Nakon raznih nagađanja i polemika o budućnosti plave barake uz obalu Vrbasa koju je koristilo Udruženje ‘Zdravo da ste’, priča je dobila i svoj, izgleda konačni epilog, koji uključuje izgradnju hotela na tom mjestu. Ova odluka je pogubna, ne samo za Udruženje kojem će kao jedinom omladinskom udruženju u Banjaluci biti ugrožen rad, već i za životnu sredinu i stanovništvo.
Piše: Nataša Tomić
Iako su mnogo puta isticali da su im potrebne nove, veće i bolje prostorije za rad, Udruženje ‘Zdravo da ste’ je do sada sve svoje aktivnosti obavljalo na nekoliko lokacija u gradu, uključujući tu i plavu baraku. Ipak, novim Planom za interpolaciju objekata društvenog sadržaja grada Banjaluka, na mjestu te barake planira se izgradnja hotela, odnosno „poslovnog objekta – hotela, spratnosti P+4, sa pripadajućim zelenim i popločanim površinama“. Dalje će se definisati kapacitet hotela, a unutar objekta je predviđeno i „smještanje javnih službi i drugih društvenih djelatnosti“. Takođe, planirana je „rekonstrukcija postojećeg parking prostora na lokaciji, te uređenje pješačkih površina uz rijeku Vrbas.“
Podsjećamo, ‘Zdravo da ste’ je plavu baraku dobilo na korištenje od Grada Banjaluka još 2003. godine i od tada je ova zgrada vaskrsla u mali raj gdje su se svakodnevno održavale razne radionice i kursevi, a sve to pod organizacijom članova ovog udruženja. Ovo udruženje, koje postoji već 22 godine, i koje je ostavilo veliki trag u oblasti rada sa djecom i mladima, prema riječima izvršne direktorice Aleksandre Štrbac, nikada nije imalo finansijsku podršku grada već se uvijek oslanjalo na međunarodnu pomoć i projekte, a gradu je redovno izmirivalo svoje obaveze. Uz to, prostor plave barake su sami uredili i održavali.
„Sredstva koja smo dobijali od Grada u proteklih desetak godina uglavnom smo i vraćali Gradu kroz plaćanje PDV-a za prostor i režije, tako da je naš rad zavisio od međunarodne pomoći i projekata koje smo realizovali kroz program Omladinskog centra. Prostor koji smo koristili dobili smo u ruševnom i zapuštenom stanju pa smo ga morali učiniti upotrebljivim i od tada svake godine ulažemo u održavanje barake novac koji nije mali. Po našoj računici do sada smo u razne popravke vodovodnih i elektro instalacija, podova, zidova, krova uložili oko 50.000 KM. Pri tome, nikada nismo imali dovoljno prostora da zadovoljimo potrebe mladih, pa smo koristili i prostore u drugim organizacijama i u prostoru u kojem je djelovao Dom omladine. Nažalost, danas se i taj prostor koristi za sve i svašta, ne samo za mlade, iako je dobro funkcionisao kao podrška i zajednički resurs omladinskih organizacija i organizacija koje imaju programe za mlade“, tvrdi Aleksandra za eTrafiku, te dodaje da je jedan od problema Plana za interpolaciju činjenica da sve veći broj omladinskih organizacija, zbog ovakve politike države koja ne prepoznaje korisne stvari za zajednicu, prestaje sa radom, te da i mladi ostaju bez podrške i bez podsticaja za rad i stvaranje.
„Preostaće samo komercijalne aktivnosti koje morate da platite, a u društvu koje je sve siromašnije svakim danom, njih će koristiti mali broj odabranih, dok će onima kojima su zapravo i najpotrebnije te prilike biti nedostupne. Nekome takva situacija sigurno odgovara jer se sistem po svojoj definiciji opire promjenama, a svjesni, odgovorni i aktivni mladi ljudi bi svakako imali mnogo primjedbi na organizaciju sistema u kojem žive danas“, dodaje ona.
Jelena Brkić iz Centra za životnu sredinu tvrdi je najveći problem Plana pokušaj da se pod izgovorom društvenih sadržaja grade objekti od kojih će pojedinici imati najviše koristi.
