Grad Banjaluka na svojoj teritoriji dobija prve urbane bašte – teritorije na kojima će građani imati priliku da se bave baštovanstvom i proizvode hranu za vlastite potrebe.

Piše: Nataša Tomić

Prema riječima Gorana Pivaševića, potpredsjednika Udruženja građana ‘Gradske bašte’, ovaj koncept je počeo da se razvija 2017. godine od strane Miodraga Dakića iz Centra za životnu sredinu, nakon čega je osnovano i udruženje.

„Krajem 2017. godine Miodrag je organizovao jedan sastanak, gdje je pozvao sve zainteresovane građane kako bi tu ideju i saznanja predao drugim ljudima, a oni bi je pokušali dalje voditi. Kako nam je tada rekao, i on je bio iznenađen odzivom. Tada je došlo do međusobnog kontakta nekoliko ljudi koji su dalje preuzeli ovu priču i preko građanske inicijative je učinili vidljivijom građanima. Tada smo radili samo na informisanju građana o ovoj ideji. Da bi ova priča poprimila još ozbiljniji karakter ušli smo u osnivanje Udruženja građana ‘Gradske bašte’, kako bismo sa pripremljenim projektom mogli postaviti temelje za realizaciju ovakve jedne nove priče. Trenutno u našem udruženju imamo vrsne poznavaoce ove, možemo reći, vještine, koji su u baštovanstvu već dugi niz godina, pa i decenija, i uz čiju ćemo mentorsku pomoć razviti jedan novi koncept baštovanstva na našim prostorima. Da ne bi ispalo da smo mi nešto posebno izmislili, ovaj koncept je već odavno poznat i u svijetu kao Community gardens. Neko će reći da su bašte u Banjaluci postojale i ranije i da to kod nas nije ništa novo. Bašte jesu postojale prije, ali ovakav koncept i organizovano obučavanje građana ipak nije“, počinje Pivašević priču za eTrafiku.

Urbane gradske bašte su poznate i česte u svijetu, a ova praksa podrazumijeva proizvodnju hrane u urbanim područjima. Slobodne gradske površine se pretvaraju u bašte, gdje građani mogu da uzgajaju povrtarske kulture, voće i začinsko bilje – sve to u skladu sa prirodom.

„Ukratko rečeno, građani će naučiti tehnike proizvodnje vlastite hrane, vidjeće da to nije nikakva ‘nuklearna fizika’, a uz to će osjetiti čari solidarnosti, odgovornosti i tolerancije. Takođe naučiće nešto najvažnije, a to je čuvanje i razmjenu sjemena biljaka koje su uzgojili“, tvrdi Pivašević, te dodaje da su građani i više nego zainteresovani za učešće u ovom projektu, koji je za društvo značajan iz mnogo razloga.

Građani će se vratiti zdravim navikama, jesti zdraviju hranu, razvijati svijest o zdravom okruženju, a samo mjesto može postati i značajna lokacija na turističkoj mapi grada Banjaluka.

„Moderan način života napravio je od ljudi zavisnike o hrani koja im se prodaje sa sumnjivom kvalitetom. Mi želimo da pokrenemo ljude kako bi promijenili svoj način života, da budu bar u određenom segmentu nezavisni i sigurni. Jedan od glavnih strahova ljudi je strah od gladi i bolesti. Kada naučite prozvoditi vlastitu hranu koja je uz to i zdrava, tada nestaju ta dva straha. Gledajući sa jedne sasvim druge strane, sigurni smo da ćemo kao jedna zelena oaza u gradu biti vrlo zanimljivi na turističkoj mapi Banjaluke. Uz veliku popularnost ‘Rekreativne zone Banjaluka’ u kojoj građani mogu kroz odmor, šetnju i rekreaciju uživati u prirodnom okruženju, tako će i u ‘Banjalučkoj gradskoj bašti’ građani kroz rad, učenje i druženje kreirati još jednu zanimljivu turističku tačku u gradu“, govori Pivašević.

Ideja je da svi zainteresovani građani uz simboličnu članarinu dobiju parče zemlje na kojoj bi mogli da se bave baštovanstvom, a da članovi  udruženja  budu oslobođeni ovih troškova. Ipak je, kako tvrdi Pivašević, bitniji segment ove priče onaj humani, ljudski. Socijalno ugrožene porodice će dobiti priliku da besplatno u bašti uzgajaju biljke i sebi proizvode hranu, a postoji i mogućnost međusobne razmjene plodova.

„Bitan segment je razvijanje međusobnih odnosa između građana, razmjena dobara i pomaganje. Recimo, ako volite jabuke, umjesto da ih kupujete iz uvoza, vi ćete preko poznanstva i druženja sa nekim novim ljudima iz komšiluka lako doći do njih. Ako volite krastavce, naučićete kako da ih uzgojite i sa malo truda, druženja i zabave imaćete ih u tolikoj količini da ćete ih poklanjati, mijenjati ili čak prodati. Neko će od vas uzeti krastavce, a vama će dati maline koje vi niste sadili, a koje takođe volite. Na takav način se pravi zatvoren nezavisan krug građana. Vrlo slično je i sa mnogim drugim proizvodima koji su lako dostupni na našim prostorima“, tvrdi naš sagovornik.

Značaj ovog projekta je prepoznao i Grad, pa Udruženje aktivno traži zemljište gdje bi mogli započeti realizaciju projekta. Za sada su idealnu lokaciju pronašli na Rakovačkim Barama, ali postoji i mogućnost zakupa privatne parcele. Uslov je da je blizu grada te da se gradskim prevozom može lako doći do nje.

„Saradnja sa Gradom se ogleda u tome da nam Grad ustupi slobodno zemljšte na korišćenje, na kojem bismo i realizovali ovu ideju. U neku ruku mi ćemo Grad osloboditi održavanja tog zemljišta, a sa druge strane dati jedan zanimljiv i koristan sadržaj. Dobili smo nekoliko lokacija i jedino mjesto koje nam je odgovaralo lokacijski, infrastrukturalno i prostorno je u Rakovačkim barama. Sada je preostalo da ova ideja bude jedna od tačaka prve naredne Skupštine Grada, na kojoj bi odbornici odlučili da li žele podržati ovu ideju. Tek nakon toga, ako na Skupštini ‘dobijemo zeleno svjetlo’, radilo bi se na potpisivanju ugovora i početku naših priprema. Tada bismo, kao udruženje građana, taj dio zemlje ponudili zainteresovanim građanima i sa njima potpisivali jednogodišnje ugovore pomoću kojih će svako od njih dobiti dio svoje parcele na korišćenje, mentora koji će ga podučavati, besplatne seminare, sjemena za sadnju i svu drugu potrebnu infrastrukturu“, priča Pivašević za kraj razgovora, te dodaje da se prva sezona bašte očekuje početkom 2019. godine, ali da do tada namjeravaju organizovati razne seminare za sve zainteresovane kako bi ih upoznali sa konceptom i naučili baštovanstvu da svi zaljubljenici u poljoprivredu i baštovanstvo  novu sezonu dočekaju što spremniji.

Napiši komentar