Nazivi ulica sa imenima znamenitih žena koje su ostavile trag na kulturni, politički, naučni i javni život Banjaluke osvanuli su  jutros u parku ispred Muzeja savremene umjetnosti.

Radi se o akciji  nevladinih organizacija iz Bijeljine, Tuzle, Sarajeva, Mostara, Bratunca, Višegrada, Modriče, Bihaća, Zenice, Banjaluke i Grahova, koje 08. decembar obilježavaju kao Dan sjećanja na stradanje žena u ratu u BiH.

“Još nije utvrđen broj žena koje su bile žrtve ratnog silovanja. Najmanje million žena bilo je prognano ili primorano da napusti svoje domove. Desetine hiljada žena ostale su ratne udovice, ili su u ratu izgubile sinove i braću. Prema podacima Istraživačko dokumentacionog centra iz Sarajeva u period od 1992. do 1995. u Bosni i Hercegovini ubijena je 9901 žena”, navode iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, koji je organizator akcije u ovom gradu.

Pokretanjem inicijative da se 08. decembar proglasi Danom sjećanja na žene žrtve rata, borkinje za ljudska prava žele da grade i njeguju kulturu sjećanja u kojoj svoje mjesto imaju i žene, te da promovišu doprinos koji su žene davale i daju procesima uspostavljanja održivog mira na ovim prostorima.

U sklopu ove, pokrenuta je i inicijativa da se u lokalnim zajednicama poveća broj ulica koje će nositi imena žena koje su uticale na društveni život i razvoj svojih zajednica. Tako su jutros, u parku ispred Muzeja savremene umjetnosti u Banjaluci, osvanuli nazivi ulica sa imenima znamenitih žena koje su ostavile trag na život grada na Vrbasu, o kojima se malo ili skoro ništa ne zna.

ulice zene rat

Malo ko zna da je Gizela Januševski bila prva doktorica u Banjaluci koja je radila od 1899. godine. Nakon zatvaranja državne ordinacije, otvorila je privatni dispanzer u kojem je liječila, uglavnom, žene i djecu od infekcija, respiratornih i polnih bolesti, a obavljala je i manje hirurške operacije. Umrla je 2. marta 1943. godine u nacističkom koncentracionom logoru Terezienštat, a za svoj cjelokupni predani rad 1937. dobila je i austrijsko državno odlikovanje za zasluge.

Tu su i imena Adele Ber Vukić, prve školovane bh slikarke, Julke Popović-Srdić, koje je bila jedna od malobrojnih žena koje su se prije Drugog svjetskog rata okušale na spisateljskom polju u banjalučkom kulturno-društvenom životu, pa Julije Pejnović, koja je bila istaknuta banjalučka operska pjevačica, glumica i pedagog. Julija se školovala u Beču, a zvanično je na scenu stupila kao član Beogradske opere 1926. godine. Predavala je  klavir i solo pjevanje u Muzičkoj školi u Banjaluci.

Tu su i imena Nasihe Kapidžić Hadžić, pjesnikinje, Milene Mrazović, prve novinarke i urednice u Banjaluci, Vahide Maglajlić, narodne herione, hajdučice Mare, te Šemse kadune, prve banjalučke ktitorke.

eTrafika.net

Napiši komentar