„Planirana izgradnja hotela na mjestu Omladinskog centra Zdravo da ste, kako i gradnja višespratnice u Novoj Varoši su izazvali najviše pažnje naših sugrađana. Kada je u pitanju konkretno gradnja hotela na mjestu barake, postavlja se pitanje kakav društveni sadržaj gradske vlasti planiraju u okviru hotela. Šta je osim kafane pogodno da bude u sklopu hotela? S druge strane, u tekstualnom dijelu plana nije navedeno koji društveni sadržaj je Grad predvidio na toj lokaciji. Uvjereni smo da pomenuti hotel neće biti u gradskom vlasništvu iako to nije zvanično potvrđeno. Takođe, mišljenja smo da baraka svakako nije pogodna da bude omladinski centar jer je u velikoj mjeri neuslovna. Problem je u tome što Grad Banjaluka nije prepoznao ‘Zdravo da ste’ kao udruženje od interesa za Grad iako je u pitanju jedino udruženje koje ima omladinski centar i jedini omladinski centar ovog tipa u Banjaluci. Kao posljedicu toga, ‘Zdravo da ste’ nije dobila alternativnu lokaciju za novi omladinski centar što je ogroman gubitak za Grad Banjaluku, a posebno za svu djecu i mlade koji su korisnici ovog centra. Trenutna situacija ukazuje na to da ćemo potencijalno dobiti još jedan hotel, a izgubiti jedini omladinski centar koji imamo“, tvrdi Jelena, te dodaje da Banjaluku svakako treba razvijati kao turistički centar, ali da se postavlja pitanje prioriteta – još jedan hotel dostupan ograničenom broju građana ili omladinski centar.
Ono u čemu se slažu i Udruženje Zdravo da ste i Centar za životnu sredinu je činjenica da će ovaj Plan korist donijeti samo određenom broju građana i to onom najbogatijem, dok će ostatak stanovništva biti uskraćen za mnogobrojne koristi koje zelene površine sa sobom nose.
„Ako poredimo očuvanje zelenih površina i sve izraženiji trend ‘betonizacije’ grada, oba pravca imaju benefite – samo je pitanje za koga. Izgradnja objekata na slobodnom građevinskom zemjištu, a svjedoci smo u posljednje vrijeme i tendencije zauzimanja javnih i zelenih površina, ima korist isključivo za pojedince. S druge strane, očuvanje malog broja preostalih i stvaranje novih zelenih površina u našem gradu ima višestruke benefite za sve nas. Naime, zelene površine, osim što su prostor za igru i rekreaciju imaju veliki uticaj na regulaciju temperature u gradu, odvođenje oborinskih voda, kvalitet vazduha i biodiverzitet. Posmatrajući zelene površine sa društvenog aspekta, one su svakako mjesta okupljanja i društvene interakcije te mogu da služe za demokratsko iznošenje stavova svakog pojedinca“, tvrdi Brkić, a Štrbac dodaje da vlasnici ovakvih objekata nikada nemaju osjećaj društvene odgovornosti da zajednici bilo šta vrate.
„Smatramo da se grad tako razvija u potpuno pogrešnom pravcu. Pokretali smo i podržavali do sada, i uvijek ćemo i podržavati, sve inicijative koje se tome protive. Zajednička dobra, bilo da su to zelene površine ili društveni prostori bilo kojeg tipa moraju da postoje u svakom razvijenom gradu i simboli su i indikator brige zajednice o ljudima koji u njoj žive. Odbornici grada su usvojili i važne dokumente kojima se obavezuju da će obezbijediti djeci i mladima u gradu da imaju uslove za zdrav rast i razvoj, pa ne znam kako će to realizovati kroz privatne hotele, zgrade, i bez znanja i iskustva“, navodi Aleksandra.
Gradske vlasti već godinama nijeme
Udruženje ‘Zdravo da ste’ je za ove 22 godina postojanja i rada iza sebe ostavilo veliki broj akcija, radionica i edukacija na kojima su aktivno radili na poboljšanju položaja mladih u društvu, pomoglo u osnivanju omladinskih centara u drugim dijelovima Republike Srpske, osnovalo i grupu ‘In spe’ i neformalnu mrežu ‘Snažniji glas za djecu’ i zajednici doprinijelo na način na koji ona, očigledno nije svjesna. Umjesto da se oduži i pomogne u radu, zajednica ovome udruženju svakodnevno postavlja razne prepreke.
