„Države potpisnice će poštovati i garantovati svakom djetetu na svom području prava navedena u ovoj Konvenciji bez ikakve diskriminacije prema djetetu ili njegovim roditeljima ili zakonskim starateljima u pogledu njihove rase, boje kože, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog opredjeljenja, nacionalnog, etničkog ili socijalnog porijekla, imovinskog statusa, invaliditeta, rođenja ili drugog statusa.“

Ovako to izgleda na papiru, dok je stvar „malo“ drugačija u praksi kada su u pitanju romska djeca. Polovina Roma nije uključena u obrazovni ili zdravstveni sistem, jedna od tri djevojčice će postati majka prije 18. godine, dok je vjerovatnoća da će živjeti u siromaštvu tri puta veća nego za ostalu djecu.

Kada su u pitanju djeca, njihovi problemi se nadovezuju jedan na drugi, a nastaju odmah po rođenju. Romska djeca često ne budu upisana u matične knjige rođenih, te kasnije ne mogu ostvariti svoja prava.

Brojni su problemi koji se javljaju prilikom upisa u matične knjige. Jedan od glavnih je taj što majka nema nikakav identifikacioni dokument, niti rodni list. Događa se da majka ne može nabaviti dokumenta iz opštine rođenja, što za posljedicu ima nemogućnost upisa djeteta u redovnom roku.

Problemi prilikom naknadnog upisa u matične knjige su često izazvani time što su djeca rođena u kući i ne postoji nikakva medicinska dokumentacija o rođenju i vakcinaciji. Postoje situacije kada roditelji ne znaju tačan datum rođenja djeteta, što je još samo jedan od uzroka neupisivanja u matične knjige. Porodilje često koristite tuđe zdravstvene knjižice, čime se kasnije otežava ostvarivanje prava, jer se podaci ne podudaraju.

Udruženje “Vaša prava BiH” je u saradnji i uz podršku UNHCR-a 2009. godine započelo sa aktivnostima na realizaciji projekata koji imaju za cilj da omoguće upis u matične knjige za osobe romske nacionalnosti koje nisu bile evidentirane.

“Osim pružanja besplatne pravne pomoći u naših devet kancelarija, pravnici Udruženja vrše terenske posjete u romska naselja, organiziju radionice i info sesije u romskim zajednicama i imaju uspostavljenu saradnju sa romskim nevladinim organizacijama. Imajući u vidu dosadašnje rezultate kao i povjerenje koje su korisnici stekli prema Udruženju ‘Vaša prava BiH’, Romi nam se svakodnevno obraćaju sa molbama za pravnu pomoć u različitim pravnim oblastima, a prije svega radi rješavanja problema iz oblasti građanskih stanja, pristupa pravima na zdravstvenu zaštitu, zdravstveno osiguranje, socijalnu zaštitu, obrazovanje i zapošljavanje. Od 2009. godine do kraja prošle godine uspješno su okončani postupci za 1.612 osoba koje su upisane u matične knjige i dobile svoj pravni identitet, te brojne procedure radi pristupa drugim pravima“, istakli su iz Udruženja „Vaša prava BiH“.

Siromaštvo, nezaposlenost, život u neuslovnim barakama i predstavljanje su osnovni problemi sa kojima se susreću romske porodice. Iako su najbrojnija nacionalna manjina na prostoru BiH, obično se označavaju kao „drugi“ i „drugačiji“. Predrasude koje su dugi niz godina prisutne na ovim prostorima, prenose se sa generacije na generaciju. Diskriminacija i predrasude se temelje na tome da su Romi ti koji prosjače, prljavi, kradu, sakupljaju smeće. Nerijetko se može čuti kako roditelji djecu plaše njima, jer ih može „ukrasti ciganka“, čime se podstiče diskriminacija.

Zahvaljujući brojnim udruženjima na prostoru BiH, određeni pomaci su napravljeni. Jedna od njih je „In fondacija“, koja u sklopu svog programa „Nulta tolerancija na nasilje u životima djece u BiH“ pomaže romskoj djeci da što duže ostanu u sistemu obrazovanja, da im se olakša priprema za školu i podrška u toku školovanja.

