Prilikom odbrane od poplava pristupamo konvencionalnim metodama poput podizanja nasipa, što bi trebala biti posljednja mjera koja se primjenjuje. Poplave jesu prirodna pojava i ne mogu se lako kontrolisati, a sa klimatskim promjenama će poplave i suše biti sve češće na području jugozapadne Evrope, posebno u BiH. Potreban je međusektorski pristup ovom problemu, ali i regionalni jer rijeke ne poznaju granice, upozorili su predstavnici Centra za životnu sredinu na današnjoj konferenciji za novinare u Banjaluci.
Predsjednica Centra Nataša Crnković kazala je da su prošlogodišnje poplave pokazale da postoji problem nepravovremene komunikacije i zajedničkog djelovanja između entiteta, ali i okolnih zemalja.
“Zahtijevamo od institucija da regionalno djeluju. Ukoliko rijekama uništimo prirodne tokove i od njih stvorimo kanale time sebi činimo štetu i potrebna su ogromna sredstava i mnogo vremena da se prirodni tokovi pokušaju vratiti na staro, iako se to nikada ne može desiti u potpunosti. Apelujemo da se naše rijeke sačuvaju u prirodnom obliku, da im se ostavi više prostora. Poplave i promjena režima voda su složen prirodni proces, veliki problem je i gradnja uz same rijeke”, kazala je ona.
Kao jedno od rješenja navela je poplavna područja uz same rijeke, poput močvarnog kompleksa Bardača u blizini Srpca.
“On je nažalost isušen, a mogao je služiti kao područje koje kao spužva u vrijeme poplava može primiti velike količine vode, a u periodu suša tu količinu vode otpušta. Imamo planove za hidroelektrane na skoro svakoj rijeci u BiH, one se često predstavljaju kao odgovor na problem poplava. Smatramo da one ne mogu biti odgovor na poplave i to se pokazalo prošle godine. U periodu ovako velikih voda one mogu biti velika opasnost. Rijekama bi trebalo da se ostavi više prirodnog prostora, važno je njihove obale dobro očuvati. Sa poplavama su povezana klizišta koja su pokazatelj kako neodgovorno gazdujemo šumskim ekosistemima”, navela je Crnkovićeva, te dodala da je u prošlogodišnjim poplavama bilo mnogo propusta od strane građana i institucija, te da trebamo učiti na svojim greškama.
“Od institucija očekujemo da sagledaju sve opasnosti koje nam prijete sa ubrzanim klimatskim promjenama i promjenama režima vode, da u dugoročnim planovima uzmu u obzir opasnost od poplava i u kojoj mjeri mi kao pojedinci i država doprinosimo klimatskim promjenama.”
Centar za životnu sredinu objavio je video čija je namjera skretanje pažnje javnosti na činjenicu da je još uvijek mnogo pitanja ostalo neodgovoreno u vezi prošlogodišnjih poplava. Koordinator programa “Energija i klimatske promjene” u Centru za životnu sredinu Igor Kalaba smatra da su poplave pokazale koliko su povezane životna sredina i čovjek kao njen integralni dio.
“Više nije pitanje da li će se desiti klimatske promjene, već koliko će biti drastične. Cijela Evropa će biti pod velikim uticajem klimatskih promjena, a naša regija će biti među onima koji su najviše pogođeni. Ljudi polako primjećuju da nestaju godišnja doba, kod nas će te promjene biti naročito izražene u količini vode. Imaćemo sušna ljeta, a na jesen poplave. Cijela sezonska količina padavina će pasti u nekoliko dana. Taj scenario će biti u slučaju da ne bude ništa urađeno po pitanju smanjenja efekata klimatskih promjena. To prate drastične promjene u opskrbi vodom i hibroenergijom, kao i proizvodnji hrane. Ako se ne uzmu u obzir trendovi promjena, onda je ta neozbiljnost neoprostiva i svi ćemo ispaštati zbog nje”, upozorio je on i zatražio detaljnu istragu, procjenu i reviziju urađenog, uz transparenatn pristup podacima.
eTrafika.net – Vanja Stokić