Udruženje je nekoliko puta tražilo sastanke za gradonačelnikom i predstavnicima gradskih odjeljenja kako bi od njih dobili rješenje problema smještaja. Do sastanka nikada nije došlo, a ne samo da su članovi udruženja svjedočili javnom izvinjenju gradonačelnika odbornicima zato što nije mogao smanjiti budžet grada za omladinske projekte, sada je cijela situacija je dobila i negativan rasplet izradom Plana za interpolaciju.
„Gradonačelniku smo slali molbe za sastanke tri puta, i nikad nas nije primio. Posljednji put je proslijedio zahtjev u Odjeljenje za kulturu, turizam i socijalnu politiku, koji su to proslijedili u Odjeljenje za obrazovanje, zdravstvo, omladinu i sport, a onda su oni to proslijedili u Odjeljenje za lokalni ekonomski razvoj i strateško planiranje, gdje su nam prije godinu dana rekli da ne mogu da riješe naš problem bez gradonačelnika i da moramo da se sastanemo s njim, jer nemaju na raspolaganju dovoljno velikih prostora koji su potrebni za rad Omladinskog centra, i tako u krug. Tek ovih dana se planira da pogledamo jedan prostor koji ima veću kvadraturu, ali se nalazi na prvom spratu, i isto je u jako ruševnom stanju“, navodi Aleksandra Štrbac.
Iako su do sada, prema Aleksandrinim riječima, omladinskim organizacijama dodijeljivani neugledni i oronuli prostori, ovo Udruženje neće stati u svojoj namjeri da mladima u Banjaluci, ali i šire pruži što bolji život.
„Mi ćemo se truditi da kao udruženje ostanemo aktivni i usmjereni na ostvarenje svoje misije, uz korištenje svih raspoloživih sredstava koja se realno svakim danom smanjuju, a uslovi za djelovanje se otežavaju, sve dok budemo mogli i uz svu kreativnost koju možemo da upregnemo u tom pravcu. Mladi ovog grada to trebaju danas više nego ikada i na to imaju pravo, bez obzira na to da li ćemo imati podršku gradskih vlasti ili ne, jer nam ona ni do sada nije bila presudna za rad. U tom djelovanju svakako ćemo raditi i na tome da gradski poslanici realizuju i odgovornosti koje su oni preuzeli usvajanjem i Omladinske politike Grada Banjaluka i Akcionog plana za djecu, i ostalih međunarodnih i domaćih pravnih obaveza koje kao zajednica imamo prema djeci i mladima“, tvrdi Štrbac i dodaje da im je najveća motivacija za nastavak djelovanja podrška i ugled koji imaju, ne samo među korisnicima već i u zajednicama u kojima su radili i gdje su ostavili svoj trag.
„Upravo zbog tog povjerenja mi imamo i obavezu da dalje razvijamo svoje djelovanje sa onima kojima je ono važno i onima koji dijele naše vrijednosti koje realizujemo u radu sa djecom i mladima. Banjaluka nije samo Gradska uprava, nego su ljudi koji u njoj žive i život koji se odvija i odvijaće se bez obzira na sklopove te uprave, a mi smo zainteresovani da djeca i mladi napreduju i razvijaju se u tom životu i učinićemo šta možemo da im u tome pomognemo, i to ne samo u Banjaluci nego gdje god budemo imali priliku“, govori Štrbac za eTrafiku.
Jelena Brkić nam sa druge strane navodi i značaj uključenosti lokalnog stanovništva u procese izmjene prostorno – planske dokumentacije.
„Posljednjih godina je svijest građana i građanki značajno porasla, te procesi koji su se desili sa Rekreativnom zonom Banjaluka, Građanskom inicijativom za Borik, te trenutno aktivnom Građanskom inicijativom Nova Varoš nam pokazuju da je pravovremenim uključivanjem moguće postići značajne promjene“, završava Brkić priču za eTrafiku.
Na naše upite o fazi u kojoj se Plan trenutno nalazi kao i o tome da li će centru ‘Zdravo da ste’ biti ustupljene druge prostorije za rad, iz Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banjaluka su nam odgovorili da se Plan za interpolaciju objekata društvenih sadržaja trenutno nalazi u fazi razmatranja primjedbi koje su pristigle u toku javnog uvida.
O budućnosti jedinog omladinskog centra u Banjaluci opet ni riječi. Kao ni do sada.