„Oko 60 djece je dobilo priliku da pohađa program pripreme za školu, kako bi se što lakše uključili u sistem redovnog obrazovanja i tako što manje zaostajali za svojim vršnjacima. Oko 20 odsto djece je popravilo svoj uspjeh, unaprijedili su svoje radne navike, uz stručnu podršku su unaprijedili svoja znanja i sada samostalnije i lakše savladavaju školsko gradivo i zadatke. Ovaj podprogram se sprovodi u partnerstvu sa pet organizacija u BiH i to na području Bijeljine, Tuzle, Kiseljaka, Kaknja, Mostara i Čapljine. U toku prošle školske godine kroz projekat je podržano 295 romske djece u sistemu obrazovanja, 216 njihovih roditelja, uz podršku 34 volontera, 29 profesionalaca u 10 osnovnih škola“, rečeno je iz „In fondacije“.

Prema njima, projekat je uspio. Organizacije su razvile svoje kapacitete, unaprijedile pristup u radu, stekle iskustvo i time stvorile mogućnost za pružanje podrške osnovnoškolcima da savladaju školske zadatke i steknu obrazovanje koje će im stvoriti bolju budućnost. Djeca su postala zainteresovana za dolazak u centre gdje su imali podršku, jer osim učenja, omogućeni su im bili izleti, užina, sport i mnoge druge aktivnosti.

Pozitivan primjer dolazi i iz Mostara, koji je u školskoj 2015/16 u škole upisao veći broj romske djece nego prethodnih godina, a smanjena je i stopa ispisivanja iz škole. Grad Mostar – Odjel za društvene djelatnosti, Centar za psihološku podršku „Sensus“ i Udruženje Roma „Neretva“ od školske 2015/16 godine sprovode projekat „Obrazovanje za sve“. Glavni cilj projekta je pružanje jednakih društvenih, obrazovnih i kulturnih prilika za svu romsku djecu kroz puno uključivanje u osnovnu školu, uključujući i djecu koja su upisana u školu, djecu koja su izvan školskog sistema i djecu koji su odustala od školovanja, uz održavanje i poboljšanje dolazaka u školu i povećavanje uključenosti roditelja Roma u obrazovni proces njihove djece.

„U okviru projekta, koji je nastavljen i u tekućoj 2016/17 školskoj godini, posebna pažnja posvećena je stopi zadržavanja romskih učenika/ca u osnovnoj školi kao i upisivanju djece koja nisu u obrazovnom sistemu. Tako je jedan od najvećih uspjeha projekta da je ostvarena stopa zadržavanja romskih učenika/ca u osnovnoj školi od 100%. Kada govorimo u upisu romske djece u osnovne škole, u 2016/17 školskoj godini upisano je 18 učenika/ca romske populacije u dvije projektne osnovne škole. Naime, u odnosu na prethodnu školsku godinu primjećeno je značajno povećanje zainteresovanosti i motivacije roditelja iz romske populacije za obrazovanje djece“, naglasila je projektna koordinatorica Centra za psihološku podršku “Sensus” iz Mostara Majda Šehić.

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Agencije za statistiku BiH iz 2013. godine stopa upisa u osnovnu školu je 46,9%, stopa pohađanja 69,3% za osnovnu i 22,6% za srednju školu.

Svjesni prisutnosti i posljedica diskriminacije, roditelji ponekad namjerno odlažu upis u škole. Zbog nedostatka informacija i teške finansijske situacije, roditelji imaju slabiju mogućnost da zaštite dijete i pruže mu podršku.

U Udruženju „Vaša prava BiH“ zaključeno je da Romi vrlo teško ostvaruju svoja prava i to zbog niskog stepena obrazovanja, nepoznavanja zakonskih propisa i procedura, siromaštva i socijalne isključenosti, a institucije i službenici koji bi trebalo da im pomognu često imaju imaju predrasude prema Romima i dodatno im otežavaju pristup pravima.

Nepismenost kao jedan od osnovnih problema sa sobom donosi niz posljedica. U prošlosti se događalo da romska djeca budu okarakterisana kao djeca sa poteškoćama zbog loše komunikacije. Smatra se da se jezici prisutni u BiH često ne koriste za komunikaciju u romskim porodicama. Ta djeca nemaju loše komunikacijske vještine, ali zbog manjkavog poznavanja jezika rjeđe se upuštaju u komunikaciju sa vršnjacima i autoritetima, što ih stavlja u nepovoljan ili izolovan položaj u vršnjačkoj grupi.

eTrafika.net – Snježana Aničić

[post_ender]

Napiši komentar