Otkad je veza od tad je i prekida. A otkad je modernog dejtinga eto nam i ghostinga. Ljudi su uvijek pronalazili različite načine kako prekinuti neki odnos, a sa obzirom na to da smo generacije koje su srasle sa društvenim medijima, došlo vrijeme da tako prekidamo i veze. Nije to real life seen, to je real life blok.

Piše: Anja Zulić

Termin „ghosting“ označava prekid odnosa (romantičnog ili prijateljskog) nenajavljenim nestajanjem iz života druge osobe. Pored nemogućnosti da fizički uspostavite kontakt sa osobom koja vas ghosta, u većini slučajeva komunikacija je prekinuta i na svim društvenim mrežama. Jer, poenta ghostanja je upravo to – ispariti iz nečijeg života i ne zamarati se razgovorima.

Kad se svijet umrežio, čudili smo se da ljudi ozbiljne veze prekidaju SMS porukama, pa smo onda u američkim filmovima i serijama počeli susretati i taj oblik „isparavanja“ iz nečijeg života bez najave, a gle čuda – stiže to i na Balkan. Za osobe koje ghostaju nekoga, to predstavlja lakši put. Ne osjećaju potrebu da razgovaraju sa drugom stranom, izjasne se ili objasne svoje postupke. Izbjegavaju da se dovode u situacije koje mogu biti neugodne, ne mare za emotivne posljedice koje takvo postupanje može proizvesti kod druge strane. Jer osoba koju je neko ghostao najčešće ne zna zašto se to dogodilo, a ne postoji ni mogućnost da sazna.

Foto: pixabay

Belgijska psihoterapeutkinja Esther Perel, koja se u svom radu najviše posvetila proučavanju modernih veza, na jednom od seminara govoreći pred 2.500 milenijalaca o savremenim ljubavima, upoznala se sa novim oblicima intimnih veza i fenomenima koji ih obilježavaju. Između ostalih, tu je i ghosting. Prema Perel, ovi fenomeni pojavili su se jer ljudi sve više praktikuju nedefinisane veze i prolongiraju prekide, što dovodi do „stabilne dvosmislenosti“, odnosno ljudi su uplašeni da budu sami, ali nisu ni spremni posvetiti se izgradnji intimnijih odnosa. Odgovara im mogućnost da imaju nekoga, ali upravo i zbog te nedefinisanosti odnosa ostavlja se sloboda zamućenih linija.

U ovakvoj dejting kulturi, očekivanja i povjerenje su pod stalnim upitnikom. Ghostanje nekoga kao način završetka odnosa jasno ukazuje na nedostatak empatije u društvu. Možda ne odmah, ali nakon nekoliko neuzvraćenih poruka, poziva i na kraju blokiranja, druga strana će zasigurno shvatiti da nešto opasno ne štima i početi preispitivati sebe gdje je pogriješio/la, a odgovore teško da će pronaći.

Zašto neko ghosta?

Zašto neko ghosta i zašto je danas to postalo sve učestalije, još uvijek nema konkretnog odgovara.

“Razlozi mogu biti razni, ali sigurno je da takva osoba nema u socijalnim kontaktima, a vjerovatno ni u drugim dijelovima svog života, znanje šta je normalna, kvalitetna komunikacija.  Znati komunicirati, dakle kod prekida u nekoj vezi znati reći šta nam smeta, šta nam je neprihvatljivo i to argumentovati na način da nas druga osoba razumije (ali se ne mora s time složiti) i biti toliko kulturan, pogotovo kada si sa nekim proveo dio života, predstavlja dio standarda ponašanja i komunikacije koju bi svaka osoba trebala usvojiti tokom života kao dio formiranja sebe kao zrele ličnosti”, govori nam psiholog Davor Petrovčić.

Prema njegovim riječima, za osobu koja ghosta to predstavlja trenutnu dobit i izbjegavanje neugodne situacije.

„Međutim, ako se takav oblik ponašanja usvoji kao standard, predstavlja usvajanje i održavanje socijalno defektnog ponašanja – što sigurno nije poželjno”, poručuje Petrovčić.

Prekidi nikada nisu jednostavni, a pogotovo kada smo ostavljeni od osobe do koje nam je još uvijek stalo. Tada argumenti za prekid mogu olakašati situaciju, što nije slučaj kada jedna od osoba samo nestane.

“Kod svakog prekida, što osoba ima niže samopouzdanje, prekid joj teže pada. Tako da kod ghostanja to joj još više može pogoršati samopouzdanje, jer to doživljava kao potvrdu manje vrijednosti. Osoba sa visokim samopouzdanjem, ghostanje će vjerovatno percipirati prvenstveno kao informaciju o bivšem partneru, sigurno ne pozitivnu”, objašnjava nam Petrovčić.

A kako je kada te neko ghosta podijelila je sa nama naša sagovornica Jelena.

