Mladi koji se školuju u BiH iz sistema srednjoškolskog obrazovanja izlaze nesposobni za život u svijetu koji se galopirajuće razvija, jer niko ne radi na tome da steknu praksu iz pojedinih struka i nauče osnove na kojima počiva savremeno društvo, smatraju sociolozi i psiholozi.
Piše: Andrijana Pisarević
Oni smatraju da srednje škole vape za osavremenjivanjem gradiva i uvođenjem stručne prakse, prije svega da bi bilo rasterećeno visoko obrazovanje koje ni samo ne može da prati razvoj nauke, ali i data prilika da osamnaestogodišnjaci prije odluke o životnom pozivu, dodirnu više oblasti i steknu šira znanja iz svjetske pop kulture, građanskog i seksualnog, odnosno zdravstvenog vaspitanja i drugog, kako to inače rade u modernim zemljama.Sociolog Ivan Šijaković kaže da je reforma srednjoškolskog obrazovnog sistema imperativ i da danas više nego ikada treba razmisliti o produžavanju srednje škole za godinu ili čak dvije.
Diplomci za šaltere
– Veliki je jaz između srednje škole i fakulteta. Zato mislim da bi bilo dobro da srednja škola bude transformisana, pa i produžena, barem za godinu ili dvije, da se uvedu savremeni predmeti i stručna praksa. Srednjoškolci treba da nauče da rade neki posao i upoznaju svijet u kojem sutra treba da se snalaze. Trenutno se u srednjoj školi teoretiše, da bi se isto to radilo i na fakultetu, odakle nam izlaze diplomci i posao nalaze samo na šalterima. Srednje obrazovanje je ključno za odabir životnog puta, a mladi nemaju vremena ni prilike da spoznaju šta je to čime bi se mogli baviti u budućnosti. Savremene zemlje su na tome mnogo radile i predmeti kao pop kultura, zdravstveno obrazovanje, zdrav život i mnogi drugi, postali su sastavni dio nastavnog procesa. Mnogi su između srednje škole i fakulteta uveli koledž, čime je premošćen jaz u obrazovanju i data prilika da se izučavaju predmeti o kojima sada govorimo – kaže Šijaković.
Ono što je do sada bilo rezervisano za najnaprednije evropske i svjetske zemlje, postalo je predmet razgovora i u našem najbližem okruženju, pa u posljednje vrijeme građanski opredijeljeni Hrvati sve glasnije zagovaraju uvođenje izbornog predmeta pod nazivom pop kultura, koji, pored zdravstvenog vaspitanja i informatike, smatraju za jedan od najbitnijih segmenata za život u savremenom društvu. I dok se kod nas još kuburi s brojem ovaca u Australiji i količinama iskopane rude u afričkim zemljama, o ovom predmetu komšije već raspravljaju.
Nepotrebne informacije
– Umjesto nepotrebnih informacija, bolje bi bilo da mladi koji se školuju, steknu znanja o savremenom svijetu u kojem žive. Izborni predmet pop kultura mogao bi da donese osnove svijeta koji se galopirajući razvija, a mlade da upozna s vrijednostima 21. vijeka. Tako bi mladi, uz tradicionalne predmete koji su kičma obrazovnog sistema, stekli znanja i iz savremenog društva. Naravno, proći će još neko vrijeme dok se dio javnosti prestane sablažnjavati na pitanja seksualnog obrazovanja, a i pop kultura još je za njih u domenu naučne fantastike – tvrdi hrvatski umjetnik Anđelko Jurkas, koji radi i na rukopisu mogućeg udžbenika koji će ponuditi Ministarstvu obrazovanja ove zemlje.
U Republičkom pedagoškom zavodu RS su nam rekli da u novije vrijeme nije bilo zvaničnih prijedloga da u škole bude uvedeno seksualno obrazovanje, ali da postoji inicijativa predsjednika RS za uvođenje zdravstvenog vaspitanja u osnovne škole.
– Izvršena je korekcija ishoda učenja u nastavnom programu biologije i na taj način su postavljeni veći zahtjevi prema nastavnim sadržajima koji se odnose na zdravlje i zaštitu zdravlja, ali bi za dodatne časove bilo potrebno dodatno angažovanje i izmjene u broju časova – rekli su u RPZ-u.
Mladima dosadno na časovima
Psiholog Sonja Stančić kaže da nije previše optimistična kada je riječ o našem obrazovnom sistemu i ciljevima kojima nije okrenuto. Ona kaže da se 15 godina polemiše o kadrovima koji ne znaju da rade svoj posao i konstantno tapka u mjestu.
– Nažalost, kod nas i dalje ništa nije okrenuto tržištu rada, niti cilju obrazovanja. Niko se ne hvata ukoštac sa savremenim pitanjima, a posebno ne oni koji pišu knjige namijenjene obrazovanju tih mladih ljudi. Iako se dio pop kulture “zakači” kroz predmete književnosti, likovnog i muzičkog obrazovanja, sve staje na početku 20. vijeka, pa mladi nemaju predstave da se nakon toga išta desilo. Nažalost, propuštaju mnogo, a trpe dosadu. Zato i nije čudno što bježe sa nastave. Ništa im nije prilagođeno – kaže Stančićeva.
