Uspostavljeni sistem koncesionih naknada i podsticaja za mHE u BiH nema ekonomsku opravdanost i sa stanovišta društva je štetan, jer na godišnjem nivou pravi direktan društveni i finansijski gubitak od preko četiri miliona KM, zaključak je analize ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane na teritoriji Bosne i Hercegovine koju je na zahtjev Centra za životnu sredinu uradio mr. sc. Damir Miljević.

Izvor: Saopštenje 

“Ukupna šteta za društvo koja će nastati daljom primjenom ovog modela podsticanja proizvodnje u male hidroelektrane u narednih 10 godina, samo po osnovu podsticanja sadašnjeg broja malih hidroelektrana koje su u pogonu, može se procijeniti na preko 40 miliona KM, a ona bi bila udvostručena ukoliko bi podsticaj bio odobren svima koji su podnijeli zahtijev”, istakao je on.

Naglašava da postojeći sistem koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane mora hitno pretrpiti značajne izmjene, odnosno potrebno ga je redefinisati kako bi se izbjegla dalja društvena šteta koja nastaje njegovom primjenom.

“Neophodno je izbjeći povećanje ukupnih društvenih gubitaka koje će uslijediti sa novim mHE koje su planirane ili se već nalaze u izgradnji”, zaključio je.

Centar za životnu sredinu je kroz dosadašnji rad i bavljenje problemom ubrzanog razvoja malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini utvrdio da najveću korist od malih hidroelektrana ima investitor i da novac kojim građani plaćaju podsticaje za obnovljive izvore energije putem računa za električnu energiju nije opravdan nikakvim javnim interesima.

“Imajući u vidu da svi potrošači električne energije u BiH plaćaju naknadu za obnovljive izvore energije kroz mjesečne račune za utrošenu električnu energiju, svrsishodnije bi bilo da se taj novac usmjeri u podsticaje za smanjenje potrošnje energije i stvarne obnovljive izvore energije kao što su solarna i vjetro energija. Hidroelektrane donose mnogo više štete nego koristi, a ovom analizom želimo to još jednom dokazati, sada isključivo sa strane finansijske neisplativosti”, izjavila je Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu.

Ovakav sistem je vrlo privlačan za investitore i izazvao je pravu navalu na koncesije i sistem podsticaja, što za posljedicu ima ugrožavanje gotovo svih vodotokova.

Ispunjavanje ciljeva i međunarodnih obaveza BiH po osnovu učešća obnovljivih izvora energije u ukupnoj bruto domaćoj potrošnji vlade entiteta su dominantno zasnovale na izgradnji novih kapaciteta i povećanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, umjesto na smanjivanju potrošnje. Postojeći sistem dobijanja koncesija je složen, haotičan i neuravnotežen sa puno prostora za diskreciono odlučivanje što stvara mogućnost za manipulacije, korupciju i nelojalnu konkurenciju.

Analizu možete pogledati OVDJE.

Napiši komentar