Hiljade djece ostaju bez dječijeg dodatka?

0

Odredbama novog Zakona o dječijoj zaštiti, djeca s poteškoćama u razvoju koja ne ostvaruju pravo na tuđu njegu i pomoć gube pravo na dječiji dodatak. 

Piše: Gerila.info

Novi Zakon o dječijoj zaštiti stupio je na snagu 01. januara 2018.godine, ali one konkretne, najbolnije efekte donijeće početkom septembra kada će doći do potpisivanja novih ugovora za korisnike dječijeg dodatka.

Pravo na dodatak za djecu roditelji ostvaruju po više osnova. To ostvaruje majka za drugo, treće i četvrto dijete u porodici, zavisno od materijalnog položaja porodice, rasporeda rođenja i uzrasta djece, u skladu sa članom 25. Zakona o dječjoj zaštiti. Pravo na dodatak na djecu ostvaruje otac djeteta, odnosno usvojilac djeteta ukoliko majka nije živa, napustila je dijete, ili je iz objektivnih razloga spriječena da neposredno brine o djetetu, odnosno kada je odlukom nadležnog organa dijete povjereno ocu na zaštitu i vaspitanje. Pravo na dodatak na djecu ostvaruje dijete pod starateljstvom, bez roditeljskog staranja nezavisno od materijalnog položaja, a najduže do navršenih 18 godina.

Dodatak na djecu ostvaruju prethodno navedena lica za svako dijete bez obzira na red rođenja i materijalni položaj porodice, ukoliko je nadležni organ priznao pravo djetetu na dodatak za pomoć i njegu drugog lica u smislu zakona kojim se propisuje oblast socijalne zaštite do navršenih 18 godina, a ukoliko su na redovnom školovanju najduže do 26. godine.

„Djeca sa smetnjama u razvoju pored prava iz dječije zaštite, mogu u skladu sa odredbama Zakona o socijalnoj zaštiti („Službeni glasnik Republike Srpske“ 37/12 i 90/16), ostvariti pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica, pravo na podršku u izjednačavanju mogućnosti djece i omladine sa smetnjama u razvoju, smještaj u ustanovu, zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu, pravo na dnevno zbrinjavanje“, saopšteno nam je iz Minsitarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Dodatak na djecu pripada za prvo dijete za koji je nadležni organ donio akt o razvrstavanju zbog ometenosti u razvoju, ako nije smješteno u ustanovu socijalne zaštite, djetetu bez roditeljskog staranja…“

Ako se ovaj član zakona uporedi sa odgovorima Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, to znači da pravo na dječiji dodatak od ove godine ostvaruju samo porodice kojima je priznato pravo na tuđu njegu i pomoć.

Prosječan broj korisnika dječijeg dodatka je oko 28.000 djece odnsosno 20.000 porodica za šta Fond na godišnjem nivou izdvaja preko 18 miliona KM, podaci su Fonda zdravstvenog osiguranja.

„Od navedenog broja više od 4.000 odnosi se na djecu Djecu korisnike dodatka za pomoć i njegu drugog lica, odnosno djeca sa posebnim potrebama sa nalazom i mišljenjem“, odgovorili su nam i u Fondu za dječiju zaštitu Republike Srpske.

„Prema pravilnicima Centara za socijalni rad, pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica imaju lica starija od tri godine kojem je zbog tjelesnih, mentalnih, čulnih poremećaja, izraženih promjena u zdravstvenom stanju, neophodna stalna pomoć i njega drugog lica, pod uslovom da ovo pravo ne može ostvariti po drugom osnovu i ne korististi pravo na smještaj u ustanovi socijalne zaštite.

Ovo pravo mogu ostvariti lica koja su potpuno ili djelimično zavisna od pomoći i njege drugog lica“, navode i u Centru za socijalni rad Banjaluka.

Prema njihovim informacijama, samo u Banjaluci na današnji dan prima 387 djece dodatak za njegu i pomoć drugog lica. Kako Gerila saznaje, to ipak ne znači i da je riječ o ukupnom broju djece s poteškoćama u razvoju.
Prema saznanju naših izvora, ovom zakonskom izmjenom, više od 2.000 djece iz ove kategorije će izgubiti pravo na dječiji dodatak.

Ako za primjer uzmemo samo Opštinu Teslić, tamo je trenutno registrovano 470 korisnika koji primaju dječiji dodatak po ovom osnovu, ali samo 73 djece ostvaruje pravo na tuđu njegu i pomoć, što znači da će samo u toj opštini skoro 400 djece izgubiti ovo pravo.

Slična situacija je i sa ostalim opštinama i gradovima, gdje će veliki broj djece ostati bez dječijeg dodatka. U Sokocu će, na primjer, ostati samo osmoro djece koje po ovom ostvaruju pravo na tuđu njegu i pomoć, a 30 gubi ovo pravo.

Kako saznajemo od izvora iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, konkretni efekti će biti vidljivi početkom septembra 2018., kada će Fond za dječiju zaštitu potpisivati nove godišnje ugovore sa korisnicima dječijeg dodatka.

Poslanik opozicionog Narodnog demokratskog progresa Krsto Jandrić kategoričan je da je isključivi razlog za smanjenje prava za tu populaciju nedostatak sredstava.

„Jasno je da su ugrožena prava te djece. Znamo da se teško živi. Danas i ko nema nikakvih problema teško može da pokrije potrošačku korpu običnog građanina. Svi drugi gdje su potrebna dodatna sredstva, jasno je svakome da su dodatno i ugroženi, ali ako smo mi humano društvo, a predstavljamo se da jesmo, onda bi takve kategorije, trebale da budu u prioritetima. Ja jesam za to koji se uvijek zalažu, da se prvo obezbijede djeca, invalidi, borci, a drugima šta ostane. Kod nas je obrnuto. Prvo se višestruko oberezbijede oni koji imaju najviše, imaju primanja iz više izvora s državnih budžeta, dok onima kojima je potrebna pomoć i njega ostaju na repu događaja i ostaju uskraćena“, izjavio je za gerilu Jandrić.

Na naše pitnaje, kako je moguće da ovakvo zakonsko rješenje dobije podršku skupštinskog odbora za zdravstvo čiji je član i Jandrić, on kaže da se ne sjeća konkretne sjednice i navodi mogućnost da nije bio na toj sjednici, ali napominje da u odboru nema stranačkih prepucavanja.

On pretpostavlja da se na pomenutoj sjednici Odbora razgovaralo načelno u smislu podrške tim kategorijama stanovništva, jer to ljekari načelno rade bez obzira kojoj strnaci pripadaju.

Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Ostavite komentar

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.