„Već godinama se zalažem da se prava žena na Balkanu vrate na dnevni red Evropskog parlamenta. Posljednji put se o tome raspravljalo 2013. godine. Svjedočimo velikoj regresiji prava žena i u regiji, ali i u Hrvatskoj. U regiji zbog pregovora za članstvo u EU neke stvari postoje na papiru, ali u stvarnosti se ne provode. Potrebno je usmjeriti pažnju na to“, za eTrafiku govori evroparlamentarka Biljana Borzan.

Piše: Anja Zulić

Odbor za ravnopravnost polova Evropskog parlamenta usvojio je Rezoluciju o pravima žena na Zapadnom Balkanu. Kako sve ne bi bilo još jedna stavka na papiru, te kako bi prava žena u zemljama Zapadnog Balkana postala prioritet na evropskoj sceni, glavna autorica Rezolucije Biljana Borzan poručuje da je potrebno konstantno podsjećanje.

Mnoge nevladine organizacije iz zemalja regiona učestvovale su u kreiranju Rezolucije koja sadrži konkretne preporuke za vlade Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije.

„Sa dijelom koji je pod fondacijom Kvinna till Kvinna organizovala sam okrugli sto u Evropskom parlamentu u Briselu. Iz Bosne i Hercegovine navela bih Žene ženama, Udruženje poslovnih žena, Sarajevski otvoreni centar, Centar za ženska prava, Helsinki Citizen’s Rights Assembly, Udružene žene i niz drugih“, navodi naša sagovornica.

Fondacija CURE i Udruženje Prava za sve uputile su krajem prošle godine glavnoj izvjestiteljici Evropskog parlamenta za prava žena na Zapadnom Balkanu Biljani Borzan ključna pitanja koja se tiču uticaja Evropske unije na otvaranje procesa ustavnih reformi i implementacije Zakona o ravnopravnosti polova u BiH. Preporuke iz Policy dokumenta „Kako osigurati rodnu ravnopravnost kroz proces EU integracija“ koju je sačinila Ženska zagovaračka grupa u BiH date su kao prijedlog da budu uključene u Rezoluciju.

Svaka država dobila je konkretne preporuke za područja na kojima treba raditi.

„Za Bosnu i Hercegovinu preporuka je da se odrednice rodne ravnopravnosti uzmu u obzir tokom ustavnih promjena. Traže se pozitivne mjere za poboljšanje zaposlenosti, bolja reakcija na diskriminaciju i loše uvjete rada te bolja implementacija postojećih zakona o radu. Tražimo veća ulaganja u sustav za borbu protiv nasilja nad ženama, a posebno ženama koje su žrtve rata. Tražimo bolji pristup pravosuđu, besplatnu pravnu pomoć i odgovarajuću odštetu“, navodi nam Borzan.

Pitanje koje je upućeno, a tiče se ustavnih reformi u BiH  predstavlja važan segment prve tačke Rezolucije o položaju žena Zapadnog Balkana. U tački pod br. 18 Rezolucije navodi se: “Potiče vladu Bosne i Hercegovine da upotrebljava rodno osjetljiv jezik, ugradi jasnu definiciju ravnopravnosti spolova i zabrani izravnu i neizravnu diskriminaciju u Ustavu, kao dio postupka ocjene ustavnosti”.

„Rascjepkan unutrašnji sistem pokazuje potrebu za harmonizacijom postojećih zakona i jasnom komunikacijom prava“, poručuje naša sagovornica te dodaje da kada bi se ove preporuke usvojile dovele bi do stvarne promjene na Balkanu i ubrzanja dugo očekivanih procesa.

Foto: Privatna arhiva

Zašto je Rezolucija važna?

Ukoliko bi države koje su na evropskom putu ozbiljno shvatile preporuke bile bi u boljoj poziciji prema EU što se tiče članstva, ali i različitih partnerskih odnosa. U opštim odredbama drafta Rezolucije navodi se da uprkos zakonadavnim okvirima njihova  provedba izostaje. Evropska unija mora bolje koristiti financijske mehanizme i programe za poticanje ravnopravnosti spolova, te uočiti važnost vođenja rodno osvještene politike kao alata za borbu protiv diskriminacije.

Upravo za to se borim – da prava žena u zemljama zapadnog Balkana budu prioritet na evropskoj sceni. Tražimo i da se više žena uključi u pregovore o članstvu, te također u bilateralne pregovore unutar regije“, za kraj razgovora poručuje evroparlamentarka Borzan.

Napiši komentar