fbpx

Umjesto da naknade od koncesija budu jedna od najznačajnih stavki za popunjavanje budžeta Srpske, domaći političari kao da se trkaju da iznosi koji će završiti u njemu budu što niži!

Piše: Ognjen Tešić

Česte izmjene zakonskih propisa koji regulišu oblast koncesija, te nedomaćinsko ponašanje nosilaca vlasti, koji su svjesno zaključivali koncesione ugovore sa sumnjivim preduzećima i pojedincima na njihovom čelu, dovele su do toga da ova oblast bude sinonim za izvlačenje budžetskog novca i enormno bogaćenje pojedinaca bliskih vlasti.

Podrži eTrafiku

Aktuelni zakonski propisi su omogućili da se u Srpskoj investitori nađu u neravnopravnom položaju, prije svega domaći, dok su se skoro svi strani, barem oni značajniji, povukli iz koncesonih ugovora.

Strane firme se povukle

Podsjećamo, jedan od najvećih proizvođača električne energije u Evropi, njemački “RWE Inoggy”, imao je potpisan koncesioni ugovor o izgradnji četiri hidroelektrane na srednjem toku rijeke Drine. U projekat je, prema procjenama, pomenuta firma trebala uložiti oko 500 miliona evra, i zaposliti nekoliko hiljada lokalnih radnika. Iako razlozi zašto je njemačka firma istupila iz koncesionog ugovora nikada nisu javno saopšteni, njemački mediji kao osnovni razlog navodili su korupciju i suviše komplikovane administrativne procedure, koje su najčešće služile za “reketiranje” investitora.

Slično su prošle i norveške kompanije “Technor energy” i “Technor energy 2”, koje su imale potpisane ugovore o koncesiji sa Vladom RS za izgradnju 10 mini hidroelektrana u donjem slivu rijeke Bosne, a čija bi izgradnja koštala 250 miliona evra. Razlog zašto norveške firme nisu ispoštovale koncesione ugovore i za 10 godina izgradile obećane hidroelektrane, i u ovom slučaju treba tražiti u mnogobrojnim i komplikovanim procedurama, što kod stranog investitora izaziva sumnju da bi mogli biti ucjenjivani od strane domaće vlasti, ukoliko bi ušli u takav posao.

Sa druge strane, nekima je u ovom poslu išlo i više nego dobro. Razlog zašto dolazi do protekcije određenih domaćih investitora je, šta bi drugo, nego stranačka pripadnost. U ovoj oblasti veliku ulogu igraju lokalne vlasti, pogotovo u oblasti izdavanja građevinskih i drugih neophodnih dozvola za gradnju i upotrebu objekata (mini hidroelektrane, skladišta i sl.), što dodatno komplikuje ovu oblast ali ostavlja mogućnost da se i lokalne vlasti „ugrade“. Iako je zakon u trenutku njegovog donošenja bio prihvatljiv za investitore on je više puta mijenjan što kroz procedure izmjena zakona što putem podzakonskih akata ministra industrije, energetike i rudarstva RS, koji su išli grubo na štetu javnih interesa Republike Srpske, a sve u interesu pojedinačnih, najčešće kontroverznih koncesionara.

Ministar bira da li je pet ili 50 miliona

Izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama iz februara ove godine omogućeno je da ministar sam određuje koncesionu naknadu u određenim privrednim djelatnostima. Takođe, izmjenama ovog zakona je određeno da se koncesiona naknada za ustupljeno pravo u oblasti elektroenergetike, energenata, rudarstva i geologije utvrđuje procentualno od vrijednosti planirane investicije koncesionara, a u rasponu od 0,5 odsto do pet odsto.

Dragan Čavić

– Sa tom izmjenom je legalizovana mogućnost da oni koji donose odluke o koncesijama budu korumpirani do beskraja. Npr, kažu da će treći blok TE Gacko koštati oko milijardu maraka. Pet odsto koncesije je 50, a 0,5 odsto je pet miliona maraka. Investitora će interesovati da plati što manje jer je razlika 45 miliona! To otvara prostor za onog ko odlučuje o koncesijama da kaže “cifra je 10 miliona, pet je koncesiona naknada, a pet naknada meni”. Ti veliki rasponi moraju biti precizno uređeni. Kriterijumi u lepezi od 0,5 do pet odsto – šta znači jedan, šta dva itd, sa opisom. A toga nema, nego se ostavlja na slobodnu volju da to onaj koji izdaje koncesije odredi – rekao je lider NDP-a i poslanik u Narodnoj skupštini RS Dragan Čavić.

Takođe, ove izmjene i dopune zakona donošene su po hitnoj proceduri i bez javne rasprave pred naučnim i stručnim ljudima iz ove oblasti, što budi sumnju da je cilj bio usvajanje lošeg zakona koji će otvoriti vrata mnogim stranim i domaćim mešetarima da nemilosrdno i za male pare koriste naše resurse. Ovako velikim rasponima je poništeno načelo jednakosti investitora i omogućeno samo podobnim da iskorištavaju domaće prirodne resurse. Ozakonjen je i prethodni kriminal prilikom dodjela koncesija i širom otvorena vrata njihovim budućim kriminalnim dodjelama, što će ostaviti nesagledive posljedice i na prirodna bogastva i na budžet RS.

– Rasponi u koncesijama koje propisuje zakon dovode do zaključka da je ovo prostor za potencijalnu korupciju, prostor u koji će pohrliti mnogi mešetari, koji ovdje žele da zarade ogromne količine novca, a da bi taj novac zaradili moraju da se bave korupcijom i da naguraju mito u određene džepove – poručio je u februaru ove godine u Narodnoj skupštini RS predsjednik SDS-a i poslanik Vukota Govedarica, prilikom usvajanja pomenutih izmjena.

Inače, pomenuta koncesiona naknada do juna 2016. iznosila je 3,6 odsto, da bi tada bila smanjena na 0,5 odsto, o čemu smo detaljnije pisali u tekstu Zašto Srpska toliko izlazi u susret Vuku Hamoviću?!

Loše i u drugim oblastima

Slična loša zakonska rješenja pronalazimo i u drugim oblastima. Npr. kod koncesija u saobraćaju, turizmu ili trgovini, je takođe ostavljen preveliki raspon ministrima u određivanju koncesionih naknada.

Pročitajte i:

Zašto vlast u RS toliko izlazi u susret Vuku Hamoviću?

Za koga građani RS svaki mjesec izdvajaju pet maraka?!

eTrafika.net

Napiši komentar