Nadareni učenici prepušteni sami sebi: Centar za talente i dalje samo u planu

1

„Ako planiraš za godinu – posij rižu, ako planiraš za deceniju – posadi drvo, ako planiraš za cijeli život – školuj ljude.“ (kineska poslovica).

Piše: Snježana Aničić

U Republici Srpskoj kvalitet obrazovanja je odavno tema koja se sve češće spominje, ali ne pokazuje pomak ni u kojem smislu. Fakulteti se sve češće uspisuju van granica, a postojeći problem niko ne karakteriše kao posljedicu (ne)kvalitetnog obrazovanja.

Ipak, ono što se na početku svake školske godine ponavlja jeste problem koji imaju nadarena djeca. Manjak novčanih sredstava, izostanak podrške nadležnih, nemogućnost usavršavanja, nepostojanje stručnog osoblja, nedostatak knjiga… Ovo su samo neki od trenutnih problema sa kojima se suočavaju.

Mensa BiH je 2009. sprovela program identifikacije i razvoja darovite djece, a rezultati su bili očekivani. Ideja se razvila kroz dugogodišnju saradnju sa dr Rankom Rajovićem, idejnim pokretačem Nikola Tesla centra sistema učenja (NTC) i osnivačem nekadašnje Mense Jugoslavije, odnosno Mense Srbije. Još 2008. godine predstavljena je ideja Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske, a 2009. su krenuli sa programom.

Foto: Pixabay

„Iako nastavnici i učitelji isprva uopšte nisu znali o čemu se radi, pa su pokazivali veliku dozu uzdržanosti, već drugog dana došlo je dvostruku više polaznika seminara nego prvi dan. Kasnije su kolege među sobom proširili informacije pa smo imali problem sa ograničavanjem broja polaznika. Nametnula su se dva zaključka. Prvo, mnogi naši učitelji i nastavnici drage volje prihvataju novitete u nastavi, iako su pesimistični da nove metode mogu lako postati standardni dio školovanja djece. Nastavnicima je isprva mnogo teže da se prilagode, ali kasnije njihov rad postaje svojevrsna igra za učenike, a i za njih. Kroz igru djeca daleko lakše usvajaju znanje i uče kako da kreativno rješavaju probleme. Drugo, kao društvo imamo mnogo darovite djece, iako njihov potencijal nije prepoznat“, govori Siniša Marčić iz Mense BiH.

Ove godine Mensa BiH ne planira da radi ništa slično, ali prema njihovim saznanjima postoji nekoliko inicijativa pokretanja ljetnjih ili zimskih kampova za darovitu djecu u RS i FBiH.

„Ipak, treba naglasiti da je Mensa BiH u međuvremenu realizovala još nekoliko manjih projekata u predškolskim ustanovama u Banjaluci s ciljem integrisanja NTC sistema učenja u redovne programe“, priča Marčić.

Porodica često jedina podrška

Većinu nadarene djece podržavaju jedino roditelji, koji su primorani veoma često da sami snose troškove putovanja i odlazaka na razna takmičenja. Iako je svakom djetetu potrebna takva vrsta podrške, ne smije biti i jedina.

Uz roditelje, profesori podržavaju svoje učenike mada često nisu u mogućnosti da im ozbiljnije pomognu.

Foto: Pexels

Takmičenja iziskuju mnogo više od prosječnog znanja, a da bi se do toga došlo, potrebni su i odgovarajući udžbenici. Poznato je da kod nas razne zbirke zadataka npr. iz fizike i matematike dolaze još iz prošlog vijeka. Obično su učenici, zajedno sa roditeljima, primorani da ‘vuku za rukav’ kako bi se njihov odlazak na takmičenje platio iz budžeta. Međutim, zapaženi rezultati često nisu dovoljni da bi dobili potreban novac.

Republički pedagoški zavod RS obezbjeđuje podršku nadarenima u odlasku na takmičenja, a ove godine je za tu namjenu obezbijeđeno 55.000 KM. Nažalost, upravo je novac često jedini razlog za neodlazak na neko dalje takmičenje. Ono što mnogi od njih ističu jeste da, nije potreban samo novac, nego i podrška za koju nadležni isto tako često nisu zainteresovani.

„U okviru saradnje sa Srbijom obezbijeđena je podrška talentovanim učenicima na način da učenici iz Republike Srpske pod jednakim uslovima koriste usluge centara izvrsnosti u Srbiji kao i njihovi učenici. Planiramo da u saradnji sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije otvorimo centar izvrsnosti  i u Republici Srpskoj. Kao izraz dobre saradnje, ovo ministarstvo je obezbijedilo da o njegovom trošku tri učenika iz Srpske borave u centru izvrsnosti za lingvistiku u Tršiću“, kažu u Ministarstvu prosvjete i kulture RS.

Foto: Pixabay

Koliko su spremni da ulažu u mlade, pokazuje i podatak da je Centar za talente RS najavljen prije osam godina (2010.), ali od njega još uvijek nema ništa. Tačnije, nema novca. Pred kraj svake školske godine stižu razna obećanja da će se riješiti do početka nove školske godine, ali… Na naše pitanje koliko će se još čekati, odgovor nismo dobili.

