fbpx

Najveći problem korupcije na fakultetima jeste strah od prijave iste. Šutnja je ono što joj daje snagu i moć, pa tako ona duboko ulazi u naš sistem visokog obrazovanja. Međutim, u posljednje vrijeme se sve glasnije razgovara o tom problemu, unutar različitih studentskih organizacija i ostalih odgovornih tijela. Stoga smo o ovoj problematici razgovarali sa studentima iz Zenice, koji, nažalost, potvrđuju onu tezu da se studenti još uvijek plaše prijaviti korupciju.

„Generalno, na fakultetima u Zenici nema korupcije, u strogom smislu te riječi. Međutim, postoje neki oblici korumpiranja i provlačenja po stranačkoj i familijarnoj osnovi, tj. nepotizam“, rekao nam je Dino Ćurić, generalni sekretar Unije studenata Univerziteta u Zenici te student Pravnog fakulteta.

To je potvrdio i predsjednik Asocijacije studenata Filozofskog fakulteta, Nuraga Galamić.

„Otkako sam predsjednik Asocijacije na svom fakultetu, nisam imao nijednu pritužbu od strane studenata. Što se tiče Univerziteta, o tome ne mogu da govorim jer nisam upućen“, kaže Galamić.

Osim korupcije, koja nezvanično vlada univerzitetskim krugovima, često se susrećemo i sa temom nepotizam. Još jedna boljka savremenog društva o kojoj se puno zna, malo govori, još manje preduzimaju konkretne mjere.

„Univerzitet je godinu unazad jednostranački, tako da je tu teško uraditi bilo šta, sve se vrti u krug. Radi se na unapređenju tih stvari, da se riješimo tih krugova i da se riješe oblici nepotizma i stranačkih i rodbinskih veza. Isto tako, pokušavamo da zaustavimo ugnjetavanje drugih ljudi koji nisu politički podobni“, rekao je Ćurić.

„Javna je tajna da toga ima, ne samo na našem, nego na svakom drugom fakultetu, neke stvari se planiraju, pa vidjećemo, nadam se da će jednog dana sve biti po zakonu. Naravno, i sad se govori da je sve po zakonu, ali definitivno u nekim momentima ima propusta. Ali mi o konkretnim imenima ne možemo govoriti“, dodaje Galamić.

A šta je sa korupcijom i ličnim interesima u samim studentskim organizacijama? Po mišljenju naših sagovornika, to je apsolutno isključivo.

„Studentske organizacije u Zenici su samoincijativne, organizacije koje pokušavaju unaprijediti standard studenata na fakultetu. Postojali su određeni pokušaji da profesori ubace svoje studente kako bi manipulisali studentskim organizacijama, međutim sada je stvar drugačija. U ovom sastavu mogu garantovati da nema nikakvih veza sa profesorima, Unija studenata apsolutno predstavlja interese studenata i predstavljaće u narodnom periodu“, kaže Ćurić, te dodaje:

„Svaki student ulazi u organizaciju da se bavi određenim stvarima i da stiče određena znanja i iskustva koja će mu koristiti u daljem radu. Uvijek postoje pojedinci koji traže svoju ličnu satisfakciju. Međutim, ne znam šta se može desiti, šta se može uraditi da pojedinac ima određene privilegije i neku dobit od toga.“

„Unija studenata nema svoj budžet, nemamo nikakvu materijalnu korist, ne postoji ta mogućnost da je neki novac u igri. Ako na drugim univerzitetima asocijacije imaju određena sredstva, onda je moguće da tu može i doći do takvih situacija. Što se tiče nas, na našem fakultetu imamo dobre odnose sa svima, ali nikad ne idemo da glasamo onako kako uprava fakulteta diktira, pogotovo ako to nije u interesu studenata“, zaključuje Galamić.

Međutim, zbog svojih aktivnosti, kojima se borio za dobar položaj studenata, Ćurić je snosio određene posljedice.

„Prije dvije godine, sam na nivou Univerziteta, organizovao proteste za odobravanje oktobarskog roka. Taj rok je odobren, međutim, ja sam obnovio godinu, jer mi je rečeno da ne mogu preći na drugu godinu zbog organizovanja tog protesta. Išao sam mirnim putem, nisam taj tip da toliko radikalno pristupam nekim mjerama, da se svađam. Nisam se žalio, borio sam se do kraja, i kad su prošli svi rokovi, saznao sam da ne mogu upisati drugu godinu“, priča Ćurić.

Asocijacija studenata u ovom sastavu je osnovana tek prije mjesec dana, ali u njihovom akcionom planu namjeravaju da sarađuju sa ostalim organizacijama, te da odrade određene projekte.

„Unija studenata ranije nije bila toliko aktivna, bavila se nekim osnovnim problemima, kao što su vanredni rokovi i neke negativne stvari koje se tiču studenata. Tako da mi tek sad imamo u planu da sarađujemo sa organizacijma, da se uvrstimo i u budžet opštine Zenice, kantona, da radimo projekte“, ističe Ćurić.

On kaže da je odaziv studenata poprilično slab, oni nisu zainteresovani da budu u ovakvim i sličnim organizacijama i udruženjima. Sa druge strane, Galamić je dosta zadovoljan aktivnošću studenata na Filozofskom fakultetu.

„Asocijacija Filozofskog fakulteta je najbrojnija, na sastanke redovno dolazi između 20 i 25 predstavnika. Doduše, naš fakultet ima i najviše odsjeka, za svaki odsjek imamo po jednog predstavnika. Što se tiče angažmana tih ljudi, ja sam zadovoljan“, kazao je Galamić.

Osim toga, on je zadovoljan i profesorima i dekanom, koji, kako kaže, uvijek izađu u susret studentima i trude se da im pomognu koliko su u mogućnost. Problem nastaje onda kada studenti ne žele ili neće da traže pomoć.

„Profesori i dekani neće sami doći i ponuditi pomoć. Potrebno je da studenti traže. Što se tiče Pravnog fakulteta, dekan i profesori su voljni pomoći studentima oko bilo kojeg problema. Bitno je tražiti pomoć, a ako oni nisu u stanju da nam pomognu, uputiće će nas na neki drugi način. Sve u svemu, glavna je neaktivnost studenata u tom pogledu da ne traže apsolutno ništa. Ćute, boje se iz nekog razloga, meni nepoznatog, ne da se pobune, već da iznesu neku svoju ideju koja bi bila ostvarena“, ističe Ćurić.

Još jedan problem jeste taj da studenti često ne znaju kome se obratiti pa odmah idu na najviše strukture, što je, uglavnom pogrešno.

„Studenti ne shvataju procedure, te u pojedinim zahtjevima preskaču strukture, ako ima neki problem koji se može rješiti na nekom odsjeku ili katedri, treba se ići na to. Tek poslije toga se ide na naučno nastavno vijeće, ili dekanu, ili na Senat. Nažalost, uvijek se dese slučajevi da pojedinci odmah idu na najviše nivoe, zbog problema koji se mogu rješiti postepeno. Dakle, postoji neka hijerarhija“, kazao je Galamić.

(eTrafika.net – Jovana Savanović)

Napiši komentar