„Banke humanog mleka obezbeđuju humano donorsko mleko onim bebama kojima je majčino mleko nedostupno iz bilo kojih razloga, omogućujući  im na taj način  najprirodniji i najzdraviji način ishrane. Neprofitabilnog su karaktera i bave se prikupljanjem, ispitivanjem, obradom, čuvanjem i distribucijom humanog donorskog mleka.“

Piše: Snježana Aničić

Ovako nam pedijatar-neonatolog Vesna Novaković objašnjava šta je banka humanog mlijeka, koja treba da, uz pomoć akcije „S ljubavlju hrabrim srcima“, bude uskoro osnovana u Republici Srpskoj.

Značaj banaka humanog mlijeka je višestruk. To će u velikoj mjeri uticati na smanjenje stope smrtnosti beba i spriječiće nastanak dugotrajnih komplikacija. Osim što obezbjeđuju adekvatnu ishranu, tu su i stimulacija dojenja i socijalni aspekt.

Foto: Pexels

Udruženje roditelja prijevremeno rođenje djece „Mrvice“ napominje da je riječ o velikom i bitnom koraku u brizi za svu prijevremeno rođenu djecu, jer na području BiH ne postoji nijedna ovakva banka. Na početku se ne može znati koliko mlijeka je potrebno i koja količina će se prikupiti. Brojka zavisi od mnogih faktora.

„Mnoge majke i po nekoliko meseci ostaju na klinici, imaju višak mleka i rado bi ga donirale i drugim bebama. Ako uspemo da ih motivišemo da zaista postanu donori, a naročito da to ostanu i nakon otpusta, to će biti odličan početak za našu banku mleka. U institutu za neoonatologiju u Beogradu, godišnje se prikupi od 3000 do 5000 litara humanog mleka. Kod svih su počeci bili skromni, ali s vremenom, to su postale veoma značajne količine“, kaže doktorica Novaković.

Ko može da donira mlijeko i kako?

Donor može da bude svaka zdrava majka koja ima višak mlijeka, koje želi da donira drugim bebama. To ne mogu biti majke koje su pozitivne na: HIV, sifilis, CMV, hepatitis B ili C. Ne smiju da budu u riziku od infekcije HIV (majka ili njen seksualni partner), da koriste narkotike, puše, niti piju dvije ili više čaša alkohola dnevno. Takođe, to ne mogu da budu majke koje imaju donirani organi ili krv u vremenskom periodu od jedne godine.

“Humano mleko majki donora  je uglavnom namenjeno bebama male telesne mase na rođenju, bilo da je ona uslovljena prevremenim rođenjem kao najčešćim razlogom, bilo neproporcionalnim ili usporenim rastom ploda u toku trudnoće. Ove bebe su često teško bolesne, leče se u intenzivnim negama i fizički su odvojene od svojih majki, te ne mogu biti dojene, niti na drugi način hranjene mlekom sopstvenih majki“, istakla je doktorica Novaković.

Foto: Pixsell

Ona dodaje da i majke mogu da budu životno ugrožene tokom ili nakon trudnoće, zbog čega ne mogu da uspostave laktaciju. Tada je od presudnog značaja banka humanog mlijeka, jer postojeće mliječne formule nisu jednako dobre kao majčino mlijeko. Navodi, da ne može precizno da kaže koliko dugo mlijeko može da se čuva.

„Za to postoji edukacija i naravno rad, prema tačno utvrđenim pravilima i protokolima, gde će se jasno znati i koliko dugo mleko može stajati u banci. Majke, i u kućnim uslovima mogu zamrzavati svoje mleko, koje u zamrzivaču može stajati od tri do šest meseci. Naravno da, pasterizovano, pa zamrznuto mleko može u banci stajati znatno duže“, navodi prim. dr Novaković.

Banka bitna za novorođenčad, ali i za majke

Osim za novorođenčad, banka je bitna i za porodilje. Mnoge od njih na početku imaju problema sa mlijekom i dojenjem. Sa tim problemom se suočila i Gorjana Topić Blagojević koja je svoje drugo dijete prijevremeno rodila.

„Trideset dana boravka u bolnici, mnogo raznoraznih pregleda, borba za život, i u tom trenutku vam je jedino bitno da vaša beba dobije po svakom obroku bar pet mililitara vašeg mlijeka. Samo to izdajanje je iscrpljujuće za svaku majku. Nekad, iz ko zna kojih razloga je teško uspostaviti laktaciju, a bebama je majčino mlijeko i hrana i lijek. Jedna sam od majki koja je imala problema sa malom količinom izdojenog mlijeka. Da je u tom periodu postojala banka humanog mlijeka, vjerujemo da bi mi u svakom pogledu bilo lakše“, priča ova majka.

Foto: Pixabay

Prema podacima, u Srpskoj je svako deseto dijete rođeno prije vremena. Zbog ranog rođenja „mrvicama“ je potrebna pomoć i briga medicinskog osoblja 24 sata, a život ne mogu započeti bez inkubatora.

Potrebno oko milion KM

Koliko je novca potrebno za osnivanje, ne može se sa preciznošću reći. Govori se o različitim iznosima i sve zavisi od potreba. Jedno je sigurno, riječ je o skupoj investiciji.

„Iskustva zemalja u regionu su različita, a na osnovu razgovora sa stručnim osobljem i kompetentnim osobama, ta cifra je oko milion konvertibilnih maraka“, rekli su iz Udruženja za naš portal.

Foto: Pixabay

Potrebna je adaptacija odgovarajućeg prostora, posude, pomagala i aparati za prikupljanje, ispitivanje, obradu, čuvanje i distribuciju mlijeka, kao i edukacija kadra koji će raditi u banci.

Mala svijest o dojenju i njegovom značaju

Majčino mlijeko sadrži antitijela koja štite prerano rođenu djecu, ali i djecu rođenu u terminu, od bolesti i crijevnih infekcija. Dojenje je najbolji izvor djetetove ishrane, jer podstiče razvoj mozga.

„Prema svojevrsnom rangiranju ishrane Svjetske zdravstvene organizacije, na prvom mjestu je majčino mlijeko, zatim majčino mlijeko koje majka ostavi u flašici da bi druga osoba hranila bebu, zatim mlijeko druge majke, i posljednje mliječna formula. Važno je izgraditi trajan i održiv sistem informisanja žena o važnosti darovanja humanog mlijeka. Svi profili medicinskog osoblja, pogotovo oni koji provode određeno vrijeme sa trudnicama, moraju biti svojevrsni edukatori o važnosti dojenja i potencijalnog darovanja mlijeka“, poručuju iz Udruženja.

Prijevremeno rođena djeca ne mogu sisati, a majke ne mogu obezbijediti dovoljne količine mlijeka, što je ozbiljan problem za djetetov život i razvoj.

Foto: Unsplash

Hrvatska i Srbija kao pozitivan primjer

Kada su u pitanju zemlje regiona, ovakve banke postoje u Hrvatskoj i Srbiji. Srbija je 2009. godine, postala prva država na ovom području koja je dobila banku humanog mlijeka, a danas, osim u Beogradu, postoje u Novom Sadu i Kragujevcu. Hrvatska je svoju banku dobila prošle godine. U Crnoj Gori postoji inicijativa za osnivanje, ali još uvijek nije ništa konkretno učinjeno. S druge strane, Slovenija je počela da radi na tome.

Procjenjuje se da u svijetu postoji oko 500 banaka za čuvanje humanog mlijeka.

Napiši komentar