Broj gojazne djece neprestano raste, a izuzetak nisu ni djeca koja odrastaju u seoskim područjima. Danas se djeca nedovoljno bave fizičkim aktivnostima i dosta vremena provode u sjedećem položaju. Fizička aktivnost i pravilna ishrana znatno mogu pomoći da se gojaznost spriječi u ranoj dobi.
Piše: Snježana Aničić
Stručnjaci ističu da su časovi fizičkog vaspitanja u školama potrebni, ali da su nedovoljni.
„Naravno da su malo časovi fizičkog vaspitanja koji se izvode dva puta sedmično. Djeci treba više sporta da bi se pravilnije razvijali i zdravije odrastali. Zdravlje može da bude jedan od dobrih motiva za bavljenje sportom, a sticanje novih vještina je još jedan od razloga zašto bi se neko od djece bavio sportom“, objašnjava Srboljub Vuković iz banjalučke škole sporta „Zvjezdica“.
On ističe da i roditelji griješe kada forsiraju dijete da se bavi određenim sportom što može dijete da udalji od bilo kakve fizičke aktivnosti.
„Greške se javljaju kada roditelji pokušavaju da nauče svoju djecu određenu vještinu, a nisu za to obučeni i školovani i još na sve to vrše pritisak i forsiraju djecu, postavljaju im nerealne ciljeve“, rekao je Vuković.
Ipak, glavnim krivcem sve veće gojaznosti mladih smatra se nepravilna ishrana.
U prošlosti je prerađenih proizvoda bilo dosta manje, dok je u današnje vrijeme hrana bogatija pojačivačima okusa. Kao užina za vrijeme školskog odmora češće se konzumiraju grickalice i slatkiši, dok se zdrava hrana potiskuje u drugi plan. Dijete nerijetko zna biti i žrtva ruganja iz razloga jer jede voće za užinu.
„Najbolji obrok u školi je zdrav sendvič od integralnog brašna tj. cjelovite žitarice koji sadrži i povrće, bijelo meso ili ribu. Za užinu u školi preporučujem voće. Banana je najjednostavnija za konzumiranje, ali i voćni jogurt može biti odlična užina“, naglašava specijalistkinja fizijatrica-nutricionistkinja dr Gordana Ljoljić Dolić.
Ona ističe da je moguće djeci ukazati da konzumiraju žitarice, voće i povrće. Radionice za djecu o zdravoj ishrani još u predškolsko i školsko doba mogu da ostvare dobre rezultate. Međutim, savjeta ima dosta i na internetu.
Mnogi roditelji djeci ne žele da brane hranu, iako bi ishrana roditelja djetetu trebala biti primjer. Djeca koja u djetinjstvu imaju problem sa gojaznošću, imaju veću šansu da će izrasti u gojaznu osobu.
„Nažalost roditelji koji imaju gojaznu djecu misle da će dijete ‘izrasti’ i da to nije strašno, a ne znaju da preko 50% gojazne djece u odraslom dobu dobiju dijabetes tj. šećernu bolest. Neplaniranje obroka i nepripremanje zdravih obroka djeci dovodi do toga da djeca sama kupuju šta se njima sviđa, a to najčešće budu pice i grickalice“, ističe dr Ljoljić Dolić.
Doručak je najvažniji obrok, a njegovo preskakanje može da naruši zdravlje djeteta.
„U slučaju kada dijete preskače doručak dolazi do povećanog lučenja hlorovodonične kiseline u želucu i pojave gastritisa. Za posljedicu dolazi do pojave anemije, slabog apetita i dijete može gubiti na kilaži i ne napredovati adekvatno za svoj uzrast. Uz navedene probleme dešava se i pojava infekcije bakterijom Helikobacter pylori koja ozbiljno može da naruši zdravlje djeteta. Preskakanjem doručka dijete odlazi u školu gladno i koncentracija na času je oslabljena, a energija za rad i učenje mala“, govori dr Gordana Ljoljić Dolić.
Gojaznost donosi niz zdravstvenih posljedica
Dijabetes, bolesti srca i krvnih žila, visok krvni pritisak, maligne bolesti samo su neke od zdravstvenih problema koji se mogu pojaviti kao posljedica gojaznosti.
„U saradnji sa zdravstvenim vlastima u Bosni i Hercegovini, Svjetska zdravstvena organizacija implementira projekat o smanjenju zdravstvenih faktora rizika kojeg finansira Vlada Švicarske. Hronične bolesti su vodeći uzrok smrti i onesposobljenja u Bosni i Hercegovini. One su uzrokovane široko rasprostranjenim faktorima rizika među stanovništvom: pušenje (35%), fizička neaktivnost (71%), i višak kilograma/gojaznost (60/27%)“, rekao je Mirza Muminović iz Svjetske zdravstvene organizacije BiH.
Savjeti za roditelje
- Ne nudite im grickalice i slatkiše prije ručka
- Izbjegavajte prženu hranu
- Zamijenite nezdrave namirnice zdravim
- Ograničite slatke napitke
- Kuhajte sa djecom
- Maštovito servirajte hranu
- Česte šetnje i izleti sa djecom
- U školu treba da idu pješke
- Više fizičke aktivnosti
- Redovni porodični obroci
