fbpx

Republika Srpska je nedavno dobila banku humanog mlijeka, prvu ne samo u RS, nego i u cijeloj BiH. Iako se o osnivanju banke govorilo godinama kao o nečemu što je neophodno za prijevremeno rođenu djecu, ali i njihove majke, proces je bio dug i zahtijevao je dosta finansijskih sredstava. Sve je još uvijek na početku i ima dosta nepoznanica, ali su svi optimistični da će se uspjeti do kraja.

Piše: Snježana Aničić Petković; Foto: Unsplash

Jelena Glišić iz Udruženja roditelja prijevremeno rođenje djece „Mrvice“ napominje, da su svjesni da će biti potrebno dosta truda i angažovanja ljudi koji su aktivni u cijeloj realizaciji, ali se nadaju se da će vrlo brzo biti poznati svi neophodni koraci u cijelom toku aktivnosti.

Foto baza

Isto mišljenje ima i pedijatar-neonatolog Vesna Novaković koja ističe da je riječ o veoma složenom i ozbiljnom poslu, a osim opreme potrebno je i angažovanje dovoljnog broja  stručnog i edukovanog osoblja.

„Tu se ne sme ništa improvizovati već sve do najmanjeg detalja unaprijed dobro isplanirati. Sjajna je stvar da smo to pokrenuli, ali sama organizacija zahteva veliko znanje, stručnost, angažovanje i odgovornost osoblja koje će se time baviti uz svu neophodnu opremu. Smatram da treba početi od malih i skromnih koraka, pa polako razvijati i raditi na detaljima“, dodaje.

Načelnik Klinike za dječije bolesti UKC RS, dr Vladimir Mirošljević potvrdio je da je banka humanog mlijeka u početnoj fazi rada. Kako kaže, potrebno je određeno vrijeme i vođenje statističkih podataka da bismo imali adekvatan odgovor na pitanje koliko je potrebno mlijeka da bi banka funkcionisala.

„Predviđanja su uvijek nezahvalna posebno što ne možemo ni predvidjeti ni broj novorođenčadi koji su korisnici ‘humanog mlijeka’. Medicinsko osoblje Klinike za dječije bolesti je bilo na edukaciji u Institutu za neonatologiju u Beogradu. Dogovorene su dalje edukacije u cilju osposobljavanja za samostalan rad. To su nova iskustva koja će svakako doprinijeti i kompletnijem radu našu Klinike i pružanju novih usluga koje će značajno doprinijeti lakšem oporavku novorođenčadi, odnosno prematurne djece koji su korisnici ‘humanog mlijeka’. Mišljenja smo da ćemo odgovoriti na sve izazove. U banci humanog mlijeka radiće stručne i osposobljene VMS i SMS koje su u dosadašnjem radu u Klinici za dječije bolesti postigle odlične rezultate, kao i želju za daljim usavršavanjem. Imamo stalnu podršku Instituta za neonatologiju Beograd sa čijim osobljem smo u stalnoj komunikaciji i u kontinuiranom osposobljavanju našeg medicinskog osoblja“, rekao je dr Mirošljević.

Spas za novorođenčad i majke

Humano mlijeko je hrana, ali i lijek za svu djecu koja su rođena prije vremena i uveliko olakšava majkama koje iz nekog razloga ne mogu da doje svoje dijete. Na primjer, majke mogu da budu životno ugrožene tokom ili nakon trudnoće, zbog čega ne mogu da uspostave laktaciju. Tada je od presudnog značaja banka humanog mlijeka, jer postojeće mliječne formule nisu jednako dobre kao majčino mlijeko.

„Nismo ušli u ovaj projekat kako bi ljudi znali da nešto radimo. U ovaj projekat smo ušli jer  želimo da širimo svijest o potrebi donacija majčinog mlijeka. Majčino mlijeko pruža toliko nevjerovatnih zdravstvenih prednosti za bebe rođene prerano ili sa rijetkim zdravstvenim stanjima. Želimo da poručimo, da kada se beba rodi veoma rano, njena majka možda još nije spremna i sposobna da proizvodi mlijeko. Dakle, moramo da poručimo svim majkama, da, ako ste sakupili zalihe ili imate veliku ponudu mlijeka, razmislite o donaciji, jer na taj način možete da spasite nečiji život. Svaki mililitar se računa, imajte to na umu“, poručuje Glišić.

Foto: Pixabay

Procenat privrijemeno rođenih beba kod nas je negdje od šest do osam procenata od čega 1,5 posto obuhvata ekstremni permaturitet.

„To bi mleko prvenstveno trebalo biti namenjeno tim bebama i nekim terminskim ukoliko iz opravdanih razloga majke ne mogu davati svoje mleko, a ne nikako drugim majkama terminskih  beba koje ne žele da doje svoje bebe, već misle da će preko banke moći da dobiju humano mleko drugih majki. Naravno, različite zemlje su to različito organizovale, negde se sigurno može i kupovati, a po mom mišljenju oni koji  se kod nas time budu bavili  trebalo bi da bar neko vreme provedu na edukaciji u nekoj ustanovi koja već uhodano to dobro radi, npr. u Institutu za neonatologiju Srbije“, govori dr Novaković.

Dr Mirošljević je objasnio da se procedura doniranja sastoji  u tome da se jave zainteresovane majke koje će donirati potrebno mlijeko.

„Majke koje žele da doniraju humano mlijeko prolaze kroz određene procedure testiranja na infektivne bolesti, te će i samo mlijeko prolaziti kroz određena testiranja po važećim procedurama. Još uvijek traje procedura dogovora oko obrade mlijeka, a sva dalja testiranja zahtijevaju određeno vrijeme“, rekao je načelnik Klinike.

Majčino mlijeko sadrži antitijela koja štite prerano rođenu djecu, ali i djecu rođenu u terminu, od bolesti i crijevnih infekcija. Dojenje je najbolji izvor djetetove ishrane, jer podstiče razvoj mozga. Prijevremeno rođena djeca ne mogu da sišu, a majke ne mogu obezbijediti dovoljne količine mlijeka, što je ozbiljan problem za djetetov život i razvoj.

Prema svojevrsnom rangiranju ishrane Svjetske zdravstvene organizacije, na prvom mjestu je majčino mlijeko, zatim majčino mlijeko koje majka ostavi u flašici da bi druga osoba hranila bebu, zatim mlijeko druge majke. Na posljednjem mjestu je mliječna formula.

„Želimo da poručimo da jedan mililitar dragocjenog doniranog mlijeka može da nahrani jednog mikro mališana za cijeli dan. A znate li koliko svakodnevno ovakvih mališana bije svoje bitke u bolnicama u vašoj neposrednoj blizini? Na desetine. Želimo da dođemo do cilja da zamrzivači naše banke mlijeka budu puni donirnog humanog mlijeka, tako da ga svaka beba kojoj je mlijeko potrebno ima u dovoljnoj količini. Ove krhke bebe će preživjeti i napredovati zahvaljujući velikodušnosti donatora humanog mlijeka, hrane koja im je potrebna, a majka donor će biti srećna i zadovoljna jer je bila u procesu dijeljenja njenog dara života“, zaključuje Glišić.

Napiši komentar