Bračni parovi zainteresovani za usvajanje djece, ali je proces dug

0

Prema podacima Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, u prošloj godini, od ukupno 36 zahtjeva za usvojenje koliko ih je bilo, realizovano je samo pet. 

Piše: Snježana Aničić

„Posebno naglašavamo činjenicu da je broj zahtjeva za usvajanje uvijek veći od broja realizovanih usvojenja ne iz razloga nečijeg nerada ili ‘kočenja’, nego zbog činjenice da većina djece bez roditeljskog staranja koja su u ustanovi za smještaj djece bez roditeljskog staranja ili u hraniteljskim porodicama imaju svoje biološke porodice, ali su iz različitih (npr. socio-ekonomskih razloga) trenutno izuzeta iz svojih porodica, često do osnaživanja same porodice i povratka“, rekli su iz Ministarstva.

Bez adekvatnog roditeljskog staranja u RS u 2017. godini je bilo 93 djece, od kojih je samo njih 15 bilo za usvojenje (djeca čiji su roditelji umrli, djeca čiji su roditelji dali saglasnost za usvojenje, i djeca čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo i radna sposobnost).

Tu je riječ o djeci sa smetnjama u razvoju i djeci starijeg uzrasta koja su zbrinuta u srodničkim porodicama, a za koju potencijalni usvojitelji nisu zainteresovani.

Prilikom usvojenja djeteta, bračni par prolazi detaljnu obradu u cilju utvrđivanja opšte i posebne podobnosti za usvojenje djeteta, a ono mora biti u interesu djeteta.

Oni koji su prošli kroz sam proces budućim roditeljima savjetuju da budu strpljivi i uporni. Sam postupak može da traje i godinama, što mnoge razočara prije nego i što pokušaju.

Foto: Unsplash

Cijela procedura usvajanja djece, a kasnije i kontrole roditelja nakon usvajanja, ide preko opštinskih centara za socijalni rad. U procesu o podobnosti usvojitelja nadležni su, osim centra za socijalni rad, psiholog, ljekar i pedagog.

Iz banjalučkog Doma za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja „Rada Vranješević“ ističu da im se javljaju oni koji su zainteresovani za usvajanje djece.

„Ranije je to bilo jako zastupljeno, što ne znači da u novije vrijeme nema interesovanja, već su više informisani i bolje poznaju procedure. U svakom slučaju postoji interesovanje. Podvlačim da  sve  zainteresovane upućujemo na centre za socijalni rad kao organe starateljstva koji inače sprovode procedure usvojenja. Mi smo tu samo servis koji pruža usluge  brige za  zdravlje, razvoj, školovanje djece. Procedure usvojenja provode nadležni centri za socijalni rad“, rekla je pedagogica u Domu Vinka Belenzada.

Djevojčice „popularnije“ od dječaka

Foto: Pexels

Belenzada ističe da su potencijalni usvojitelji zainteresovaniji više za djevojčice, a kada je uzrast u pitanju, obično žele najmlađi uzrast.

Razlog zašto je taj uzrast najviše tražen, jeste što usvojitelji smatraju da im je lakše dijete mlađeg uzrasta prilagoditi svom načinu života.

„Uglavnom se ljudi rukovode tezom da je lakše  oblikovati odnosno vaspitati  dijete  mlađeg uzrasta po svom, a ujedno da se što više ostvari vezivanje, svjesni činjenice da dijete starijeg uzrasta već ima predstavu o porijeklu, te mu je teže da se identifikuje i integriše u  okviru novog identiteta“, objašnjava ona za eTrafiku.

Usvojenje može biti potpuno i nepotpuno. Potpuno se može usvojiti dijete uzrasta do pet godina, koje nema žive roditelje, ili su mu roditelji nepoznati, odnosno koji su dijete napustili, a više od jedne godine ne zna im se mjesto boravka ili čiji su roditelji pred nadležnim organom starateljstva pristali da njihovo dijete bude usvojeno. Potpuno usvojiti mogu samo bračni supružnici zajednički, ako su oba ili jedan od njih stariji od usvojenika najmanje 18 godina.

