mladi i obrazovani ljudi napuštaju zemlju u potrazi za egzistencijom, boljim životom i većom mogućnošću primijene i proširenja svog znanja. Međutim, svi treba da se maksimalno angažujemo da promijenimo i poboljšamo stanje kod nas, pa će se time sigurno spriječiti odlazak mladih stručnjaka”, ističe Lale.
Na pitanje – Kako bi unaprijedio položaj mladih, on odgovara da prije svega treba obezbijediti bolji ambijent za zapošljavanje.
“Tu ne mislim na enormno zapošljavanje u administraciji i slično, već u privredi, gdje će mladi stvarno da rade nešto korisno za društvo. Treba oživjeti mnoge profesije koje su poput zanata nažalost zamrle, a ne da se vrši hiperprodukcija visokoobrazovanih kadrova koji kasnije nemaju gdje da se zaposle. Studenti već u toku studija treba da se angažuju i stiču što više praktičnih znanja, a naravno to dosta zavisi i od nastavnika koji animiraju studente da se što više uključe u praktični rad”, kaže ovaj asistent.
Inače, njegova interesovanja u nauci su usmjerena na elektroniku i automatsko upravljanje, a u sklopu doktorske disertacije baviće se razvojem novih metoda strujnog upravljanja pretvaračima energetske elektronike.
Podsjećamo, Lale je prije šest godina dobio plaketu za najboljeg studenta Univerziteta u IS. Do sada objavio dvadesetak naučnih radova na domaćim i međunarodnim konferencijama i časopisima. Jedan je u stranom časopisu indeksiranom na Science Citation Index (Thomson Reuters) listi.
Učenje se isplati!
Ovaj asistent ETF-a u IS je od prvog ciklusa studija stipendista Fonda „Dr Milan Jelić“.
“Ove godine dobitnik sam stipendije Fonda za doktorske studije. Prije svega, to je pokazatelj da se isplati rad, trud i učenje, i sa finansijske strane i u smislu motivacije studenata za postizanje boljih rezultata”, kaže on.
eTrafika.net – Bojan Rečević