“Sve je bilo okej dok se on odjednom nije prestao javljati, bez ikakvog upozorenja ili opravdanja. Nakon toga često sam prevrtala moguće razloge njegova ghostanja. Godinu dana kasnije, javio se sa glupim izgovorom i još glupljim razlogom povlačenja -‘Nije do tebe, do mene je’. Ove mi se godine dogodila slična situacija sa drugim likom u glavnoj ulozi. Ni ovaj put ne znam tačno razlog, ali pretpostavljam da ću saznati sljedeće godine”, prepričava nam ona.

Foto: pixabay

U kakvoj su vezi dejting aplikacije i ghostanje?

U kontekstu modernih veza i porasta dejting aplikacija, čini se da je i ghostanje uzelo maha. Jer mogućnost da nekoga “samo odmrežiš” i tako prekineš kontakt bez ikakve potencijalne konfrontacije, postaje sve više društveno prihvatljivo.

Naša sagovornica Maja govori nam da je mislila da je ghostanje izmišljotina iz američkih filmova i da nema šanse da to rade odrasle osobe.

“Upoznala sam tog lika na Tinderu. Nekoliko dana smo se dopisivali, činio se kul, bio je sladak i dogovorili smo dejt. Dejt je prošao super i dogovorili smo se da ćemo se opet vidjeti. Nakon toga smo se nastavili čuti par dana, pisao je stalno, pitao imam li vremena početkom sedmice, ali mogla sam tek krajem i tada smo se dogovorili za novi dejt. Do samog dana sve je bilo okej, čuli smo se i zezali. Na dan dejta smo se još nešto dopisivali i onda sam ga pitala da potvrdim u koje vrijeme. Bilo mi je čudno što tu poruku nije uopšte vidio tj gledao par sati, a još više mi je bilo čudno kada se nije uopšte više javio ni taj dan ni drugi. Poslala sam mu nekoliko poruka, između kojih i da je kreten, i na to me zablokirao na svim mrežama. Izgleda da kretena nema samo u filmovima”, prepričava naša sagovornica svoje iskustvo.

Kako nam psiholog Petrovčić govori, današnje lakše uspostavljanje komunikacije putem društvenih mreža sa većim brojem osoba, olakšava i mogućnost započinjanja veza.

“Međutim, samo znanje kako je lako upoznati neku novu osobu, možda ponekad smanjuje motivaciju osoba za ulaganje u postojeću vezu. Poznavanje šireg kruga ‘interesantnih’ osoba doprinosi tome da se umjesto rješavanja problema koji su normalni u svakoj vezi, problem lakše riješi izlaskom iz postojeće veze i uspostavljanjem neke nove, interesantnije”, govori nam on.

A šta kaže statistika?

Autori Tara J. Collins i Omri Gillath u studiji Attachment, breakup strategies, and associated outcomes: The effects of security enhancement on the selection of breakup strategies”, pozabavili su se metodama prekida. Prema ispitanicima, prekidanje kontakta pokazalo se najmanje poželjnim načinom završetka veze. Većina ljudi koja je učestvovala u istraživanju ghosting nije smatrala prihvatljivim načinom završetka odnosa, ali su postajale varijacije o kakvom tačno odnosu je riječ. Pa se tako njih 28% izjasnilo da je prihvatljivo ghostati nekoga nakon samo jednog dejta, a sa druge strane samo 4,7% ih smatra da je ghostanje u redu za prekidanje dugogodišnje romantične veze. Kada je riječ o kratkim vezama, 19,5% smatra ghostanje prihvatljivim u tom slučaju. Većina ispitanika (69,1%) izjavila je da ukoliko znaju da je neko ghostao svog prethodnog partnera, imali bi negativnije mišljenje o njemu. Takođe za većinu ghostanje prijatelja nije u redu, ali je prihvatljivije od ghostanja romantičnih partnera.

Druga istraživanja koja su rađena bavila su se kako pojedinci vide vezu (da li kao sudbinu) ili nešto čemu se u većoj mjeri trebaš posvetiti i raditi na njoj, te kako doživljaju ghostanje u odnosu na svoja uvjerenja. Većina ispitanika koji vezu smatraju sudbinskom odnosno (ako je suđeno – biće, ako nije – neće), smatraju ghostanje kao vid prekida prihvatljivim. Pojedinci koji se vode stavovima da se kvalitetna veza bazira na stalnom radu i ulaganju obje strane, imali su negativne stavove o ghostanju.

Foto: pixabay

Kao što je to istakao filozof Srećko Horvat u jednom TEDx govoru, ako smo svjedoci ogromnih promjena u svim sferama života, moramo se zapitati upravo sada, šta se dešava i sa onom najintimnijom, sa ljubavlju i pitati se ne “Hoćemo li pronaći ljubav?”, već “Kako će ljubav izgledati u budućnosti?”.

Napiši komentar