„Preduzetništvo se smatra ključnim aspektom ženske emancipacije i uopšte poboljšanja položaja žena u društvu i dostizanja ravnopravnosti polova. Društvo dobija bolju iskorištenost svih resursa, a ženski potencijal za preduzetništvo je veliki. Pored toga, stvara se  mogućnost da se poveća zaposlenost žena koja je izrazito niska, samo jedna četvrtina radno sposobnih žena radi legalno (prijavljene i imaju penziono i zdravstveno osiguranje) dok je učešće žena u sivoj ekonomiji ogromno. Ženski rad je nevidljiv, neplaćen i nevrednovan i žene su generalno siromašniji dio društva. Uzmite samo podatke o korisnicima socijalne pomoći, tamo gdje su razvrstani po polu i vidjećete da mnogo više žena prima socijalnu pomoć. Razvoj ženskog preduzetništva je samo jedna od mjera da se položaj žena unaprijedi, od čega cijelo društvo ima koristi.“

Piše: Nataša Tomić

Ovako se najbolje, prema tvrdnjama Radmile Žigić, može opisati trenutno stanje žena u društvu, ali i sve koristi koje bi žene i društvo dobile razvojem ženskog preduzetništva.

Prema Mastercardovoj listi ženskog preduzetništva, najbolje tržište za razvoj ženskog preduzetništva  u 2018. godini je imao Novi Zeland, a za njim Švedska i Kanada, preduzetničke poduhvate je tokom 2016. godine započelo ili vodilo oko 216 miliona žena što predstavlja povećanje indeksa preduzetničke aktivnosti za 10% od 2014. do 2016. godine.

Međutim, kako tvrdi Žigić, direktorica Fondacije ‘Lara’, žensko preduzetništvo u Bosni i Hercegovini još uvijek nije dovoljno prepoznato.

„Žensko preduzetništvo uopšteno nije dovoljno razvijeno i učešće žena u preduzetništvu najgrublje može se podijeliti na preduzeća/djelatnosti koje vode samo žene i situacije kada su žene suvlasnice preduzeća zajedno sa ostalim članovima porodice, sa suprugom, ocem ili nekim drugim. Većina preduzetničkih djelatnosti čije su vlasnice same žene i one su i menadžerice su takozvani mali biznisi, to su trgovine, uslužne djelatnosti (frizerske, kozmetičke i druge usluge), rjeđe ugostiteljstvo i slično. Danas već imamo žena u zdravstvu i advokaturi koje samostalno vode ovaj posao i veoma su uspješne i ovo je veoma značajna promjena“, tvrdi Žigić, a Aida Zupčević, predsjednica Udruženja poslovnih žena u BiH, dodaje da se ipak primjećuju određeni pomaci.

„Položaj preduzetništva uopšteno, nije dobar, pa gledano tako nije ni preduzetništva žena. Ali ipak, imamo pozitivne naznake, postajemo prepoznatljive, dobijamo svoje mjesto u svijetu biznisa. Pokrenulo se“, tvrdi Zupčević.

Prema podacima Nikoline Dorontić-Alibabić iz  Privredne komore Republike Srpske „prema vlasničkoj i suvlasničkoj strukturi, žene su vlasnice 10.765 subjekata u Republici Srpskoj ili 27,32% svih privrednih subjekata u Republici Srpskoj i suvlasnice 695 subjekata ili 1,88% svih subjekata. Dakle, u vlasništvu i suvlasništvu žena je 29,1% privrednih subjekata Republike Srpske ili jedna trećina“. Takođe, podaci ukazuju na činjenicu da je „više  žena vlasnica u zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti dok su suvlasnice dominantnije kod pravnih lica.“

Takođe, Dorontić-Alibabić tvrdi da su žene u preduzetništvu najzastupljenije u uslužnim djelatnostima.

„Pomenuta struktura je povezana i sa djelatnostima u kojima posluju žene, a to su najčešće uslužne djelatnosti kao što je trgovina gdje posluje 4.547 subjekata, ostale uslužne djelatnosti sa 1.550 subjekata, ugostiteljstvo i hotelijerstvo gdje posluje 1.526 subjekata, prerađivačkoj industriji 908 subjekata te stručne, naučne i tehničke djelatnosti 797 subjekata“, tvrdi Dorontić-Alibabić.

