Florijan Biber, univerzitetski profesor i voditelj Centra za studije Jugoistočne Evrope iz Graca, tvrdi da nije optimista da će zacrtane reforme iz zajedničke izjave Predsjedništva BiH o evropskoj opredjeljenosti biti i sprovedene u praksi.

Piše: Milovan Matić

On u intervjuu za eTrafiku objašnjava da sama činjenica da je prošlo nekoliko mjeseci da bi se iskristalisala izjava Predsjedništva BiH nije baš preterano ohrabrujuća, što je dovoljno da se donese zaključak u kojem pravcu bi cijela ova priča mogla da vodi.

“Lideri u BiH su se i u slučaju izjave o britansko-njemačkoj inicijativi, kao prvog i najjednostavnijeg koraka, opet pokazali kao veoma spori i zbog toga je veoma teško biti optimističan o pitanju reformi koje bi trebalo da proizlaze iz navedene inicijative”, rekao je Biber.

Nedavno ste u jednom blogu na veoma slikovit način objasnili kakvu politiku prema EU vode političari na Balkanu rečenicom: “Govori o EU i izrazi želju za pridruživanjem, ali igraj na kartu toplo- hladno”. Koliko je ona primenjiva na BiH?

Većina stanovnika u svim zemljama Zapadnog Balkana želi da se što prije priključi EU, mnogi političari govore i pokazuju želju za tim, ali se ne ponašaju tako. Čini mi se da mnogi ne smatraju pridruživanje EU kao prioritet, uključujući i političke lidere u BiH. Mnoge odluke i reforme se sigurno mogu donijeti samo ako postoji volja za to. Tako se dešava da zaštita nacionalnih i entitetskih, ili državnih interesa često služi kao zgodan izgovor da se ne bavi reformama, što možemo primijetiti posebno u slučaju BiH.

Do kada će uopšte EU imati strpljenja sa BiH? 

Većina političara u BiH ne shvataju koliko je EU frustrirana ponašanjem i djelovanjem političkih elita u BiH. Britansko-njemačka inicijativa je samo rezultat te frustracije. Kako god, EU i države članice nisu ni sigurne šta da rade da pomognu BiH. Plašim se da ako britansko-njemačka inicijativa doživi neuspjeh, da će se EU distancirati od BiH na duže vrijeme i jednostavno zaključiti da BiH može da uđe u EU samo ako ispuni u potpunosti uslove, a ako ne, onda će je ostaviti da se sama bori sa svojim problemima.

Zašto tako mislite?

Prije svega, morate imati na umu da je proširenje jako nepopularno u mnogim zemljama članicama i većina građana u mnogim zemljama EU, uključujući i Austriju, Holandiju, Njemačku, ne žele države sa Balkana, što podrazumijeva da ne žele ni BiH. I dok mnoge države poput Austrije i Njemačke putem zvaničnih politika još na neki način promovišu proširenje, to se ne bi smjelo uzimati zdravo za gotovo.

I nakon ovih izbora imamo dug proces izbora Savjeta ministara BiH i formiranja vlasti na državnom nivou. Kada gledate sa strane, mogu li građani BiH očekivati promjene s dolaskom nove garniture vlasti?

Ne vidim zašto bi nova vlast bila mnogo drugačija od stare. Tu su neke političke partije u vlasti koje nisu bile na vrhuncu moći u posljednjih nekoliko godina, ali to nije neka bitna promjena. Većina političkih partija ne promoviše pragmatizam i kompromis, ali uz stalna sukobljavanja i sučeljavanja teško da možemo da vidimo neku dinamiku koja teži ka promjenama.

BiH ponovo ima različite političke opcije na vlasti na entitetskom i državnom nivou. Koliko ovo može predstavljati problem, posebno kada je u pitanju RS, gdje je na vlasti SNSD, a na državnom nivou bi trebalo da učestvuje SDS?

Ova komplikovana situacija podrazumijeva da svaka odluka mora da uključuje odobravanje vlasti na državnom i entitetskom nivou. Zbog toga će se mnogo teže dolaziti do kompromisa između ova dva nivoa, a u konačnici, u takvom ambijentu svako može da krivi onaj drugi nivo vlasti, državni ili entitetski, za nemogućnost napretka, pri čemu će, plašim se, sve političke partije pokušavati da izvlače benefite iz toga.

Očekuju vas novi protesti

Postoje oni koji zagovaraju veliku koaliciju koju bi činile najveće partije (SDA, SBB, DF, HDZ, SNSD, i SDS). Smatrate li vi da bi takva vlast bila učinkovitija i stabilnija od postojeće većine ili bi možda bila još krhkija?

Ne vidim tu neku veliku razliku. BiH ima vlast koja godinama počiva na defakto velikoj koaliciji i koliko vidim ne postoji uopšte razlika u tome da li su partije u formalnoj ili neformalnoj koaliciji. Ono što BiH treba je jasna vlast i jasna opozicija, te da se jednom za sva vremena zna ko blokira reforme i donošenje zakona, a ko ih promoviše. Sve dok se to ne desi ne vidim kako bi politički lideri mogli da krive jedni druge i istovremeno da sarađuju. U ovakvom uređenju i stagnaciji na svim poljima, mnogo vjerovatnije je da ćemo u BiH ponovo imati socijalne nemire i proteste, samo u većim razmjerama nego prošle godine.

eTrafika.net

Napiši komentar