Iako je autizam prisutan u bh. društvu, o njemu se malo govori, a još manje zna. Osobe sa autizmom od ranog doba nailaze na prepreke, odbacivanja, nerazumijevanje, a nerijetko i nasilje.
Piše: Snježana Aničić
Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se drugog aprila. Međutim, cijeli april je posvećen podizanju svijesti o autizmu.
Brojni problemi
Ozbiljniji problemi nastaju kada dijete treba da krene u vrtić ili školu. Tada, svakog roditelja muči kako će se njihovo dijete naviknuti na novu okolinu, prihvatiti obaveze i kako će reagovati vršnjaci.
Osim prilagođavanja na društvo sa vršnjacima, bitno je da dijete „klikne“ i sa asistentom, ukoliko radi uz njegovu pomoć.
Kada su asistenti u pitanju, većina roditelja ističe da je od presudne važnosti i saradnja roditelj-asistent.
„Rad sa djecom koja imaju autizam zahtijeva indvidualizovan pristup i korištenje onog što je nauka pronašla o indukciji vještina koja se nisu prirodno razvila, a studenti naših fakulteta se za to ne pripremaju, pa samim tim ne mogu se dobiti ni neki značajni rezultati u praksi“, rekla je generalna sekretarka Udruženja za unapređenje obrazovanja i podrške djeci sa i bez poteškoća u razvoju „Edukacija za sve“ (EDUS) Sanela Lindsay.
Ona je dodala da se napredak polako, ali sigurno dešava.
Predsjednica Udruženja za pomoć licima sa autizmom Mirjana Kojić ističe da problemi nastaju kada dijete dobije dijagnozu.
„Djeca sa autizmom nisu dobrodošla u vrtiće, pa roditelji, ako mogu, sami plaćaju asistenta, jer znaju koliko je važno da budu uključeni u društvo. Problemi se nastavljaju sa školskim uzrastom, inkluzija je prisutna, ali tu treba napraviti reda. Nažalost, kad dijete izađe iz osnovne škole, ponovo se vraća u četiri zida. Zato smo mi u Udruženju ‘Djeca svjetlosti’ i pokrenuli prije tri godine prvi Dnevni centar za autizam na ovom području, jer dnevno zbrinjavanje odraslih sa autizmom je njihovo pravo. A ljudska prava moraju se poštovati“, naglašava Kojićeva za eTrafiku.
Lindsay smatra da je najveći problem nedostatak servisa koji bi djeci omogućio da razviju svoje sposobnosti i da postanu aktivni članovi društva.
„Nauka je potvrdila da je najdragocjeniji segment podrške, koji kod nas tek treba sistemski uvesti jeste rana intervencija, jer je najefekasnija i najviše se njome uštedi u kasnijoj podršci osobama s autizmom. Takođe, treba unaprijediti obrazovni sistem da bolje odgovara potrebama djece s autizmom, što se prije svega postiže individualnim pristupom ovoj djeci. Za sve navedeno je potrebno dodatno edukovati postojeći kadar i otvoriti nove katedre za inkluzivnu nastavu i primjenu nauke u obrazovnoj praksi“, govori Lindsay.
Porodica glavni oslonac
Roditelji su ti koji prvi uoče da nešto nije u redu. Iako je početak težak, rane intervencije su presudne za kasniji razvoj djeteta.
„Porodica bukvalno udari u zid, jer rana intervencija je još u povoju u BiH. Roditelji lutaju, stručnjaka koji se bave ovim problemom u zdravstvu je premalo“, govori Kojićeva.
Tada su od velike pomoći iskustva roditelja koji su se susretali sa istim ili sličnim problemima. U većini porodica djece iz autističnog spektra jedan roditelj ne radi, zbog potreba djeteta, tako da je ta populacija socijalno i zdravstveno ugrožena. Ponekad, iz straha da dijete ne bude dobro prihvaćeno u društvu, roditelji odlučuju da dijete ne izvode u javnost, jer su meta čudnih pogleda zbog ponašanja.
„Umjesto da se traže načini da se ovim ljudima pomogne, cijelo društvo još uvijek više voli da ih se ‘skloni’, a porodice, kao dio istog društva, i same često tome podliježu. Teško je generalizovati, ali osjećaj koji preovladava je da se ne vjeruje stvarno u njihove sposobnosti“, rekla je Lindsay za naš portal.
Upravo takva situacija mnoge roditelje dovodi u situaciju da sebi postavljaju dva pitanja „Šta poslije inkluzije?“ i „Šta poslije nas?“.
Kojićeva savjetuje da se djeci pruži tretmanski rad stručnjaka, te da ih tako osposobljavaju da što više budu samostalni.