Treba istaći da potpuno usvojiti može i bračni supružnik roditelja djeteta koje se usvaja, s tim što u tom slučaju razlika u godinama između usvojenika i usvojioca može biti i manja od 18 godina.

Ovakvim načinom usvojenja prestaju sva međusobna prava i dužnosti između usvojenika i njegovih krvnih srodnika. I ono što je bitno znati jeste da se potpuno usvojenje ne može prekinuti.

S druge strane, postoji nepotpuno usvojenje koje obuhvata usvojenje djeteta starijeg od pet godina. Nepotpunim usvojenjem se između usvojenika i usvojioca i njegovih potomaka zasnivaju odnosi srodstva, kao i prava i dužnosti koja po zakonu postoje između roditelja i djece ako zakonom nije drukčije određeno. Ovakav način usvojenja ne utiče na prava i dužnosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima.

Za nepotpuno usvojenje potreban je pristanak oba roditelja djeteta, ako dijete ima roditelje. Međutim, pristanak nije potreban ukoliko je oduzeto roditeljsko pravo, poslovna sposobnost ili čije je boravište nepoznato najmanje jednu godinu, a u tom periodu se ne brine za dijete.

Nepotpuno usvojenje prestaje na osnovu prijedloga usvojioca ili usvojenika sporazumnim prijedlogom ili kada to zahtijevaju opravdani interesi djeteta.

Foto: Pixabay

„Prema Porodičnom zakonu RS, usvojilac može biti samo državljanin Republike Srpske. Međutim, usvojilac može biti i strani državljanin, ako za to postoje naročito opravdani razlozi. Usvojenje sa elementom inostranosti se ne može zasnovati bez odobrenja Ministarstva zdravlja i socijalne zašitite Republike Srpske“, naglasili su iz Ministarstva.

Često žrtve diskriminacije

Djeca bez roditeljskog staranja su često zaboravljena od strane društva, ali i medija i bivaju stigmatizirana od strane okoline. Upravo iz toga razloga se ubrajaju u grupu najranjivijih dijelova društva.

Ljudi su puni predrasuda kada su u pitanju djeca koja odrastaju u domovima. Obično je od njih „očekivano“ da izrastu u delikvente, jer nisu vaspitavani u krugu porodice.

Foto: Pixabay

Međutim, Belenzada ističe da je prije riječ o strahovima nego o predrasudama i da većinom prevladava strah od uticaja genetike.

„Takođe su prisutni strahovi hoće li se biološki roditelj ‘miješati’, odnosno boje se da jednog dana uticaj bioloških roditelja ne preuzme dijete“, govori ona.

Društvo obično smatra da djeca koja su odrasla u domovima ne mogu biti uspješna kao i ostala, a mnogo je primjera koji dokazuju suprotno.

„Što se tiče mišljenja javnosti, tu smo mi da našim ‘mukotrpnim radom’ mijenjamo sliku o djeci. Međutim, da bi se to uspjelo potrebno je da se i u drugim segmentima društva (školstvo  i zdravstvo  na prvom mjestu) ne gleda na djecu  kao ‘jadna djeca’. Uglavnom predrasude su značajno redukovane, naprotiv postoji spremnost ljudi da pomognu u svakom pogledu. Sa druge strane postoji sklonost da se generalizuje ‘jednom problem – uvijek problem’, nažalost često prisutno i  kod  ljudi koji se bave vaspitanjem i obrazovanjem djece,  a ne samo kod obične populacije. Bitno je da se poznaju razvojne faze djece i da se na dijete gleda kao na bogatstvo samo po sebi”, poručila je Belenzada.

Foto: Pexels

U Ministarstvu ističu da se sve informacije i podaci o samom procesu mogu dobiti u centrima za socijalni rad.

„U cilju bolje edukacije javnosti i boljeg poznavanja institucije usvojenja neophodna je i bolja edukacija medijskih profesionalaca koji o tim temama izvještavaju, kao i šire javnosti“, poručili su iz Ministarstva.

Ombudsman Plavi telefon Nova generacija

Zdravo da ste Za svako dijete Djeca svjetlosti

Ostavite komentar

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.