Banjalučka Kritična Masa: Budućnost na dva točka

0

I pored konstantnog ekonomskog i industrijskog regresa, današnjica Banjaluke je vrijeme okarakterisano haotičnim porastom broja automobila. Naime, prema podacima Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske iz 2016. godine, u prosjeku na 1.000 stanovnika u RS dolazi 260 vozila, što je daleko više od svjetskog prosjeka koji iznosi 108. Ovi podaci rezultovali su smanjenjem broja zelenih površina, dodatnom zagađivanju životne sredine, kao i povećanju gužve i pometnje u svakako neuređenoj i nerazvijenoj saobraćajnoj infrastrukturi.

Piše: Sandra Ćurlić

Kako bi se saobraćajna infrastruktura u ovom gradu poboljšala, potrebno je realizovati niz prosperitetnih mjera, među kojima i one koje se odnose na smanjenje broja automobila i propagiranja drugih načina prevoza. Predvođena tim ciljem, okupljena je grupa građana koja čini Banjalučku Kritičnu Masu.

„Grupa ljudi koja se družila svakog 22. septembra, na obilježavanju Svjetskog dana bez automobila, je već duže vrijeme imala namjeru da počne sa organizovanjem redovnih biciklističkih vožnji po gradu, sa ciljem promocije bicikla kao prevoznog sredstva. U svijetu popularnog naziva ‘kritična masa’. Vrlo brzo smo, nakon Svjetskog dana bez automobila 2016. godine, počeli da organizujemo sastanke i polako pravili plan za pokretanje jedne ovakve incijative građana“, govore za eTrafiku Mladen Milaković i Tihomir Dakić.

Kako kažu, od najstrastvenijih zaljubljenika u ovo prevozno sredstvo dobijena je početna energija koja je odlučujuća u inicijativama građana te je nakon nekoliko sastanaka, na Svjetski dan bez automobila 2017. godine zvanično najavljena i Banjalučka Kritična Masa za posljednji petak u mjesecu oktobru. Počevši od tada, svakog posljednjeg petka u mjesecu održava se grupna vožnja koja okuplja sve ljubitelje bicikla na ulice Banjaluke.

Foto: Saša Ratković

Namijenjena svim zainteresovanima, ova inicijativa ima namjeru da kroz zabavan karakter preraste u jednu ozbiljnu i funkcionalnu priču koja će pozitivno uticati na promjenu društvene svijesti i kulture življenja i ponašanja u ovom gradu kada je u pitanju korišćenje bicikla, poboljšanje trenutnog stanja i unapređenje biciklističke infrastrukture i poštivanja biciklista kao ravnopravih učesnika u saobraćaju.

„Mislimo da građani polako postaju svjesni da se svaki dan sve više gušimo u saobraćajnim gužvama i da gubimo jako puno vremena za vožnju automobilima kroz grad. Iako je za mnoge automobil još uvijek statusni simbol, smatramo da upravo ti ljudi postaju totalno ‘out’, zajedno sa našim političarima. Svakako da je pored ovakvih akcija i medijska promocija bicikla kao prevoznog sredstva jako bitna i koja iz segmenta društvenih dešavanja mora da se ozbiljnije obradi i da se predstave svi pozitivni faktori na razvoj lokalne zajednice. Biciklistička infrastruktura, kultura u saobraćaju i obuka mladih vozača od strane auto škola su samo neki od preduslova da Banjaluka ponovo postane najpoznatiji biciklistički grad u regiji“, ističu Mladen i Tihomir.

Foto: Saša Ratković

Dosadašnji uspjeh i napredovanje BKM ishod je napornog truda, volje i upornosti njenih članova koji su uprkos volonterskom angažmanu napravili važne korake kako bi realizovali i opravdali njeno postojanje.

„Jedan od preduslova koji je ‘stajao’ pred pokretanje Banjalučke Kritične Mase, jeste izmjena i dopuna Zakona o bezbjednosti u saobraćaju na putevima BiH, i to njegov član 102. koji je definisao obavezno nošenje kacige za sve bicikliste. Nakon što je u martu mjesecu 2017. godine konačno izmjena stupila na snagu i kada bicikisti mogu da biraju da li će nositi ili ne kacigu, uslijedilo je rješavanje pitanja policijske pratnje. S obzirom da je čitava ova inicijativa zasnovana na volonterskom radu nekoliko ljudi, te da nemamo finansijska sredstva za pokrivanje troškova policijske pratnje, tražili smo da besplatna policijska pratnja bude podrška ovoj korisnoj akciji. Načelnik Uprave policije Dragan Jevđenić podržao nas je u našim nastojanjima i dao saglasnost za besplatnu policijsku pratnju svaki put kada organizujemo vožnju“, govore oni, te dodaju da Banjalučka Kritična Masa ima desetak predanih i vrijednih redara koji brinu o sigurnosti svih učesnika tokom vožnji i da bi vožnje jako teško organizovali bez njih. Osim informativnog i edukativnog karaktera, kao i podizanja stepena solidarnosti i poštivanja između pješaka, biciklista i vozača motornih vozila, ovaj pokret ima iznimno važnu ulogu u propagiranju očuvanja životne sredine ali i zdravlja svojih sugrađana.

Foto: Saša Ratković

„Saobraćajna politika Grada Banjaluka prije ili kasnije će morati da ide u pravcu održivosti, a bicikl je za taj pravac neprikosnoveno prevozno sredstvo. Ekonomski i zdravstveni uticaj na građane su sasvim dovoljni da ljudi počnu malo ozbiljnije promišljati o korištenju bicikla za svakodnevni transport na relacijama do pet kilometara pa i dalje“, napominju Mladen i Tihomir.

A činjenici da značajan broj naših sugrađana zaista jeste uvidio važnost ove inicijative, svjedoči posjećenost grupnih vožnji i podrška koja ne izostaje bez obzira na vremenske uslove, što predstavlja dodatan podstrek BKM kada su u pitanju naredni projekti i akcije.

„Namjera nam je da se nastavimo truditi, sa ciljem okupljanja što većeg broja ljudi kako u organizacionom timu, ali i tokom biciklijada. Svakako da bi podrška privatnog sektora dobro došla sa svakog aspekta, jer nam to onda pruža mogućnost planiranja propatnih aktivnosti, ali pored toga od velike je važnosti da se uključe i pojedinci koji mogu da učestvuju u organizovanju samih vožnji, jer je za planiranje i realizaciju svakog detalja potrebno što više ljudi“, ističu oni.

Sljedeća biciklijada biće održana 23. februara, sa početkom u 18.00 časova i startom u parku Petar Kočić, nakon čega će biti prikazan dokumentarni film na temu biciklizma.

Foto: Andrej Bucalo

Foto: Saša Ratković

Foto: Mirjana Ribić

Foto: Mirjana Ribić

Ostavite komentar

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.