Podaci koji ukazuju da su žene osnivači ili suosnivači oko 26% preduzeća u Republici Srpskoj, a oko 34% u Federaciji Bosne i Hercegovine ukazuju i na to da žene imaju pravo da traže bolju poziciju za sebe i svoje poslove.  Ipak, prema riječima Radmile Žigić, preduzetništvo je još uvijek dominantno muški prostor i postavlja se pitanje da li bi žene same mogle ostvariti uspješne biznise upravo zbog prepreka sa kojima se susreću.

„Preduzetništvo i poslovni svijet još je dominantno muški prostor, u njemu ima mnogo žena koje su veoma uspješne, ali najčešće su na pozicijama srednjeg ili višeg menadžmenta, rjeđe na čelu.  Ulazak žena u poslovni svijet opterećen je brojnim objektivnim preprekama, predrasudama i činjenicom da  su u BiH muškarci uglavnom vlasnici imovine, zemlje i kapitala, ili su im novac, moć i veze dostupni zato što dominiraju u političkom životu“, govori Žigić za eTrafiku.

Kako tvrdi nacrt Strategije razvoja preduzetništva žena Republike Srpske za period 2018-2022 „zakonodavstvo Republike Srpske ne pravi razliku između poslodavaca po pitanju pola te su svi zakoni i politike zasnovane na ravnopravnosti polova odnosno jednakim uslovima za muškarce i žene koji žele poslovati u Republici Srpskoj“. Ipak, stvarnost je drugačija pa se žene pored prepreka sa kojim se susreću svi preduzetnici bez obzira na pol, susreću i sa preprekama i predrasudama samo zato što su žene.

„Ženama je veoma teško da usklade porodični i profesionalni život jer se u patrijarhalnim porodičnim odnosima one smatraju odgovornim za podizanje djece i brigu o porodici. U situaciji kada treba da biraju između porodice i karijere, mnogo žena odlučuje da prednost da porodici i bira manje zahtjevne poslove.  Preduzetništvo je veoma zahtjevna oblast. Muškarci najčešće ne moraju da prave ove izbore, podrazumijeva se da je cijela porodica u funkciji njihovog poslovnog napredovanja“, tvrdi Žigić, a Zupčić dodaje da se sa posebnim vidom predrasude susreću mlade, neudate žene koje se odlučiti pokrenuti vlastiti biznis prije zasnivanja porodice.

„Moglo bi se reći da one nemaju problema jer nemaju muža, pa ni obaveze pripreme ručka, nemaju djece pa ni problema sa čuvanjem djece i slično. Ako razgovarate s njima vidjet ćete da one imaju niz problema. Društvo ih teško prihvata, pogotovo u malim sredinama, jer poremetile su njihov način spoznaje stvari (prvo udaja i djeca,pa tek nekad kasnije karijera). One teže nalaze i partnera, većina muškaraca zazire od sposobne žene iz straha od njene superiornosti. Često nemaju podršku ni svojih roditelja“, tvrdi Zupčić te ukazuje na činjenicu da su žene „predanije poslu, temeljnije, teže i rjeđe izgovaraju “lako ćemo“ i da ih od muškaraca u velikoj mjeri razlikuje i činjenica da svoje poslove obično završavaju u kancelariji, a ne na kafama te da teže podliježu korupciji, ne oslanjaju se na stranačku podršku u rješavanju poslovnih problema.“

Foto: Pixabay

Žene – svježina koja je preduzetništvu potrebna

Maja Miljević, pokretačica koncepta ‘Zdrava logika’ koji se danas bavi distribucijom i prodajom organskih proizvoda te članica jedne od najuspješnijih softverskih kompanija u BiH ‘Nsoft’, tvrdi da su žene preduzetništvu dale jednu posve novu dimenziju.

„Od kada su žene prisutne u poslovima smatram da su unijele moral, etiku, tačnost i razvoj mikro segmenata biznisa, što opet mogu da vidim iz niza primjera. Smatram da je rad jedinstven, bio on rad u kući ili rad na poslu, oba se trebaju i moraju vrijednovati. Žena je jednako sposobna i na jednom i na drugom polju. Žene treba prihvatiti kao sposobna bića i dati im priliku“, tvrdi Miljević, te dodaje da je najveći problem ženskog preduzetništva, pored našeg tradicionalnog društva koje ženu vezuje jedino za kuću i porodicu, bosanskohercegovački sistem.

