Otkrijte 10 činjenica o Berlinu, gradu koji spaja istorijske i kulturne spomenike, mladalački duh i modernu umjetnost.

1. Venecija možda ima reputaciju grada kanala i mostova, ali Berlin, mjesto susreta rijeke Havel i Špre, posjeduje više od 960 mostova u okviru svojih granica što je dva puta više od ovog italijanskog grada.

2. Na gradskom pečatu Berlina, koji je usvojen 1280. godine, nalaze se dva medvjeda, a ove životinje se zahvaljujući umjetnicima Klausu i Evi Herlic pojavljuju na raznim mjestima u gradu. Projekat street arta “Prijatelji medvjedi” je pokrenut 2001. godine i uključuje skulpture koje su brojni umjetnici ukrašavali i integrisali ih u gradsku scenu Berlina.

3. Kontrolna tačka Čarli, izgrađena 1961. godine u ulici Fridrihštrase možda je i najpoznatiji prolaz između istočnog i zapadnog Berlina. Samo je strancima bilo dozvoljeno da ga koriste. Uklonjen je 1990. godine na ceremoniji gdje je državni sekretar Džejms Baker izjavio: “Ovo mjesto je 29 godina unazad oličenje Hladnog rata. Nalazimo se u miru danas, sa namjerom da ga demoliramo i sahranimo sukob koji je stvarao.” Replika ove kontrolne tačke sada stoji na njenom mjestu, dok je original premješten u gradski muzej Allied.

4. Brandenburška kapija, koju je izgradio pruski arhitekta Karl Langans izgrađena je u periodu od 1788. do 1791. godine po uzoru na atinsku kapiju propileju na Akropolju. Postavljena na nekoliko dorskih stubova, a struktura je visoka 66m i široka 213m. Dvije male zgrade sa strane izgrađene su 1990. godine, zamjenjujući one koje su uništene tokom Drugog svjetskog rata. Tokom Hladnog rata, pristup kapiji je bio potpuno onemogućen za obje strane Njemačke. Ova kapija je prešla kratak put od simbola podjeljenog grada do simbola ujedinjenja kada je predsjednik Roland Regan izgovorio dobro poznate riječi: “Gospodine Gorbačev, srušite ovaj zid!” ispred kapije 12. juna 1987.godine.

5. Između Brandenburške kapije i Postdamer Placa nalazi se Spomenik ubijenim Jevrejima širom Evrope, moćno i izražajno djelo u čast 6 miliona žrtava Holokausta. Otvoren je 2005. godine i zauzima 19. 020 kvadratnih metara neravne površine, na kojoj se nalazi 2711 betonskih stubova, raspoređenih geometrijski pravilno. Interesantno je da nijedan stub nije iste veličine.

6. Ispred najstarijeg ostrva muzeja nalazi se Lustgarten, veliki park koji se naziva i park zadovoljstva. Prostor je otpočeo sa radom kao bašta voća i povrća koja bi snabdijevala gradsku palatu hranom. U 17. vijeku preuređena je u kraljevsku baštu, kompletirana statuama i fontanama. Potom je preuređena u vojnu četvrt i tek 1930. godine je postala prostor za održavanje parada. Danas izgleda isto kako je izgledala u 19. vijeku i služi kao javni park gde se stanovnici i turisti mogu odmarati i družiti.

7. Uobičajan prizor na ulicama Berlina su dugačke cijevi roze boje. One se uvijaju svuda po gradu, negdje čak i preko prometnih raskrsnica. Glavna funkcija ovih cijevi jeste da pomažu pumpanje podzemnih voda i usmjeravanje ka kanalima, budući da je Berlin prirodno močvarno tlo. Pitate se zašto su cijevi baš roze boje? Prije mnogo godina, psiholog je rekao da ovu boju djeca obožavaju, kao i ljudi koji su mladog duha.

8. Most Oberbaum na rijeci Špre povezuje okruge Krojcberg i Fridrihshajn i smatra se simbolom Berlina. Izgrađen je na dva sprata: na nižem nivou mosta teče drumski saobraćaj, dok na višem nivou putuje voz.

9. Jedan od najspektakularnijih pogleda u Berlinu predstavljaju terasa i kupola krovova Rajhstaga – zgrade zakonodavstva. Rajhstag je osmislio Paul Valot, a zgrada je završena 1894.godine. Oštećenja tokom Drugog svjetskog rata su prouzrokovala veliku štetu građevini, a veći dio obnove se dogodio nakon ujedinjenja. Do kraja 1999. godine, njen zaštitni znak, kupola je rekonstruisana i zgrada je ponovo otvorena, omogućavajući posjetiocima pristup vidikovcu, napravljenog od 32.292 kvadratnih metara stakla i 800 tona čelika.

10. Najpopularnija brza hrana je poznata kobasica sa karijem, pa ako posjetite Berlin ne zaboravite da probate ovo jelo. Godišnje se u Berlinu servira oko 70 miliona porcija ovog specijaliteta. Postoji čak i muzej posvećen ovom specijalitetu, Muzej njemačke kobasice sa karijem (Deutsches Currywurst Museum).

Napiši komentar