„Djeca sa autizmom rastu i postaju odrasle osobe sa autizmom, a roditelji stare, obolijevaju, umiru. A kad odrastu, kroz dnevno zbrinjavanje ili zaštićeno stanovanje pružiti im priliku da budu uključeni, da kvalitetno provode svoje vrijeme. Evo recimo mi smo sad pokrenuli akciju kojom od Grada Banjaluka tražimo na korištenje zemljište na kojem bismo, uz pomoć donatora, postavili plastenike, a uz pomoć stručnjaka vidjeli šta da sadimo, kopkamo, čupkamo, proizvodimo i možda čak i prodajemo te proizvode. Svaki čovjek voli da stvori nešto svojim radom, pa tako i onaj sa autizmom. To životu daje smisao“, pojasnila je ona.
„Light it Up Blue“ akcija
„Light it Up Blue“ je simbol za podršku osobama sa autizmom i njihovim porodicama.
Pet godina zaredom EDUS je bio pokretač ove akcije širom BiH upravo na Svjetski dan svjesnosti o autizmu. Banjaluka se prošle godine prvi put pridružila svjetskoj „Light it Up Blue“ akciji. Tada su u BiH u plavo osvijetljeni mostarski Stari most, Plivski vodopad u Jajcu, banjalučka tvrđava Kastel, Vijećnica i Narodno pozorište u Sarajevu.
U prošlogodišnjoj akciji učestvovalo je i banjalučko Udruženje „Djeca svjetlosti“.
„To je zaista predivan događaj, jer se jednim simboličnim činom šalje poruka cijelom svijetu da su osobe sa autizmom tu među nama i da moraju biti prihvaćeni i ravnopravni članovi društva“, rekla je predsjednica „Djece svjetlosti“.
Nažalost, zbog drugih aktivnosti koje sprovodi osoblje EDUS-a, ove godine se drugog aprila neće osvjetljavati javni objekti.
„Iako nećemo svijetliti zgrade, nadamo se da će gradovi BiH slijediti prošlogodišnji primjer Zenice i Jajca, koji su, potaknuti našim akcijama prethodnih godina, sami osvijetlili svoja obilježja. To je upravo ono što smo željeli postići“, kazala je Lindsay.
EDUS poziva sve zainteresovane da im se pridruže na njihovim događajima koji se sprovode uz pomoć NGO Sarajevo Marathon.
Pod motom “Trčim za nekog sa autizmom”, možete učestvovati na “Plavom treningu” na Vrelu Bosne u nedjelju, osmog aprila u devet časova (besplatno učešće). Na rasporedu, u nedjelju 22. aprila u 10 časova je petokilometarska trka kroz centar Sarajeva “Deksalgin spring run”.
Više informacija o EDUS-ovim događajima možete pronaći na njihovoj FB stranici EDUS – Edukacija za sve.
„Sredstva koja se prikupe od kupovine kilometara i donacija biće korištena za troškove nastavka EDUS programa za djecu s poteškoćama“, rekla je generalna sekretarka.
Ukoliko se nađete u Banjaluci na Svjetski dan svjesnosti o autizmu, posjetite Trg Krajine u 11 časova, gdje će „Djeca svjetlosti“ imati svoj štand sa promo materijalima, a u podne će u nebo pustiti plave balone u znak podrške osobama sa autizmom.
Iz ovoga Udruženja svima šalju poruku: „Velika je istina da se snaga jednog društva ogleda u tome koliko brine o svojim najslabijim članovima. Nismo bogata država, ali ne smije se štedjeti na najslabijima. Mi to nećemo dozvoliti“, jasno su poručili.
Sličnu poruku za javnost su poslali i iz EDUS-a.
„Nijedna porodica nije ‘osigurana’ od autizma, dijete s autizmom može imati bilo koja porodica, bilo kad. Tiče vas se. Budite snaga dobra koja će ovoj djeci i ljudima pružiti priliku da žive punim životom, učinite ono što možete, tamo gdje možete i kad možete da ostvare svoja prava. Kako osobe s autizmom imaju originalan pogled na svijet – majstori su za detalje, ne znaju lagati i mrziti, veoma su istrajni… Tim i brojnim drugim svojim kvalitetima koji ponekad premašuju našu moć razumijevanja, višestruko će nam uzvratiti“, rekli su u ime djece sa autizmom.
Svjetski dan svjesnosti o autizmu se obilježava od 2008. godine na inicijativu Katara, a podržale su ga sve zemlje članice UN-a. U Banjaluci će 02. aprila u 19h u pozorištu Jazavac biti održan i humanitarni koncert Autizam govori srcem, u organizaciji udruženja Tvoja riječ.
[post_ender]
