fbpx

Zakonom o radu Republike Srpske predviđeno je da majke nakon rođenja blizanaca imaju pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od 18 mjeseci, dok očevi imaju pravo na petodnevno plaćeno odsustvo bez obzira na to da li su u pitanju blizanci ili je riječ o prvom ili npr. petom djetetu. S druge strane, u susjednoj Crnoj Gori, otac ima pravo da odsustvuje 70 dana ako je u pitanju rođenje blizanaca ili trojki, a glavni razlog za to jeste pitanje kako će majka sama da se izbori sa više od jednog djeteta.

Piše: Snježana Aničić Petković; Naslovna fotografija: Unsplash

J.D. je rodila blizance prije četiri godine i bila je na bolovanju od početka trudnoće, zbog brojnih komplikacija. Priznaje da joj poslodavac nije pravio probleme i maksimalno joj je izlazio u susret. Na pitanje da li su ona i suprug razmišljali da jedno od njih radi pola radnog vremena s obzirom na to da su oboje zaposleni i da je jedno dijete imalo zdravstvenih problema, govori da to nikada nije bila tema njihovog razgovora, vjerovatno iz razloga jer su oboje bili svjesni da su za to male šanse.

Foto baza

„I suprug i ja radimo kod privatnika i vjerujem da ne bismo dobili tu mogućnost. Bilo bi ili radi ili idi kući i brini o djetetu, bez nekih većih objašnjenja i razgovora. Samim tim što sam bila prvo na bolovanju, a zatim na porodiljskom, mislim da su smatrali da su mi dali sasvim dovoljno slobodnog vremena iako su to moja prava. Suprug je nakon rođenja djece jedva dobio dva slobodna dana uz dogovor da mu se odbija od godišnjeg odmora. Kad kod kuće već imate jedno dijete i dobijete još dvoje koji u isto vrijeme plaču, jedu i postanu nervozni, stvarno nije lako i zaista mi je bila potrebna pomoć supruga na koju nisam mogla previše računati bar onih osam sati kada je na poslu, uključujući i subote“, iskrena je J.D.

Da, ipak, nije sve tako negativno, potvrđuje majka koja je željela ostati anonimna. Od početka trudnoće je bila na bolovanju, kasnije na porodiljskom, a sa poslodavcem nije imala problema. Smatra da je 18 mjeseci dovoljan period da se djeca naviknu na činjenicu da roditelji nisu uvijek tu.

Foto: Unsplash

„Majkama je uvijek teško kada treba da se vrate na posao, bilo to 12, 18 ili 24 mjeseca, ali uz dobru organizaciju sve se posloži. Sa 18 mjeseci nisu male bebe, neke stvari razumiju. Roditelji moraju ići na posao da bi im mogli priuštiti normalne uslove za život. Bude dobrih i loših dana, ali sve brzo prođe i smatram da je 18 mjeseci dovoljan period. Moj suprug je samostalni privrednik, tako da je on mogao da odsustvuje kad hoće, ali pet dana je stvarno prekratak period i to bi trebalo promijeniti. Za tih pet dana ne stigne ni vidjeti dijete kako treba. U prvim danima poslije porođaja ženama je potrebna pomoć i podrška partnera. Nebitno kakav je porod bio, da li prirodni ili carski rez, da li majka doji ili ne. Uloga oca je ista kao i uloga majke i zajedno treba da brinu za život koji su stvorili“, napominje naša sagovornica.

Ono što je Zakonom predviđeno u RS jeste i to da nakon isteka porodiljskog, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da radi sa polovinom radnog vremena do djetetove treće godine, ukoliko je djetetu, prema nalazu ovlašćenog doktora medicine, potrebna pojačana njega. Međutim, da li je i u praksi tako?

„Roditelji nisu upoznati sa ovom odredbom, a poslodavci ne žele promovisati ovo stavku jer prije svega poslodavci kod nas nemaju tendenciju stvaranja radnih okruženja koja bi bila prilagođena porodici. To dodatno podrazumijeva i fleksibilno radno vrijeme za npr. roditelje koje imaju bolesnu djecu ili majke koje doje.  Da bi stvorili ovakvo okruženje i dodatno spriječili odliv radne snage, poslodavci ne moraju nužno čekati zakonske izmjene, nego mogu proaktivno kreirati radna mjesta koja podržavaju i žene i muškarce kao i njihove porodice“, objašnjava Svjetlana Ramić Marković iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.

Foto: Pixabay

Napominje da na ovaj način poslodavci sigurno neće biti na gubitku, nego naprotiv, mogu da poboljšaju produktivnost i profitabilnost i stvoriti motivišuće uslove za rad.

„Zbog ogromnog odliva radne snage u našoj zemlji, sve je vidljivije da dolazi vrijeme gdje će poslodavci morati kreirati politike prilagođene porodici, kao važan korak ka okončanju rodno zasnovane diskriminacije na radnom mjestu i unapređenju radnih prava žena. Neki od njih su to već učinili pa tako imamo veliki broj kompanija u IT sektoru koje su usvojile proaktivne mjere za npr. porodilje“, ističe Ramić Marković.

Ramić Marković ističe da Direktiva EU o ravnoteži između poslovnog i privatnog života predviđa najmanje 10 dana očinskog odsustva za očeve. Kako kaže, usvajanje odredbi Direktive EU o ravnoteži između poslovnog i privatnog života u BiH će pomoći u povećanju učešća žena u radnoj snazi, istovremeno doprinoseći rodnoj ravnopravnosti kod kuće i na poslu.

„Roditeljsko odsustvo može doprinijeti jednakijim pravima žena i muškaraca da učestvuju u brizi i vaspitanju svoje djece. Oni mogu zaštititi prava radnika i radnica, obezbijediti fleksibilno radno vrijeme i stvoriti radna mjesta prilagođena porodici. Ne bih rekla da se očevi smatraju manje bitnim, samo propisi koji omogućavaju muškarcima da koriste očinsko/roditeljsko odsustvo nisu dovoljno promovisane od strane zajednice.  U tom smislu, potrebno je raditi na promociji mjera koje bi afirmisale muškarce da koriste zakonom garantovano pravo na roditeljsko odsustvo, i uložiti dodatne napore kako bi se uvelo obavezno očinsko odsustvo, u skladu sa ILO Konvencijom i  Direktivom o ravnoteži između privatnog i poslovnog života (2019/1158) i to najmanje deset plaćenih radnih dana očinskog odsustva, najmanje dva mjeseca neprenosivog roditeljskog odsustva za šta se mi zalažemo“, poručuje za eTrafiku.

Napiši komentar