„Solidarne protiv institucionalnog nasilja prema ženama“ je ovogodišnja parola osmartovskog marša koji se već osmu godinu održava u Banjoj Luci. Marš počinje u 12 sati okupljanjem ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske, a završiće na Trgu Krajine čitanjem prijedloga zahtjeva za dopunu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske. Program će se nastaviti od 19 sati otvaranjem izložbe fotografija „B-projekt“, nekadašnje studijske fotografkinje iz Beča-Maje Radosavljević u  Banjalučkom socijalnom centru (BASOC).

Izvor: Saopštenje

Ovogodišnjom parolom organizatori žele da ukažu na institucionalno nasilje koje žene preživljavaju  kada se odluče da isto prijave nadležnim organima.

“Često smo svjedokinje dodatno viktimizirajućih, obeshrabrujućih, i osuđujućih komentara službenih lica različitih institucija upućenih ženama poput: ‘Šta ćeš ti na trgu sa malim djetetom?’, ‘Kako si bila obučena’, ‘Šta si radila u to doba sama napolju?’, ‘To je bio samo jedan šamar’. U većini slučajeva institucije institiraju na pomirenju sa počiniocima nasilja šaljući tako poruku nepovjerenja, obeshrabrenja i minimiziranja iskustva žena koje su preživjele nasilje umjesto da se za nasilno ponašanje okrivi i kazni počinitelj nasilja”, kažu organizatori.

Naročito je ovo slučaj ukoliko se nasilje dogodi ženi iz višestrukodiskriminisanih grupacija kao što su to žene sa invaliditetom, Romkinje i pripadnice drugih nacionalnih manjina, samohrane majke, lezbejke itd.

“Upravo zbog ovakve prakse nadležnih institucija  slučajevi nasilja u patrijarhalnom društvu kakvo je naše rijetko se prijavljuju. Prema podacima ankete koju je sproveo Helsinški parlament građana iz Banja Luke o diskriminaciji na radnom mjestu, gotovo polovina žena (50,9%) nisu prijavile seksualno uznemiravanje na poslu i smatraju da se same trebaju pobrinuti za to, 26,4% žena se bojalo da će ako prijavi slučaj seksualnog uznemiravanja ostati bez posla, dok 24,5% žena je osjetilo sramotu jer su seksualno uznemiravane”, navode oni, te poručuju da je sramota uvijek i isključivo odgovornost počinioca nasilja, te da žena nikad nije kriva za nasilje.

Od nadležnih institucija zatijevaju:

  • da se Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici  Republike Srpske u porodici reguliše i omogući ženama, žrtvama nasilja, prisustvo osobe od povjerenja tokom svih procedura pred institucijama koje su subjekti zaštite od nasilja u porodici, od prijave nasilja do okončanja postupka pred sudom;
  • da se službena lica ponašaju nediskriminirajuće u odnosu na žene;
  • da se ženama vjeruje zbog nasilnog iskustva koje su hrabro preživjele;
  • da se protiv počinitelja nasilja pokrene krivični postupak i da se kazni u skladu sa kaznom propisanom za djelo koje je počinio;
  • da se ustanovi obaveza sudova da kontinuirano vode podatke razvrstane po polu u vezi sa predmetima nasilja prema ženama;
  • da se pri policijskim intervencijama u slučajevima nasilja u porodici iz kuće uklanja počinilac nasilja a ne žene i djeca koji su preživjeli nasilje;
  • efikasnija primjena zakona u oblasti zaštite od nasilja bez mješanja ličnih uvjerenja službenih lica;
  • da se počinitelju nasilja izrekne dosljedna primjena hitnih mjera zaštite i zaštitnih mjera propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske i Krivičnim zakonom Republike Srpske;
  • da se službenici i službenice edukuju o specifičnosti nasilja prema ženama i da se spriječi njihovo postupanje po ustaljenim patrijarhalnim normama i običajima; gdje žrtvu prisiljavaju da se vrati počiniocu nasilja po cijenu očuvanja porodice u  kojoj opet trpe žena i djeca;

Ovogodišnji marš je dio regionalne mape osmomartovshih marševa kao i internacionalne kampanje povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena Balance for better.

“Pozivamo vas da nam se pridružite u osmomartovskom maršu u borbi za bolje i pravednije živote žena jer solidarnost je naša snaga!”, stoji u saopštenju za medije.

Organizatori: Oštra Nula, Centar za mlade Kvart, Helsinški parlament građana, Udruženje žena sa invaliditetom Nika, BASOC ( Banjalučki socijalni centar), Fondacija Udružene žene, Centar za životnu sredinu, Inicijativa Građanke za ustavne promjene, Mreža za izgradnju mira.

Napiši komentar