„Mi živimo u kapitalističkom vremenu kada je tržište globalno, brzo se razvija i prisutno je sve više inovacija. Lično, volim kapitalizam iz ugla pokletanja zdrave konkurencije, inovativnog razmišljanja i mogućnosti da, ukoliko neko ima dobar proizvod ili uslugu, može da ga proda na globalnom tržištu. Ono što jeste problem to je  lijeni sistem Bosne i Hercegovine koji to ne prati. Tu prvenstveno mislim na birokratiju, slabe podsticajne aranžmane države, stepen rizika zbog nerazvijenosti te drugih ekonomskih pokazatelja koji su prisutni u slabije razvijenim zemljama.“

Dubravka Aničić koja je pokrenula brend prirodne kozmetike ‘Mystery’ tvrdi da je tajna uspjeha u preduzetništvu rad i samo rad. Svaka prepreka u poslu vodi samo jedan korak više, ukoliko se ne odustaje.

„Posao je posao, treba raditi, treba dati 100% sebe. Ko je spreman podnijeti žrtvu, uspjeće, ko nije, otpada. Teško je biti žena u biznisu, najviše zbog djece, jer nekada se radi i po 12 sati dnevno. Kada vodite firmu, bila ona mala ili velika, imate šansu da svaki dan radite nešto novo i nešto drugačije, svaki dan je drugi izazov i šansa za novo saznanje. Za mene je svako saznanje novi uspjeh. Još sam u fazi malog djeteta koje se raduje svakom sledećem danu i svakom novom i stabilnijem koraku“, tvrdi Aničić.

Ipak, ni Dubravka ni Maja preduzetnike ne dijele na muške i na ženske. Svi se oni svakodnevno susreću sa sličnim izazovima koje prevazilaze kako znaju i umiju.

„Okružena sam muškim svijetom koji podržava žene preduzetnice. Oni koji nisu podržavali počeli su u mene vjerovati kada su vidjeli prve rezultate. Ne dijelim ja muškarce i žene na taj način. Imam u okruženju više žena koje osuđuju žensko preduzetništvo. Osobe u svijetu biznisa dijelim na one koje  su spremne da se bore i oni koji nisu. Što je i normalna stvar. Postoje ljudi lideri i vizionari i ljudi operativci i zajedno sa svim tim ljudima sistem i može da funkcioniše“, tvrdi Maja.

Takođe se slažu i oko činjenice da je za uspješan biznis neophodna dobra ideja, neprekidan rad, upornost i neodustajanje. Nemaju preduzenici ‘ono nešto’ o čemu se posebno priča. Njihov osnovni as u rukavu jeste vjera u sebe i svoje sposbnosti, rad i trud.

„Preduzetništvo je samo po sebi kompleksno, trebate posjedovati vještine iz raznih oblasti. Kada krećete sa svojim preduzetničkim poduhvatom nemate baš jasnu sliku šta trebate znati, kako i koliko, međutim, sve se može naučiti. Ja, lično, smatram da svako treba da radi ono u čemu je najbolji, tako da ja kada trebam da radim u nekoj od oblasti u kojoj nemam baš puno iskustva obično konsultujem stručnjake iz te oblasti i skratim put lutanja i istraživanja“, tvrdi Dubravka.

Takođe, ono što je svakom preduzetniku potrebno, a čega u našem sistemu posebno nedostaje jest pomoć države. Ove dvije  preduzetnice tvrde da do sada nisu dobijale nikakav vid pomoći od države, a da bi im on svakako dobro došao. Prema Majinim riječima najbitnija, je podrška žena ženama.

„Po meni, žene trebaju dati podršku ženama. Kroz cjelokupno iskustvo imala sam više žena koje osporavaju moj rad nego muškaraca. Čak i jaki muškaraci u biznisu su mi prvi pomogli i bili tu da pomognu razvoju Zdrave Logike. Mi treba da prevaziđemo ustaljena vjerovanja koja nas koče u mnogim stvarima pa i u tim. Trebamo se okrenuti razmišljanju o budućnosti, kreativnosti i inovacijama te to sve podržiti vremenom i upornošću. Garantujem da bi i naša ekonomija i porodica, i odnosi muškaraca i žena i sve drugo ojačalo“, zaključuje Maja Miljević.

Napiši komentar