“Živjele smo kao robovi, a od nas su tražili da ciljamo turiste azijskog porijekla, za koje je klan smatrao da imaju najviše keša. ‘Radni dan’ počinjali smo u osam ujutro, podijeljeni u manje grupe, a svaka od nas je dnevno morala da ukrade ili isprosi 300 evra. Taj novac je sakupljao neko od Hamidovićevih ‘poručnika’ ili sinova, a svakom od nas bi pripalo 10 evra od tog iznosa. Ukoliko ne bismo isporučili traženih 300 evra, oni bi nas batinali, udarali čim su stigli, a često i silovali”.
Piše: Milovan Matić
Ovim riječima je jedna od djevojčica iz BiH, koju je kriminalni klan Hamidović odveo u Pariz, opisala strahote koje je svakodnevno preživljavala sa još desetinama maloljetnika s ovih prostora. Nakon ovog i još nekoliko svjedočenja djevojčica koje su odvedene iz zemalja zapadnog Balkana u Pariz, Fehim Hamidović, nezvanični “kralj” džeparoša, osuđen je na sedam godina zatvora, a prošlog mjeseca, u akciji SIPA i francuske policije, razbijen je cijeli klan Hamidović za koji se vjeruje da je u posljednjih deset godina držao pod kontrolom više od 500 maloljetnika.
Ovo je samo jedan od primjera koji pokazuje koliko je trgovina djecom rasprostranjen problem u BiH, a prema nezvaničnim podacima, čak nekoliko stotina mališana tokom godine završi u raljama trgovaca ljudima, koji ih odvode u evropske metropole poput Barselone, Pariza, Rima, Marselja i Milana.
Nedostupni podaci
U Ministarstvu bezbjednosti BiH navode da je u posljednih nekoliko godina prisutan sve veći problem trgovine djecom u BiH. Prema podacima kojima raspolažu, uglavnom se radi o dječacima i djevojčicama romske nacionalnosti koji su žrtve prisilnog prosjačenja od organizovanih kriminalnih grupa.
– U prošloj godini identifikovano je ukupno 49 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, od čega 37 maloljetnih. Međutim, broj prijavljenih slučajeva djece žrtava trgovine ljudima ne pokazuje realno stanje na terenu, odnosno postoje ozbiljne indicije da se u stvarnosti radi o značajno većem broju djece, koji raste iz godine u godinu – rečeno nam je u ovom ministarstvu.
Ombudsmani za ljudska prava BiH tvrde da dosadašnja iskustva ukazuju na to da se u BiH djecom trguje, prije svega, zbog njihove eksploatacije kroz prosjačenje na ulici, čemu su najizloženija djeca romske nacionalnosti.
– Nažalost, nadležni organi često ove slučajeve i dalje tretiraju kao narušavanje javnog reda i mira koje je počinjeno kroz prosjačenje zanemarujući okolnosti pod kojim se dijete našlo na ulici, te se prekršajno kažnjavaju roditelji ili staratelji, a dijete i dalje ostaje na ulici. Od samog osnivanja Odjela za praćenje prava djece problemu prosjačenja djece posvećena je posebna pažnja. Zahvaljujući entuzijazmu predstavnika nevladinih organizacija širom BiH danas imamo sedam dnevnih centara, koji uglavnom rade zahvaljujući donatorskim sredstvima – kažu ombudsmani.
Nema baze podataka
Zaključak je da većina institucija i nevladinih organizacija nema uspostavljenu bazu podataka, niti statističku evidenciju o djeci koja prose. Većina djece koja prosi nije evidentirana u matičnoj knjizi rođenih, što ih čini pravno nevidljivim, usljed čega se njima može manipulisati na razne načine, i koji su pod ogromnim rizikom od trgovine ljudima. Da zlo bude veće, BiH je prepoznata kao polazišna, odredišna i tranzitna zemlja za djecu koja se podvrgavaju trgovini ljudima u svrhu seksualnog iskorišćavanja i prisilnog rada.
