fbpx

Broj gojazne djece neprestano raste, a izuzetak nisu ni djeca koja odrastaju u seoskim područjima. Danas se djeca nedovoljno bave fizičkim aktivnostima i dosta vremena provode u sjedećem položaju. Fizička aktivnost i pravilna ishrana znatno mogu pomoći da se gojaznost spriječi u ranoj dobi.

Piše: Snježana Aničić

Stručnjaci ističu da su časovi fizičkog vaspitanja u školama potrebni, ali da su nedovoljni.

Foto baza

„Naravno da su malo časovi fizičkog vaspitanja koji se izvode dva puta sedmično. Djeci treba više sporta da bi se pravilnije razvijali i zdravije odrastali. Zdravlje može da bude jedan od dobrih motiva za bavljenje sportom, a sticanje novih vještina je još jedan od razloga zašto bi se neko od djece bavio sportom“, objašnjava Srboljub Vuković iz banjalučke škole sporta „Zvjezdica“.

On ističe da i roditelji griješe kada forsiraju dijete da se bavi određenim sportom što može dijete da udalji od bilo kakve fizičke aktivnosti.

Foto: Pixabay

 

„Greške se javljaju kada roditelji pokušavaju da nauče svoju djecu određenu vještinu, a nisu za to obučeni i školovani i još na sve to vrše pritisak i forsiraju djecu, postavljaju im nerealne ciljeve“, rekao je Vuković.

Ipak, glavnim krivcem sve veće gojaznosti mladih smatra se nepravilna ishrana.

U prošlosti je prerađenih proizvoda bilo dosta manje, dok je u današnje vrijeme hrana bogatija pojačivačima okusa. Kao užina za vrijeme školskog odmora češće se konzumiraju grickalice i slatkiši, dok se zdrava hrana potiskuje u drugi plan. Dijete nerijetko zna biti i žrtva ruganja iz razloga jer jede voće za užinu.

„Najbolji obrok u školi je zdrav sendvič od integralnog brašna tj. cjelovite žitarice koji sadrži  i povrće, bijelo meso ili ribu. Za užinu u školi preporučujem voće. Banana je najjednostavnija za konzumiranje, ali i voćni jogurt može biti odlična užina“, naglašava specijalistkinja fizijatrica-nutricionistkinja dr Gordana Ljoljić Dolić.

Foto: Pixabay

Ona ističe da je moguće djeci ukazati da konzumiraju žitarice, voće i povrće. Radionice za djecu o zdravoj ishrani još u predškolsko i školsko doba mogu da ostvare dobre rezultate. Međutim, savjeta ima dosta i na internetu.

Mnogi roditelji djeci ne žele da brane hranu, iako bi ishrana roditelja djetetu trebala biti primjer. Djeca koja u djetinjstvu imaju problem sa gojaznošću, imaju veću šansu da će izrasti u gojaznu osobu.

Foto: Pixabay

„Nažalost roditelji koji imaju gojaznu djecu misle da će dijete ‘izrasti’ i da to nije strašno, a ne znaju da preko 50% gojazne djece u odraslom dobu dobiju dijabetes tj. šećernu bolest. Neplaniranje obroka i nepripremanje zdravih obroka djeci dovodi do toga da djeca sama kupuju šta se njima sviđa, a to najčešće budu pice i grickalice“, ističe dr Ljoljić Dolić.

Doručak je najvažniji obrok, a njegovo preskakanje može da naruši zdravlje djeteta.

„U slučaju kada dijete preskače doručak dolazi do povećanog lučenja hlorovodonične  kiseline u želucu i pojave gastritisa. Za posljedicu dolazi do pojave anemije, slabog apetita i dijete može gubiti na kilaži i ne napredovati adekvatno za svoj  uzrast.  Uz navedene probleme dešava se i pojava infekcije bakterijom Helikobacter pylori koja ozbiljno može da naruši zdravlje djeteta. Preskakanjem doručka dijete odlazi u školu gladno i koncentracija na času je oslabljena, a energija za rad i učenje mala“, govori dr Gordana Ljoljić Dolić.

Gojaznost donosi niz zdravstvenih posljedica

Dijabetes, bolesti srca i krvnih žila, visok krvni pritisak, maligne bolesti samo su neke od zdravstvenih problema koji se mogu pojaviti kao posljedica gojaznosti.

„U saradnji sa zdravstvenim vlastima u Bosni i Hercegovini, Svjetska zdravstvena organizacija implementira projekat o smanjenju zdravstvenih faktora rizika kojeg finansira Vlada Švicarske. Hronične bolesti su vodeći uzrok smrti i onesposobljenja u Bosni i Hercegovini. One su uzrokovane široko rasprostranjenim faktorima rizika među stanovništvom: pušenje (35%), fizička neaktivnost (71%), i višak kilograma/gojaznost (60/27%)“, rekao je Mirza Muminović iz Svjetske zdravstvene organizacije BiH.

Savjeti za roditelje

  • Ne nudite im grickalice i slatkiše prije ručka
  • Izbjegavajte prženu hranu
  • Zamijenite nezdrave namirnice zdravim
  • Ograničite slatke napitke
  • Kuhajte sa djecom
  • Maštovito servirajte hranu
  • Česte šetnje i izleti sa djecom
  • U školu treba da idu pješke
  • Više fizičke aktivnosti
  • Redovni porodični obroci

Napiši komentar