Psiholog prof. dr Aleksandar Milić kaže za eTrafiku da oni koji odlučuju o tome malo znaju o mogućim posljedicama.

„Potrebna je edukacija kadrova koji treba da daju ideje, programe i inovacije. Posljedice su negativne refleksije za pojedince, grupe i zajednicu. Intenzivan rad sa nadarenom djecom i mladima, u skladu sa principom individualizacije, omogućava napredniji razvoj kognitivnih i drugih sposobnosti, konativnih-motivacionih funkcija i afektivnih optimalnih funkcija“, objasnio je prof. dr Milić.

Slično govori i Marčić, ističući da školski sistem treba da pomogne djeci da kreativno razmišljaju.

„Suština je u tome da kroz školski sistem naučimo djecu da razmišljaju izvan zadatih okvira, da usvajaju funkcionalno znanje, za razliku od sticanja tzv. reproduktivnog znanja. U doba interneta potpuno je nebitno i kontraproduktivno memorisanje gomile nepotrebnih podataka. Djeca moraju da nauče kako da obrade more informacija i da iz njih izvuku najoptimalnija rješenja. Jedini način da to urade jeste kreativno razmišljanje, potpomognuto timskim radom i efektivnom komunikacijom“, rekao je Marčić.

Naime, za Centar je obezbijeđen prostor, ali kao i u većini problema u RS, problem su finansije. Na pitanje očekuju li da novac za Centar dođe kao strana investicija ili imaju plan kako da ga osposobe, iz Ministarstva prosvjete i kulture RS takođe nisu htjeli da odgovore.

Stručnjaci ocjenjuju da nepostojanje ovakvog centra onemogućava vođenje evidencije, sprovođenje istraživanja i praćenja razvoja talenta.

Foto: Pixabay

Takođe, predviđen je i Tim za podršku koji promoviše značaj rada s nadarenim i talentovanim učenicima.

„Škole formiraju timove za podršku nadarenim i talentovanim učenicima. Dužnost direktora škole je da na prijedlog nastavničkog vijeća donese rješenje o imenovanju i broju članova tima za podršku. Zakonom je propisano da tim za podršku čine nastavnici škole, stručni saradnici i roditelj učenika. Tim za podršku sarađuje sa stručnim timom škole, promoviše značaj rada sa nadarenim i talentovanim učenicima, sarađuje sa predstavnicima obrazovnih institucija sistema, naučnih institucija, nevladinih organizacija i drugih koji mogu pružiti podršku nadarenim i talentovanim učenicima“, rekli su iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.

U zaostatku za svijetom

Dok RS i dalje samo planira, u Evropi i svijetu, države svoje talente doživljavaju kao bogatstvo u budućnosti i tako se prema njima i odnose. Postoje posebna odjeljenja gdje djeca rade po posebnom planu i programu. Kod nas je to nemoguće, jer nije u skladu sa reformskim ciljevima i postulatima koje zagovara inkluzivno obrazovanje.

U RS plan i program je pisan za prosječnu djecu, a oni koji „odskaču“ od vršnjaka, prepušteni su sami sebi, iako je sa djecom potrebno konstantno raditi kako ne bi odustali od razvoja svojih sposobnosti.

Foto: Pexels

„Takvim radom razvijaće se kreativne sposobnosti mladih generacija. U nedostatku takvog rada, nadareni se pasiviziraju, blokiraju i ometaju u cjelokupnom razvoju“, ističe prof. dr Milić.

Ministarstvo prosvjete i kulture RS naglašava da putem različitih konkursa nastoje da podrže i nagrade nadarene učenike, te da organizuju jednom godišnje prijem za učenike pobjednike republičkih takmičenja u Vladi Republike Srpske, kao izraz podrške za ostvarene rezultate.

„Željeli smo da afirmišemo talentovane učenike i samim tim odgovorimo nekim od osnovnih strateških polazišta koja se odnose na razvoj kulturne pismenosti u zajednici, razvoj publike, te popularizaciju umjetnika i umjetnosti uopšte. Ovi učenici su, pored materijalnih nagrada,  dobili jedinstvenu priliku za susret sa istaknutim stvaraocima u oblasti njihovog umjetničkog djelovanja, te priliku za sticanje jedinstvenog iskustva kroz rad u njihovim ateljeima i studijima, što im je omogućilo da brže napreduju i steknu nova znanja iz oblasti književnosti – proznog i poetskog stvaralaštva, vizuelne umjetnosti i dizajna, muzike, fotografije, dramske umjetnosti, filma i animacije“, kažu u Ministarstvu prosvjete i kulture RS.

Dok RS ne dobije Centar za talente, čini se da nadareni učenici treba da se zadovolje jednogodišnjim prijemom u Vladi RS. Zato, pored cjelokupne situacije, ne treba da čudi što fakulteti iz regiona sve češće lobiraju kako bi se djeca iz RS upisala na njihove fakultete.

1 Comment

  1. Pa normalno, studirao u Srbiji i zavrsio, 0 KM stipendija iz Republike Srpske bez obzira na visok prosjek, ostao u Srbiji , dobio posao, sve najbolje i isti savjet mladima!

Ostavite komentar

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.