– Žene i djevojčice iz BiH se podvrgavaju trgovini ljudima u svrhu seksualnog iskorišćavanja unutar zemlje u privatnim stanovima, motelima i na benzinskim pumpama. Lokalne organizovane kriminalne grupe podvrgavaju dječake i djevojčice romske pripadnosti prisilnom radu, kao i prisilnom prosjačenju i prisilnom sklapanju braka. Pored toga, djeca koja prose su djeca čija je druga kuća postala ulica i koji se moraju povinovati “pravilima ulice”, uglavnom ne idu u školu, a da bi opstala i preživjela trpe teror odraslih koji ih zloupotrebljavaju na različite načine. Ova djeca imaju i zdravstvenih problema s obzirom na uslove u kojima žive, nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu, te najčešće trpe i fizičko nasilje u porodici ako ne donesu dovoljno novca. Djecu često organizovano i planski dovoze iz drugih gradova da bi prosjačila, a u većini slučajeva pojedinci organizovano dovoze žene sa djecom, koja onda profesionalno prosjače za njih – kažu ombudsmani.
Ranjivi i naivni
I ombudsman za djecu RS Nada Grahovac navodi da je trgovina djecom najgori oblik zloupotrebe i eksploatacije djece.
– To je nasilje nad djecom i podrazumijeva potpuno preuzimanje kontrole nad djetetom radi njegove eksploatacije, odnosno pribavljanje materijalne koristi ili zadovoljavanja drugih potreba i interesa. Trgovci ljudima biraju djecu zbog njihove ranjivosti i naivnosti i pri tome koriste različite metode, od otmice, posredovanjem drugih osoba do ponuda za posao i dobru zaradu, a sve u cilju njihove seksualne i radne eksploatacije, te prosjačenja i prisilnih brakova. Djeca žrtve trgovine žive u stalnom i intenzivnom strahu od počinioca, impulsivno i agresivno reaguju, imaju problem u komunikaciji, nesanicu, noćne more, osjećaj sigurnosti im je narušen, kao i povjerenje u druge ljude i kontrola nad vlastitim ponašanjem – objašnjava Grahovčeva.
Ona dodaje da je prosjačenje, koje, za razliku od drugih oblika iskorišćavanja djece najlakše primjećujemo, najprisutniji oblik iskorišćavanja djece.
– Djeca u prosjačenju svakodnevno su izložena situacijama koje ugrožavaju i njihov život, isključeni iz redovnog školovanja, bez adekvatne zdravstvene zaštite u riziku su da postanu žrtve trgovine djecom. Svaki oblik eksploatacije djece ima za posljedicu ugrožavanje fizičkog i mentalnog zdravlja djeteta, ugrožavanje prava na obrazovanje, kao i moralnog, socijalnog i emocionalnog razvoja djeteta – rekla nam je Grahovčeva.
Zloupotreba Mjesečno zarađuju i do 5.000 maraka po djetetu
Veliki broj djece koja su prisiljena na prosjačenje u BiH često dolazi i iz susjednih zemalja, a mnoga su žrtve trgovine ljudima, na kojima pojedini “trgovci” zarađuju i do 5.000 KM mjesečno.
Istraživači u oblasti trgovine ljudima upozoravaju da je teško očekivati smanjenje broja djece koja su žrtve “trgovine” jer ona predstavljaju veliki izvor zarade za ljude koji ih iskorišćavaju, a ni dosadašnja zaštita djece nije išla mnogo u prilog smanjenju trgovine maloljetnicima.
Direktorka NVO “Mreža” Mara Radovanović kaže da trgovina djecom radi prosjačenja uzima sve više maha i predstavlja ozbiljan problem. Ona naglašava da se prosjačenje pretvorilo u unosan biznis kojim trgovci djecom zarade ogromne novčane iznose.
– Ovaj način zloupotrebe djece najviše puta je zabilježen u Banjaluci, Prijedoru i Brčkom. Jedan od najčešćih načina na koji se djeca primoravaju na prosjačenje jeste da ih trgovci ljudima najviše dovoze iz Srbije i drugih susjednih država, nakon čega ih raspoređuju širom BiH, u zavisnosti od toga gdje su najbolji uslovi za prosjačenje u tom trenutku. Često ljudi koji iskorišćavaju djecu voze mališane na vašare, zborove ili neke priredbe ne bi li ugrabili što više novca. Ljudi koji se bave ovakvom vrstom eksploatacije djece za žrtve obično uzimaju mališane iz siromašnih romskih porodica. Roditeljima daju određenu naknadu za iznajmljivanje ili kupovinu dece i prosto ih je nemoguće uhvatiti i osuditi za taj kriminal jer se sve optužbe obruše na leđa roditelja. Pravi kriminalci, koji po djetetu zarađuju od 3.000 do 5.000 KM mjesečno, ostaju na slobodi – navodi Radovanovićeva.
eTrafika.net
[post_ender]
